Optužbe protiv uhapšene direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović posebno su bile u fokusu javnosti sredinom marta ove godine, kada je budžetska inspekcija Ministarstva finansija objavila nalaze poslije kontrole rada te Agencije. Prema tom izvještaju, uočene su ozbiljne nepravilnosti kako u radu direktorke tako i same Agencije, zbog čega je, nakon što je Ministarstvo finansija dostavilo kompletnu dokumentaciju u Specijalnom državnom tužilaštvu formiran predmet. Perović je juče uhapšena po nalogu SDT-a u akciji SPO-a.
U izvještaju budžetskih inspektora sredinom marta navodi su da je Perović prošle godine na osnovu spornih rješenja za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad prihodovala 13.447 evra. Pored toga, inspektori su utvrdili i da je Perovićeva po osnovu rješenja koja su donesena mimo zakona za rad u radnim grupama ostvarila naknadu od 8.722 evra.
U dijelu dodjele varijabila i naknada za prekovremeni rad, kako su naveli tada u izvještaju, nijesu primjenjene odredbe Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
„Rješenje o naknadama i drugim primanjima za lica koja su izabrana, imenovana ili postavljena u skladu sa propisima, osim za lica iz stava 2 ovog člana, donosi organ radno tijelo koji ih je izabrao, imenovao ili postavio. Navedeno ima za posljedicu da je direktorica za period od januara do decembra 2023. na osnovu navedenih rješenja ostvarila zaradu od 13.447 eura”, navodi se u dijelu zapisnika koje je objavilo Ministarstvo finansija, na čijem je čelu ministar Novica Vuković.
Inspektori su tada kazali da u dijelu dodjele varijabila i naknada za prekovremeni rad nijesu primjenjene odredbe Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
„Rješenje o naknadama i drugim primanjima za lica koja su izabrana, imenovana ili postavljena u skladu sa propisima, osim za lica iz stava 2 ovog člana, donosi organ radno tijelo koji ih je izabrao, imenovao ili postavio. Navedeno ima za posljedicu da je direktorica za period od januara do decembra 2023. na osnovu navedenih rješenja ostvarila zaradu od 13.447 evra”, objasnili su u izvještaju Budžetske inspekcije.
Budžetski inspektori su tada zaključili i da Statut ASK-a nije usklađen sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u dijelu odredbi kojim se definišu prava na naknade i načini ostvarivanja za članove radnih tijela.
Po tim rješenjima o naknadama, koja su za budžetske inspektore sporna, a koja je donijela direktorica ASK-a, u prošloj godini je isplaćeno 65.343 evra.
„Utvrđeno je da nijesu primjenjene odredbe Zakona o zaradama u javnom sektoru. Odgovorno lice u subjektu nadzora donosilo je Rješenja o utvrđenoj naknadi za radnu grupu za utvrđivanje liste javnih funkcionera na lokalnom nivou za direktoricu ASK-a, kao neovlašćeno lice“, naveli su tada inspektori.
Kako pojašnjavaju, rješenje o naknadama izabrane članove donosi organ koji ih je izabrao.
„Navedeno ima posljedicu da je direktorica, na osnovu ovih rješenja, ostvarila naknadu u iznosu od 8.722 evra“, stoji u zapisniku budžetskih inspektora.
Odlukom o utvrđivanju visine naknada za rad predsjednika i članova Savjeta ASK-a izvršeno je privremeno usklađivanje naknada, bez saglasnosti Vlade, mimo Zakona o zaradama u javnom sektoru. Po tom osnovu za pola godine isplaćeno je oko 12.000 evra više od onoga što zakon predviđa.
Shodno toj odluci utvrđene su naknade od 648 evra za članove savjeta i 926 evra za predsjednika.
“Prosječna bruto zarada na nivou 2022. iznosila je 883 evra, te su naknade trebale biti utvrđene u iznosu od 441 evra za predsjednika i za članove Savjeta, što bi za period od januara do jula 2023. iznosilo 15.452 evra. Isplaćene naknade predsjedniku i članovima Savjeta od januara do jula 2023. iznosile su 27.749 evra”, naveli su tada budžetski inspektori u zapisniku.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) navela je svojevremeno da je Jelena Perović nezakonito prisvojila službeno vozilo BMW.
Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS ukazuju na brojne sumnje u zakonitost nabavke i korišćenja ovog vozila. Perović je te optužbe odbacila i najavila tužbu.
