Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za kamenolom na Miloševom kršu ne može da dobije ekološku saglasnost zbog primjedbi i komentara Komisije za njegovu ocjenu, pa je koncesionar, “Inženjering put”, dobio rok od godinu da dokument doradi i dopuni.
To piše u izvještaju o ocjeni ovog dokumenta, koji je Komisija donijela krajem maja.
Komisija je prethodno predložila odbijanje Elaborata o kamenolomu na Cetinju jer nije sadržao sve saglasnosti, među njima i za izmještanje dalekovoda i korišćenje lokalnog puta. Međutim, ti komentari nisu dostavljeni nadležnoj Agenciji za zaštitu životne sredine, zbog čega je “Inženjering put” uložio žalbu Ministarstvu turizma. Taj resor je zatim poništio rješenje o odbijanju, zbog čega Komisija sada opet odlučuje o ovom dokumentu. Elaborat je radila firma “Medix”.
Mještani Bokova, Đinovića, Kosijera i okolnih cetinjskih sela već neko vrijeme osporavaju izgradnju kamenoloma na Miloševom kršu zbog, kako navode, opasnosti od prašine, izduvnih gasova, teške mehanizacije, buke i uništenja lokalnog puta.
“Imajući u vidu obimnost navedenih primjedbi i komentara, nosiocu projekta ‘Inženjering put’ određuje se rok od 365 dana da pribavi potrebne dozvole i odobrenja i izvrši izmjene i dopune elaborata, te da isti dostavi Agenciji nakon čega će Komisija nastaviti svoj rad”, piše u zaključcima Komisije.
U izvještaju u koji su “Vijesti” imale uvid, navodi se i da u elaboratu nisu razmatrani svi uticaji na životnu sredinu i zdravlje ljudi, zbog čega se nisu mogle ni predložiti prave mjere za sprečavanje štetnih uticaja kamenoloma, ali ni adekvatan program monitoringa. Ističe se da nedostaju osnovni podaci o sadašnjem stanju djelova životne sredine, kao i da je potreban monitoring svih njenih segmenata, posebno radi meteoroloških parametara i kvaliteta vazduha. Dodaje se da su u elaboratu date proizvoljne ocjene uticaja kamenoloma na migracije lokalnog stanovništva, što se, kako piše, po pravilniku ne može prihvatiti.
“Za obavljanje vanrednog prevoza na lokalnom putu koji vodi do koncesionog područja investitor se, shodno zakonskim propisima, obavezuje da od organa lokalne samouprave dobije dozvolu za obavljanje vanrednog prevoza na javnom putu. Članom 17 Zakona o putevima je propisano da Organ uprave izdaje dozvole za obavljanje vanrednog prevoza na javnom putu. U prilogu elaborata nije data ova vrsta dozvole”, naglašeno je u dokumentu.
Riječ je o seoskom putu dugom oko tri kilometra koji se odvaja od magistralnog pravca Podgorica-Cetinje, u blizini sela Bokovo. Prema elaboratu, nije predviđeno širenje postojećeg, već pravljenje pristupnog puta koji bi se nadovezao na lokalni.
Iz Prijestonice su “Vijestima” ranije kazali da se saobraćajni uslovi dobijaju u postupku izdavanja urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju ili rekonstrukciju objekata, i da su obavezni za izradu glavnog projekta, nakon čega se pristupa izradi revizije glavnog projekta i dobijanja saglasnosti. Prijestonica je već jednom odbila da ovaj put na korišćenje, jer ta dionica nije za istovremeni regularni i teški teretni saobraćaj.
Osim toga, piše i da će “Inženjering put” morati da dostavi i odobrenje od Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za izmještanje dalekovoda, koji se mora ukloniti radi izvođenja radova što se takođe, mora obrazložiti u elaboratu. Dodaje se i da je isteklo rješenje o utvrđivanju vodnih uslova koje je koncesionar krajem 2022. dobio od Uprave za vode, pa je potrebno obnoviti i tu saglasnost.
“Pošto nije izvršeno nijedno ispitivanje podzemnih voda, a imajući u vidu karakter i dužinu trajanja predloženih aktivnosti, neophodno je sprovesti adekvatna hidrogeološka istraživanja na mikrolokaciji, odnosno istražiti potencijalno prisustvo podzemnih voda i njihov kvalitet, i dati hidrološku podlogu za projektovanje u podgodnoj razmjeri. Uskladiti elaborat sa važećim vodnim uslovima”, piše u zaključcima Komisije.
Jedan od mještana sela Đinovići Nikola Adžić je “Vijestima” kazao da je na sporni elaborat stiglo 40 primjedbi koje ga osporavaju, i to na, kako je istakao, više od 100 strana materijala i dokaza. Naglasio je da mještani njegovog i obližnjih sela neće odustati od rješavanja ovog problema dok god se elaborat ne odbaci.
“S obzirom da se petočlana Komisija i drugi put vodila strukom i uvažila preko 98 odsto primjedbi, te samim tim dokazala da je cjelokupni projekat apsurdan, naše očekivanje je da koncesionar zajedno sa svojim političko-advokatskim lobijem i Vlada koja se ponaša kao PR služba koncesionara, odustanu od spornog projekta”, naveo je Adžić.
Mještani su ranije saopštili da “Inženjering put” ima i novog advokata – poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Darka Dragovića , a pitali su i da li njegovo ime na žalbi koju je podnio koncesionar, njoj daje posebnu težinu. Sporno im je i što Ministarstvo turizma donosi odluke o žalbi, dok je na njegovom čelu Vladimir Martinović iz Demokrata, koji su istovremeno koalicioni partneri PES-a.
“Vijesti” su o eventualnom sukobu interesa u ovom slučaju sredinom maja pitale poslanika Dragovića, ali odgovor do danas nije stigao.
Vlada je u februaru 2022. na predlog Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) donijela koncesioni akt za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za Milošev krš, nakon čega je raspisan tender i u avgustu te godine potpisan ugovor sa podgoričkom firmom “Inženjering put”.
Komisija EPA za ocjenu elaborata je zatim krajem 2023. utvrdila da ocjenu tog dokumenta ne mogu dati dok se prethodno ne pribave saglasnosti, i to za izmještanje dalekovoda koji prolazi kroz planirani kamenolom i za korišćenje lokalnog puta. “Inženjering put” je kasnije tražio dodatno produženje roka za dostavljanje ovih dozvola, sa čim Komisija nije bila saglasna, jer je, kako su tada naveli, kompanija morala imati saglasnosti po dostavljanju elaborata. Zbog toga su i tražili odbijanje.
“Inženjering put” se na tu odluku žalio, jer kako su naveli, ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, da je nejasna i kontradiktorna, da već postoje urbanističko-tehnički uslovi koje je izdala Prijestonica, da ne postoji odluka o zabrani korišćenja lokalnog puta, da nije jasno zašto saglasnost za izmještanje dalekovoda i rekonstrukcija puta utiču na kvalitet dostavljenog elaborata…
Mještani koji spore ovaj kamenolom do sada su podnijeli krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), pisali međunarodnim organizacijama, ambasadama i formirali eko-patrole u slučaju da koncesionar sa mehanizacijom uđe u njihov kraj…
Oni su “Vijestima” ranije kazali da će izgradnja kamenoloma ugroziti više cetinjskih sela, u kojima živi oko 70 mještana, dok je veliki broj i onih koji sela svakodnevno posjećuju.
Ipak, u Elaboratu piše da u blizini nema stalnih naselja i da je najbliža kuća udaljena 900 metara u selu Bokovo, dok je šire područje relativno rijetko naseljeno, a da prema popisu iz 2011. godine to selo ima 38 stanovnika.
Pošto nije izvršeno nijedno ispitivanje podzemnih voda, neophodno je sprovesti adekvatna hidrogeološka istraživanja, odnosno istražiti potencijalno prisustvo podzemnih voda i njihov kvalitet, i dati hidrološku podlogu za projektovanje
