Izgradnja željezničke pruge od Pljevalja do Bijelog Polja ili Prijepolja je glavni preduslov za investiciona ulaganja u ovoj grad, zbog čega razrada i izbor trase, kroz izradu tehničke dokumentacije, u narednom periodu treba da bude prioritet, piše između ostalog u nacrtu Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Pljevalja koji se od prošle sedmice nalazi na javnoj raspravi.
U Pljevljima se planira razvoj Rudnika uglja i izvoz ovog proizvoda, razvoj rudnika olova i cinka, obnavljanje fabrike cementa, fabrike gipsanih proizvoda i ciglane, kao i drvne industrije. Najjeftini transport ovih proizvoda bio bi željeznicom zbog čega se ponovo najavljuje njena izgradnja.
Prošle su skoro četiri decenije od kada je Pljevljacima prvi put obećana izgradnja pruge od Pljevalja do Bijelog Polja ili Prijepolja, ali do danas ništa nije urađeno na realizaciji tog projekta. U PUP-u predstavljenom prošle sedmice nema rokova za njenu gradnju niti za rješenje dileme koja od trasa će biti usvojena. Da bi na dolazak vozova u ovaj grad Pljevljaci, najvjerovatnije mogli još dugo čekati, pokazuje to što gradnja pruge nije predviđena Strategijom razvoja saobraćaja u Crnoj Gori za period od 2019. do 2035. godine.
Studija opravdanosti i idejno rješenja izgradnje nove pruge Pljevlja – Bijelo Polje – Berane – granica sa Kosovom, koju je uradio Građevinski fakultet iz Podgorice, predstavljeno je 2013. godine, kada je saopšteno da bi dionica Pljevlja – Bijelo Polje od 56 kilometara koštala 745 miliona eura. Za trasu prema Prijepolju, koje je udaljeno 35 kilometara, tada nije rađena studija, ali je kao nezvanična procjena pominjana cifra od 300 miliona.
Izbor između ove dvije trase imao je i političku dimenziju, jer su prethodne vlasti željeli izbjeći direktno povezivanja Pljevalja sa Srbijom. Rudnik uglja je prošle godine izvezao ove rude u Srbiju za 12 miliona eura, i to kamionima za Prijepolje što je znatno skuplji transport nego što bi bio željeznicom.
U nacrtu novog PUP-a Pljevalja se navodi da je dosadašnjim PUP-om Crne Gore planiran koridor sekundarne željezničke pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna Rijeka), ali i da bazna studija za potrebe izrade novog PUP-a određuje da sekundarnu mrežu obrazuju pruge Pljevlja – Prijepolje, dok je kao alternativa navedeno Pljevlja – Ravna Rijeka.
“Najveći dio robnih tokova područja Opštine Pljevlja usmjeren je na magistralni put Ranče (granica sa Srbijom) – Trlica – Pljevlja – Đurđevića Tara. Imajući u vidu veliki privredni potencijal i planirani razvoj opštine nameće se rješenje povezivanja Pljevalja sa željezničkom prugom Beograd – Bar”, navodi se u Nacrtu PUP-a Pljevlja.
Povezivanje Pljevalja sa prugom Beograd-Bar, tvrde obrađivači ovog dokumenta, imalo bi poseban društveno-ekonomski značaj za brži razvoj ovog područja jer bi uticalo na bolji i veći stepen iskorišćenja prirodnog bogatstva uz smanjenje transportnih troškova robnih tokova i mogućnost da Pljevlja postanu saobraćajno pretovarni punkt za čitavo gravitaciono područje sjevernog dijela Crne Gore.
“Iako se u strategiji razvoja željeznice od 2017. do 2027. godine ne spominje željeznički pravac Pljevlja-Prijepolje, ovim planskim dokumentom se daje mogućnost povezivanja Pljevalja na željezničku prugu Beograd-Bar kod Prijepolja, što je kao potencijal razvoja prepoznala i Bazna studija za potrebe izrade novog Prostornog plana Crne Gore, a što će takođe predstavljati osnovu za dodatne analize i izradu planske dokumentacije kojom bi se vrednovala opravdanost i usvojio model integracije pljevaljskog basena na mrežu željezničkog saobraćaja do izrade nove strategije razvoja željezničke pruge nakon 2027. godine”, konstatuje se u dokumentu.
Prema Prostornom planu Crne Gore do 2020. definisan je koridor željezničke pruge Pljevlja – Ravna Rijeka (Bijelo Polje).
“Preliminarnu analizu koridora uradio je Građevinski fakultet u Podgorici, Institut za građevinarstvo, 2006. godine. Preliminarnom analizom je izvršeno poređenje dvije varijante pruge Pljevlja – Ravna Rijeka i Pljevlja – Mojkovac. Prostornim planom Crne Gore do 2020. godine definisan je koridor željezničke pruge Pljevlja – Ravna Rijeka. U međuvremenu, urađena je Prethodna studija opravdanosti i idejno rješenje za varijantu pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna Rijeka) – Berane – granica sa Kosovom, iz septembra 2013. godine. Navedenom Studijom opravdanosti razmatrano je sedam varijanti idejnog rješenja za dio Pljevlja – Bijelo Polje. Usvojena je varijanta koja ima oko 56 kilometara i prolazi kroz: Pljevlja (Otilovići) – Dubočica – Kalipolje – Kovren – Mahala – Stolovača – Bijelo Polje”, piše u dokumentu.
Preloženim PUP-om zadržavaju se oba koridora sekundarne željezničke mreže Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna Rijeka) i Pljevlja – Prijepolje.
“Prije konačnog opredjeljenja na koji način i gdje će se Pljevlja vezati na željezničku prugu Beograd-Bar, neophodno je uraditi detaljnu plansku i projektnu dokumentaciju gdje će se izvršiti analiza varijantnih rješenja ne samo sa aspekta tehničkih karakteristika i ekonomskih prednosti već i na osnovu sinteznog prikaza svih postojećih i planiranih namjena, zaštićenih područja, posebno osjetljivih predjela, zona eksploatacije uglja i drugih sirovina, vodoizvorišta, uticaja na infratrukturu i slično. Razrada položaja trase predmetne željezničke pruge, kroz izradu tehničke dokumentacije, u narednom periodu treba da bude prioritet jer je ona jedan od bitnih preduslova za investiciona ulaganja”, navodi se u obrazloženju.
Za izgradnju kraka pruge prema Prijepolju, prije desetak godina bila je zainteresovana ruska kompanija “Sfera” koja je namjeravala da gradi cementaru u Pljevljima. Iz te kompanije nijesu pristajali da grade cementaru bez pruge, tvrdeći da je drumski transport cementa neisplativ.
Tadašnji predsjednik pljevaljske Opštine Miloje Pupović rekao je da je realizacija projekta izgradnje cementare u pljevaljskom selu Otilovići i kraka pruge prema Prijepolju, vrijednog oko 300 miliona eura, zastala na sugestiju “nekih ljudi iz crnogorske vlasti”.
Ideja o željezničkom povezivanju Pljevalja sa prugom Begrad-Bar nastala u prvim godinama eksploatacije pruge građene u doba SFRJ.
“U tom cilju 1982. urađen je Elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti izgradnje željezničkog priključka Pljevalja na prugu Beograd-Bar od strane Centra za istraživanje i projektovanje OOUR Studije i istraživanja u saobraćaju iz Beogada. Ovim elaboratom analizirana su varijantna rješenja pruge Pljevlja-Prijepolje i Pljevlja-Priboj. Elaborat je prednost dao izgradnji pruge Pljevlja-Prijepolje kako sa ekonomskog i tako i sa tehničkog aspekta”, navodi se u dokumentu.
