Američki predsjednik Džo Bajden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su u četvrtak desetogodišnji bezbjednosni sporazum, čiji cilj je da se poboljša ukrajinska odbrana od ruskih snaga.
Cilj sporazuma, koji je potpisan na marginama samita G7 u Italiji, je da buduću američku administraciju obaveže na podršku Ukrajini, čak i ako bivši predsjednik Donald Tramp – koji se protivi pomoći Kijevu – pobijedi na izborima u novembru, rekli su zvaničnici.
Riječ je je okviru za dugoročni napor SAD da pomognu da se modernizuju ukrajinske oružane snage, a trebalo bi da posluži i kao korak ka eventualnom članstvu Ukrajine u NATO-u, prema tekstu sporazuma.
„Naš cilj je da dugoročno ojačamo ukrajinske kapacitete za odbranu i odvraćanje“, rekao je Bajden.
Američki predsjednik je ukazao da će se Sjedinjene Države pobrinuti da se Ukrajina uspješno odbrani, ali i odvrati buduće napade na njenu teritoriju.
„Pomoćićemo da Ukrajina bude sposobna da učini oboje. To nećemo učiniti slanjem američkih vojnika da se bore u Ukrajini, već obezbjeđivanjem oružja i municije, razmjenom obavještajnih podataka i obukom ukrajinskih trupa“ rekao je Bajden.
Američki predsjednik istakao je da je rat, koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, izazov za čitav svijet.
„Da li bismo podržali Ukrajinu, suverenitet i slobodu protiv tiranije? SAD, G7 i države širom svijeta dosljedno su odgovarale da hoće. Ponovićemo – podržavamo Ukrajinu“, rekao je Bajden tokom zajedničkog obraćanja sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da se radi o istorijskom danu.
„Potpisali smo najsveobuhvatniji sporazum Ukrajine i SAD od naše nezavisnosti. Riječ je o sporazumu o bezbjednosti i zaštiti ljudskih života. Pospješiće saradnju između naših naroda. Garantovaće održivi mir i koristiti svima u svijetu“, rekao je Zelenski.
Napomenuo je i da je od kineskog predsjednika Ši Đinpinga dobio uvjeravanja da ta država Rusiju neće snabdijevati oružjem za rat protiv Ukrajine.
“Imao sam telefonski razgovor sa kineskim liderom. Rekao je da neće prodavati oružje Rusiji. Vidjećemo, ako je osoba od reči neće to učiniti. Jer mi je dao riječ“, rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik dugo se zalagao za članstvo u NATO-u, ali saveznici nisu preduzeli taj korak. Zapadna vojna alijansa, u okviru petog člana NATO ugovora, smatra da napad na jednu od 32 članice predstavlja napad na sve.
„Strane prepoznaju ovaj sporazum kao podršku mostu do eventualnog članstva Ukrajine u NATO savez“, navodi se u tekstu.
Prema sporazumu, SAD ponavljaju podršku ukrajinskoj odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta, u svjetlu napredovanja ruskih snaga na istočnom frontu.
„Da bi se osigurala bezbjednost Ukrajine, obje strane prepoznaju da su Ukrajini potrebni značajna vojna snaga, snažni kapaciteti i stalno ulaganje u njenu odbrambenu industrijsku bazu u skladu sa NATO standardima“, navodi se u tekstu.
Zelenski je prethodno rekao da je na marginama samita potpisao 10-godišnji bezbjednosni sporazum sa Japanom i da će ta zemlja dati Ukrajini 4,5 milijardi dolara ove godine.
Grupa sedam najbogatijih demokratija (G7) u četvrtak se takođe saglasila da se prihodom od kamate na zamrznutu rusku imovinu, vrijednu oko 300 milijardi dolara, finansira zajam Ukrajini od 50 milijardi.
„Imamo politički dogovor na najvišim nivoima. I riječ je o 50 milijardi ove godine koje će biti izdvojene za Ukrajinu“, rekao je visoki američki zvaničnik na marginama samita G7 u Italiji, pod uslovom da ostane anoniman.
Zvaničnik je rekao da su SAD pristale da same obezbijede do 50 milijardi dolara, ali da bi ta suma mogla značajno da se smanji s obzirom da su druge zemlje najavile učešće. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da će sve članice G7 doprinijeti zajmu za Kijev.
„Biće servisiran od profita od ruske zamrznute imovine u Evropi. Ministri finansija sada utvrđuju detalje i daće pojašnjenja što je prije moguće“, rekla je fon der Lajen novinarima na marginama samita.
Jedan visoki zvaničnik EU rekao je da će unija možda dati polovinu od predviđene sume, te da je i dalje potreban dogovor o konačnoj cifri.
Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da planovi G7 da obezbijedi dodatnu finansijsku podršku za Ukrajinu pokazuju da su bogate zemlje i dalje posvećene toj zemlji, više od dvije godine nakon početka ruske invazije.
Šolc je novinarima rekao da su propali planovi ruskog predsjednika Vladimira Putina da čeka da se okonča međunarodna pomoć Ukrajini.
Zvaničnik američke administracije rekao je da će biti više načina za Ukrajinu da dobije novac koji bi mogao da se koristi u različite svrhe, uključujući za vojsku, budžet, obnovu i humanitarne potrebe. Prve rate zajma trebalo bi da budu isplaćene ove godine.
Povećanje podrške Ukrajini glavna je tema samita G7, kojem drugu godinu za redom prisustvuje ukrajinski predsjednik.
Evropska unija je ranije ove godine dogovorila korišćenje profita od kamate na imovinu ruske centralne banke, koju su zapadne zemlje zamrzle nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Međutim, G7 želi da iskoristi taj novac da obezbijedi veći i bržu pomoć, kroz ogromni zajam koji će Kijevu biti unapred dat, prenosi agencija Frans pres.
Zajam bi bio otplaćen budućim profitima – mada postoji opasnost da taj izvor finansiranja „presuši“ ako se imovina odmrzne, na primjer u slučaju mirovnog dogovora.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova u četvrtak je ocijenila da su pokušaji Zapada da uzme prihod od ruske imovine kriminalni i da će dovesti do „veoma bolnog odgovora“ Moskve.
Lideri G7 su na samitu u Brindiziju takođe podržali napore da se obezbijedi primirje u Gazi, navodi se u nacrtu zajedničkog saopštenja koje bi trebalo da bude objavljeno poslije samita. Pozvali su i Izrael da se uzdrži od ofanzive u Rafi, „u skladu sa obavezama predviđenim međunardnim pravom“. Bajden je rekao da nije izgubio nadu da će biti postignut dogovor o primirju, da će „to biti teško“, ali da Hamas mora da nešto „preduzme“ tim povodom.
Predlog G7 bi značio da zapadni saveznici pomoć isplaćuju koristeći prihod od kamata od 280 milijardi dolara vredne ruske imovine zamrznute u zapadnim finansijskim institucijama, koja se procjenjuje na ukupno tri milijarde dolara godišnje, tokom 10 ili više godina.
Cilj je Deklaracija lidera na kraju samita, „okvir koji nije generički, koji je prilično specifičan u smislu onoga što bi podrazumijevalo“, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven za Glas Amerike dok je razgovarao sa novinarima tokom Bajdenovog puta u Italiju. Međutim, „osnovni operativni detalji“ bi tek trebalo da se razrade.
U aprilu, Bajden je potpisao zakon o zapljeni oko pet milijardi dolara ruske imovine koja je bila imobilisana u američkim finansijskim institucijama. Ali najveći dio novca, 190 milijardi dolara, nalazi se u Belgiji, a veći dio ostatka je u Francuskoj i Njemačkoj.
Veliki izvor zabrinutosti za Evropljane je ko će biti odgovoran za pokrivanje gubitaka ako kamatne stope padnu ispod očekivanih ili ako se ne obnove sankcije koje onemogućavaju priliv tih sredstava. Rusija smatra imobilizaciju svoje imovine nakon invazije na Ukrajinu krađom i zaprijetila je odmazdom.
Iako Ukrajina nije članica G7, ovo je druga godina zaredom da Zelenski prisustvuje samitu. Iz Italije odlazi u Švajcarsku na mirovnu konferenciju u Ukrajini tokom vikenda.
Dok je Bajden putovao ka Italiji, Sekretarijat finansija SAD objavio je nove sankcije koje su usmerene na strane pojedince i kompanije koje pomažu moskovskoj vojnoj industrijskoj bazi. Među njima su kompanije sa sjedištem u Kini, koje prodaju poluprovodnike Rusiji.
To uključuje proširenje sekundarnih sankcija koje omogućavaju Sjedinjenim Državama da stave na crnu listu sve banke širom svijeta koje posluju sa ruskim finansijskim institucijama koje se već suočavaju sa sankcijama. Cilj je sprečiti manje banke u Kini i drugim zemljama da finansiraju ruske ratne napore.
Sankcije su takođe usmjerene na mreže koje Rusija koristi za nabavku kritičnih materijala za izradu vazdušnih dronova, opreme protiv bespilotnih letjelica, industrijske mašine i za program hemijskog i biološkog oružja zemlje, saopštio je Sekretarijat za finansije.
„Povećavamo rizik za finansijske institucije koje se bave ruskom ratnom ekonomijom, eliminišemo puteve za izbjegavanje i smanjujemo sposobnost Rusije da koristi pristup stranoj tehnologiji, opremi, softveru i IT uslugama“, rekla je sekretarka finansija Dženet Jelen u saopštenju.
Moskovska berza, najveće rusko finansijsko tržište, objavila je da zaustavlja trgovinu dolarima i evrima nakon što je uvrštena u nove sankcije.
Bajden je u maju nametnuo drastično povećanje tarifa kako bi se suočio sa onim što on naziva kineskim prevelikim kapacitetom u strateškim zelenim tehnologijama i poziva G7 da učini isto.
Evropska unija je u srijedu odgovorila na poziv najavljujući da će na kineska električna vozila (EV) uvesti više tarife, do 38,1 odsto, saopštavajući da uvoz ima „velike koristi od nepravednih subvencija“ i da predstavlja „pretnju ekonomske štete“ za proizvođača u Evropi.
Američke tarife na kineska električna vozila su učetvorostručene na stopu od 100 odsto, dok su uvozne tarife za solarne ćelije i poluprovodnike udvostručene na 50 odsto. Stope na određeni uvoz čelika i aluminijuma su utrostručene na 25 odsto. Dodatne carine su pokrivale 18 milijardi dolara u kineskim proizvodima.
Evropa preduzima akcije kako bi se pozabava prevelikim kapacitetom Kine baš kao što su to učinile Sjedinjene Države, rekao je Saliven. „Zajednički okvir“ o tome kako se baviti različitim pitanjima ekonomske bezbjednosti koje postavlja Kina vjerovatno će biti uključen u konačno saopštenje G7, dodao je on.
Kazneni potezi mogli bi da izazovu odmazdu Pekinga, koji optužuje Zapad da pospješuje tvrdnje o prevelikim kapacitetima kako bi otupio konkurentsku prednost Kine.
Bajden je na globalni forum stigao posle porodične drame. U utorak, dan prije polaska na samit, njegov sin Hanter Bajden proglašen je krivim po saveznim optužbama za posjedovanje oružja dok je bio zavisnik od droge.
Bajden je rekao da neće koristiti predsjednička ovlašćenja da pomiluje svog sina. Sekretarka za štampu Bijele kuće Karin Žan Pjer odbila je da odgovara na dalja pitanja, uključujući mogućnost ublažavanja kazne Hanteru Bajdenu kada je izrekne sudija.
