U okviru dodatne javne rasprave o procesu zaštite rijeke Mrtvice, na još jednom sastanku sa predstavnicima Agencije za zaštitu životne sredine i Opštine Kolašin, mještani rovačkih sela uglavnom su ostali pri stavu da ne žele zaštićeno područje.
Predstavnici Agencije i nadležnog lokalnog sekreterijata, iskoristili su još jednu priliku da mještanima razjasne nedoumice i istaknu benefite koje će dobiti formalnom zaštitom.
U cilju, kako je saopšteno, veće transprentnosti i inkluzivnosti cijelog procesa, najavljeni su i budući razgovori, a direktor Agencije Milan Gazdić naglasio je spremnost da, kako je rekao, stignu do svakog domaćinstva i odgovore na sve pitanja.
Do sada je održano već pet sličnih sastanaka, nakon što je javna rasprava o nacrtu Studije zaštite tog područja, koja je trebalo da bude zavšena 5. jula prošle godine, produžavana više puta.
Rijeka Mrtvica nije samo prirodni fenomen, već i dragocjeni ekološki i turistički resurs opštine Kolašin, poručili su iz Agencije. Zaštita, kako su objasnili, ima za cilj očuvanje tog jedinstvenog prirodnog nasljeđa za buduće generacije, uz istovremeno pružanje socio-ekonomskih benefita lokalnoj zajednici kroz promociju održivog turizma i zapošljavanja, te unaprjeđenja lokalne infrastrukture.
„Rijeka Mrtvica sa svojim univerzalnim prirodnim karakteristikama zaslužuje da se nađe na spisku zaštićenih prirodnih objekata Crne Gore….Zaštićena područja štite prirodne i kulturne resurse, doprinose dobrobiti ljudi i podstiču održivi razvoja. Ona imau veliki razvojni potencijal, te podižu vrijednost cijelog područja, pa su značajan resurs za održivi, kulturni i ekonomski razvoj lokalnih zajednica. Između ostalog, omogućavaju mladim ljudima da ostanu na tom prostoru i stvaraju nove vrijednosti“, podsjetili su iz Agencije.
Gazdić je govorio i o prednostima mogućnosti da se zaštićenim područjem gazduje sa lokalnog nivo, te o mogućnosti da se za projekte na takvom prostoru povuku značajna sredstva iz evropskih fondova.
Tim procesom, tvrdi on, zaustavlja se uništavanje resursa, otvara mogućnost za poboljšanje kvaliteta života mještana, smanji šteta na putevima…
„U EU svake godine imate osam milijardi fondova za razvoj zaštićenih područja. Imate priliku da napravite sjajnu stvar. Morate biti svjesni da se mreža Natura 2000 mora sprovesti, je obaveza države, na koju je dobrovoljno pristala. To znači da će preko 50 odsto teritorije Crne Gore biti pod posebnim tretmanom. Područje na kojem živite su jako vrijedna staništa, a pred vama je prilika da, zaštitom Mrtvice, taj proces dočekate na sjajnoj poziciji i imate šansu da vi diktirate uslove zaštite tog područja“, poručio je mještanima direktor Agencije.
Mještani koji su prisustvovali sastanku, međutim, strahuju da će ih taj proces ograničiti u raspolaganju svojom imovinom i učiniti složenijim procedure dobijanja dozvola za gradnju. Podsjetili su, kako tvrde i na dugogodišnju nebrigu prema Rovcima, lošu putnu infrastrukturu, opustjela sela i činjenicu da jedan selo u tom dijelu kolašinske opštine nema i dalje struju. Rovčani su kazali i da su šume Maganika opustošene u minulom periodu, aulaganja države i Opštine se svela na nekoliko kilometara asfalta. Sve što imaju, poručili su, sami su uradili.
Zamjerili su, kao i više puta do sada, što su, kako tvrde, kasno saznali za cijeli proces i zbog toga što prije izrade Studije nije obavljen razgovor sa onim koji imaju imanja i kuće u selima u okolini Mrtvice.
Uprkos tome, što je javna rasprava neuobičajeno dugo trajala, učesnici sastanka smatraju da im se, kako kažu, „radi iza leđa“.
„Svaki mještanin do jednog je trebalo da se upozna sa Studijom, pribavi njihovo mišljenje, pa tek onda da se prave naredni korsaci. Mi naš stav nijesmo od prošle godine promijenili, već smo ga dodatno učvrstili. Nedavno smo održali jedan zbor i odlučno se usprotivili uzurpaciji naše imovine. Naš kraj je Park prirode i bez bilo čijeg tutorisanja“, kazao je Maksim Drašković.
Slične tvrdnje iznijeli su i njegove komšije, pa nijesu pomogla detljna objašnjenje pravila koja važe u zaštićenom području te vrste.
Mještani su na sastanku spomenuli brojne teme koje se ne tiču nacrta Studije, pa su govorili o bespravnoj gradnj u Crnoj Gori, devastaciji prostora na Bjelasici, problemima koje imaju vlasnici objekata na Kapetanovom jezeru, povlaštenim investitorima…
Uprkos tome što je Gazdić odgovarao na svako pojedinačno pitanje i objasnio ulogu Agencije, kao i činjenicu da će o predlogu Studije odlučivati lokalni parlament, vlasnici imanja u rovcima, izrazili su brojne sumnje „da je sve već odlučeno za nečiji interes“.
Potpredsjednik opštine Vasilije Ivanović najavio je da će lokalna uprava imati sluha za nedomumice mještana. On je obasnio da se učešće onih koji žive u okolini Mrtvice u upravljanju zaštićenim područjem može reguslistai propisima, kao i obim ulaganja u infrastrukturu tog kraja.
Nacrtom Studije je predloženo da kanjon Mrtvice sa okolinom bude park prirode (PP), na koji se primjenjuju smjernice iz kategorije IV za upravljanje zaštićenim područjima prirode Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). U budućem PP trebalo bi postoje zone zaštite II i III.
Područje koje je obrađeno u Studiji zaštite nalazi se na teritoriji opštine Kolašin, a odnosi se i na dio toka rijeke Morače.
Zahtjev Agenciji za izradu Studije podnijela je, prije tri godine, Opština Kolašin, na inicijativu nevladinih organizacija Eko-tim i TNC. U nastavku postupka, to jest, nakon što dokument prođe javnu raspravu, trebalo bi da se donese Akt o proglašenju zaštićenog područja. Nacrtom su definisani i mogući načini upravljanja PP, pa se Opštini preporučuje, pored odluke o PP da donese i Odluku o određivanju upravljača do formiranja preduzeća koje će preuzeti ulogu upravljača uz nadzor Sekretarijata za zaštitu životne sredine.
