Procjena sveukupnog stanja poslovnog ambijenta u Crnoj Gori je 2,37 -umjereno nepovoljna , što je skoro na istom nivou kao porošle godine (2,41). Posmatrano po regionima poslovnim ambijentnom su najmanje zadovoljni predstavnici kompanija koje posluju u centralnom regionu države , dok su posmatrano po kategoriji najmanje zadovoljni predstavnici malih kompanija.
Prema očečivanjima privrednika uslovi za poslovanje u 2025. će biti bolji od sadašnjih što pokazuje ocjena koju su dali (2,95) koja predstavlja zadovoljavajući nivo poslovnog ambijenta.
To su ključni rezultati istraživanja Privreda komora „Poslovni ambijent u Crnoj Gori“. Cilj istraživanj akoje je rađeno u aprilu i maju je utvrđivanje trenutnog stanja poslovne klime i očekivanja privrede u anrednoj godini, te identifikovanje biznis barijera. Uzorka nakome je sprovdeno istraživanje čini 286 kompanija.
Predsjednica PKCG Nina Drakić je kazala da su najnižom ocjenom privrednici ocijenili pristup finansijama , dok je najbolje ocijenjenaoblast javnih nabavki.
„Sve oblasti obuhvaćene uputnikom ocijenjene su nižom ocjenom od zadovoljavajuće srednje ocjene (3) što ukazuje na širok spektar segmenata poslovnog ambijenta koji treba unaprijediti. u odnosu na prethodnu godinu perceprcija privrede ostaje uglavbnom nepromijenjena što je reflektovano u manjim odstupanjima prosječnih ocjena po oblasitma“, pojasnila je Drakić.
Prema njenim riječima Kao pet najvećih biznis u Crnoj Gori su prepoznati nedostatak radne snage sa odgovarajućim zanjimanjima i vješitinama, siva ekonomija, nelojalna konkurencija, nelikvidnost – spora naplata potraživanja, neefikasna javna administracija i visoki fisklani i parafiskalni nameti.
Potpredsjendik PKCG Nikola Vujović je kazao da je u oblasti poreza, pored stope PDV-a, privreda ocijenila visokim akcize , dok je stopa poreza na dobit ocijenjena umjereno visokom.
„Privrednici su najmanje zadovoljni visinom lokalnih inakanda izvršiteljima. U oblasti tržišta rada najbolje je ocijenjena minimalna zarada, a izazovi se ogledaju u zakonodavnom okviru , obrazovanju u srednjim stručnim školama, usklađenosti ponude kadrova sa odgovarajućim obrazovnim prifilima, zloupotrebe bolovanja“, pojasnioo je Vujović.
On je kazao da je je istraživanje pokazala da je iz ugla privrede javna administracija ispod zadovoljavajućeg nivou, odnosno, da bilježi pad.
U pogledu transparentnosti i efikasnosti iz javne administracije najbolje je ocijenjena carinska administracija.
„Vladavina prava bilježi pad i utom dijelu su najlošije ocijenjeni stečajni postupci. Digitalni servisi finasijskoig sektora su najbolje ocijenjeni“, kazao je Vujović.
On je naglasio da je stav većine privrede da treba osnovati Kreditno-garantni fond i da se pizdravlja transformacija IRF-au razvojnu banku.
Direktor Sektora za istraživanja i analize Miljan Šestović da kada je u pitanj udigitalizacija najviše prostora za unapređenje ove oblasti privrednici prepoznaju u vezi sa digitalnim servisima državnih, kao i lokalne samourave.
„Vrlo niskoj oblasti pristupa izvorima finansiranja doprinijelu su prema viđenju privrednika, visoke kamatne stope za investicuione kredite, lizing io brtna sredstva , kao i kolaterali,ponudai zvora finansiranja, obimna dokumentacija potrebna za dobijanje kredita, kao i brzina postupka njihovog odboravanja“, istakao je Šestović.
