Usred političke nestabilnosti, Bugarska sjutra ponovo glasa za novi saziv parlamenta, uz vjerovatan povratak na čelo bivšeg premijera Bojka Borisova.
Prisiljen da ode 2021. godine s vlasti posle talasa demonstracija protiv korupcije, politički veteran Borisov favorit je na ovim šestim izborima u tri godine u Bugarskoj, koja važi za najsiromašniju zemlju u Evropskoj uniji (EU).
Ankete pripisuju njegovoj konzervativnoj stranci Gerb oko 25 odsto glasova, a to je deset odsto više ispred reformatora koalicije „Nastavimo promjene/Demokratska Bugarska“ (CC/BD).
Ta koalicija nije uspjela da održi zamah koji ju je privremeno doveo na vlast 2022. godine.
Ta dva tabora su u junu 2023. odbacila svoje razlike. Formirali su prozapadnu vladu suočeni sa ratom u Ukrajini i blokirali su put privremenim kabinetima koje je postavio predsjednik Rumen Radev, naklonjen Kremlju.
Međutim, ta krhka unija Gerba i reformatora trajala je samo devet mjeseci, jer se zemlja vratila u politički haos.
Borisov je nedavno saopštio da više ne pretenduje na mjesto premijera, već je obećao da će pokušati da sastavi koaliciju kako bi okončao nestabilnost. Peevski, s druge strane, spreman je da učestvuje u vladi.
Kritičari smatraju da njih dvojica, prećutno povezani godinama, žele da „očuvaju status kvo“, posebno na nivou pravosuđa i obavještajnih službi, iz straha da bi se nove vlasti upustile u istragu nekih afera i otkrile njihovu moguću povezanost.
U slučaju neuspjeha, novi izbori bi mogli da budu organizovani na jesen, što je vrlo vjerovatan scenario prema analitičarima.
Kampanja za ove izbore održana je istovremeno sa kampanjom za izbore za Evropski parlament.
Ta druga kampanja obilježena je jakom propagandom protiv Evropske unije (EU) pošto je u zemlji ostala nostalgija za komunističkom erom.
U tom kontekstu, proruski nacionalisti bi mogli da osvoje oko 15 odsto glasova.
