Smanjenje količine snijega u Crnoj Gori, koje se bilježi posljednjih godina, posljedica je klimatskih promjena i taj trend biće nastavljen, kazali su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), dok iz Skijališta ističu da je aktuelna zimska sezona upozorenje da se mora ulagati u sistem vještačkog osnježavanja.
U Crnoj Gori prvi, i za sada jedini veći snijeg ove zime, zabilježen je tek 20. januara, kada je u opštinama na sjeveru bilo od 15 do 40 centimetara (cm) snijega.
Načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene ZHMS Mirjana Ivanov kazala je da je, tokom posljednjih pet godina, srednja godišnja maksimalna visina snijega u Kolašinu i na Žabljaku bila ispod prosjeka za vrijeme od 1961. do 1990. godine.
“Projekcije promjene ukupne godišnje količine snijega pokazuju da će količina snijega u sjevernom regionu biti manja za deset odsto do 2030. godine. Trend smanjenja će se nastavljati i dalje”, rekla je Ivanov agenciji MINA.
Prema podacima Zavoda, od 1961. do 1990. godine u Kolašinu je godišnja maksimalna visina snijega bila 62,4 cm, dok je u posljednje četiri godine bila od 38 do 48 cm, a samo 2019. godine bila je iznad tog prosjeka i iznosila je 64 cm.
Na Žabljaku je od 1961. do 1990. godine godišnja maksimalna visina sniježnog pokrivača bila 133,9 cm, a u posljednjih pet godina konstantno je bila ispod tog prosjeka, od 47 cm 2020. godine, do 124 cm – 2021.
“Pri tome su temperature bile iznad prosjeka i u kategoriji toplo, do ekstremno toplo, na godišnjem nivou”, rekla je Ivanov.
Ona ističe da je smanjenje godišnje količine snijega u odnosu na klimatolosku normalu 1961-1990. veće od smanjenja ukupnih količina padavina.
Ivanov je objasnila da je to posljedica porasta temperature vazduha, jer se dio sniježnih padavina izlučio više u obliku kiše.
Prema podacima, godišnja količina snijega tokom klimatološke normale 1961-1990. u Kolašinu je bila 1956,2 cm, a u posljednje četiri godine ispod tog prosjeka – od 455 koliko je iznosila 2020. godine, do 1.729 cm 2022., dok je bila veća samo 2019. kada je iznosila 2.408.
Na Žabljaku je od 1961. do 1990. godišnja količina snijega iznosila 8.711 cm, a u posljednjih pet godina povećanje je zabilježeno samo 2021. kada je taj broj bio 11.246.
Ivanov objašnjava da je u Kolašinu manja ukupna visina snijega za period od 2000. do 2023. u novembru, decembru i januaru u odnosu na klimatološku normalu 1961.-1990, dok je veća u februaru, martu i aprilu.
Kako je kazala, 2005. i 2012. godina bile su ekstremne po pitanju snijega i to od decembra do marta.
Zbog toga, prema riječima Ivanov, 2005. godine u Kolašinu je ukupna godišnja visina snijega iznosila 8.063 cm sto je za 6.106 veće u odnosu na vrijednosti iz klimatološke normale 1961-1990, dok je ta razlika za 2012. godinu bila 5.721 cm.
Ivanov navodi da je ukupna visina snijega na Žabljaku manja za period od novembra do maja 2000-2023. u odnosu na 1961-1990, a na godišnjem nivou bila je veća samo 2005. i 2012. godine.
Kako je rekla, prostorna i vremenska raspodjela srednjih godišnjih padavina na nivou Crne Gore za vrijeme od 1961. do 1990. godine, 1971-2000 i 1981-2020. godine, ukazuje na trend smanjenja srednjih godišnjih padavina, naročito u sjeveroistočnom regionu.
Ivanov ističe da je takav trend nastavljen i tokom zadnje dvije dekade, do danas.
“Takvo smanjenje nije statistički značajno, ali su tokom posljednjih 20 godina ekstremni događaji došli do izražaja zbog toplije klime”, rekla je Ivanov.
Ona je kazala da statistički značajna promjena postoji u dnevnom intenzitetu padavina na Žabljaku, u Pljevljima i Kolašinu, kada je u pitanju sjeverni region.
Ivanov navodi da je jedna od posljedica klimatskih promjena i smanjenje sniježnog pokrivača u Crnoj Gori.
„To je opšti trend i karakterističan je naročito za region jugoistočne Evrope. Međutim, trend smanjenja padavina u posljednje vrijeme širi se i na ostale krajeve Evrope“, objasnila je Ivanov.
Kako je kazala, zbog toplije klime došli su do izražaja ekstremni događaji koji podrazumijevaju veći intenziteti padavina, nagle promjene temperature i jake olujne nepogode.
Izvršni direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević rekao je agenciji MINA da je zimska sezona do sada neuspješna i da je ova, uz sezonu 2019/2020, „alarm“ da država mora da uloži u sistem vještačkog osnježavanja.
„Temperature koje su bile tokom januara na samom ski centru omogućavale su proizvodnju vještačkog snijega“, rekao je Milošević i istakao da po pitanju vještačkog osnježavanja ne treba gledati samo na Skijališta Crne Gore, već i na turisticku privredu države.
Milošević je naveo da je najbolji pokazatelj zimske sezone poređenje januara ove i prošle godine.
Skijaška sezona 22/23 počela je 21. januara prošle godine.
Milošević je rekao da je ostvareni promet u januaru ove godine 83,7 hiljada eura, a prodato je 280 ski pass-ova i 2.436 karata za panoramsku voznju.
„U januaru 2023. ostvaren je promet od 463,7 hiljada EUR, prodato je 8.800 ski pass-ova i 3.638 karata za panoramsku voznju“, rekao je Milošević.
On je naglasio da podaci pokazuju da su Skijališta u januaru ove godine ostvarili samo 18 odsto prometa u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Milošević ističe da su, zbog nedostatka snijega, do sada u ponudi na ski centru Kolašin 1600 bile usluge restorana, kafe bara, panoramska voznja žicarom K8 do vrha Troglava, pokretna traka za skijaše početnike sa ski poligonom u duzini stotinjak metara, kao i dvije tjubing staze.
Kako navodi, s obzirom da su novogodišnji, božićni praznici i školski raspust prošli bez skijanja, veoma je teško nadoknaditi izgubljeno.
Milošević je dodao da bi, u slučaju da padne snijeg, gubiti djelimično mogli biti smanjeni.
„Ali ako bi pao snijeg u drugoj polovini februara i uz najmanje 30 skijaških dana, ti gubici bi sigurno djelimično bili smanjeni“, naglasio je Milošević.
Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) ističu da nedostatak snijega posljednjih godina na sjeveru Crne Gore značajno utiče na zimsku turističku sezonu, postavljajući izazove pred tradicionalne zimske aktivnosti i ponude destinacija.
Kako su rekli, tako se stvara potreba za diverzifikacijom ponude i oraganizacijom manifestacija, kao i raznih aktivnosti poput hikinga, bikinga, jahanje konja i slično.
„Iako to ne može u potpunosti nadomjestiti broj posjetilaca, turistički sektor se trudi da ponudu prilagodi klimatskim promjenama kako bi zadržao privlačnost zimskih destinacija“, naveli su iz NTO.
Oni su naglasili da je, da bi se prevazišao nedostatak snijega, ključno raditi na diverzifikaciji turističke ponude na sjeveru države.
„Ponuda se ne treba bazirati isključivo na vremenskim prilikama, već je potrebno uključiti ruralni, gastro, aktivni, eko turizam, kao i kroz organizaciju manifestacija koje ne zavise direktno od sniježnih padavina“, naveli su iz NTO i dodali da je poseban akcenat na MICE, odnosno kongresnom turizmu.
Kako su naveli, Crna Gora je veoma atraktivna destinacija u tom smislu, ako se uzme u obzir otvaranje novih hotela kategorije četiri i pet zvjezdica, koji raspolažu potrebnim sadržajima i opremom koji zadovoljavaju svjetske standarde, nesvakidašnjoj prirodi, mogućnostima za organizaciju nezaboravnih izleta, bogatoj gastronomskoj ponudi, kao i činjenici da je na oko svega dva sata leta udaljenosti iz većine evropskih centara.
Iz NTO su naglasili da su Kolašin i Žabljak već popularne destinacije, koje jedinstvena kombinacija prirodnih ljepota, bogate kulturne baštine i raznovrsnih aktivnosti čini poželjnim za posjetioce tokom svih godišnjih doba.
Zbog toga se, prema njihovim riječima, ne može odrediti isključivo jedno doba godine kao primarno kada je u pitanju turizam, s obzirom na to da obje sezone – ljetnja i zimska, pružaju jednako uzbudljive mogućnosti za turiste.
„Imajući u vidu dinamične izazove u vezi s vremenskim prilikama, važno je naglasiti da su ove destinacije i dalje zanimljive te da se kontinuirano radi na obogaćivanju turističke ponude kako bi se na dugoročnom planu osiguralo veće interesovanje posjetioca“, kazali su iz NTO.
Oni su poručili da je potrebno uložiti još veće napore ka promociji na novim tržištima, unapređenje infrastrukture i sinergijom turističkog sektora poraditi na boljoj ponudi sadržaja, bogatijoj paleti atrakcija i aktivnosti, koji bi svima išli u korist bez obzira na doba godine.
Klimatske promjene ne utiču samo na zimsku, već i na ljetnju turističku sezonu
Saradnik u nastavi na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo Ilija Morić agenciji MINA je kazao da klimatske promjene već utiču, ali i da će još više uticati na turizam Crne Gore i svijeta.
Kako je rekao, zbog toga je u Crnoj Gori potrebno unaprijediti hotelske kapacitete i diverzifikovati strukturu ponude koja se odnosi na atrakcije, aktivnosti i razvoj nemasovnog turizma.
Prema riječima Morića, sa povećanjem srednjih temperatura vazduha i učestalim toplotnim talasima doći će do snažnih uticaja na “špic” sezone, od juna do avgusta, što može dovesti do pada broja posjeta i prihoda u tom periodu.
“Ali se može očekivati produženje sezone u dijelu pred i postsezone zbog ugodnije klime”, kazao je Morić.
To, kako je ocijenio, zahtijeva kreiranje adekvatne ponude koja može podržati, odnosno generisati cjelogodišnji turizam.
Morić je naglasio da je, u smislu turističke politike, potrebno razvijati najmanje dva segmenta.
“Prvo je unapređenje hotelske ponude, po obimu, strukturi i kvalitetu u svim djelovima Crne Gore, jer takva ponuda ima veću sposobnost da ponudi potpuniju uslugu u uslovima pojedinih klimatskih rizika”, rekao je Morić.
Prema njegovim riječima, sadašnja dominacija apartmana i drugih individualnih smještajnih kapaciteta ne doprinosi rezilijentnosti turističke industrije Crne Gore prema klimatskim promjenama.
On je dodao da su hotelski objekti u stanju da pruže kvalitetniju i potpuniju uslugu, posebno u uslovima temperaturnih šokova i drugih rizika, kako u glavnoj sezoni, tako i u ostatku godine.
“Drugo se odnosi na strukturu ponude u smislu atrakcija, aktivnosti i događaja. Treba diverzifikovati kroz razvoj “nemasovnog” turizma, a prevashodno unapređenjem zdravstvenog, ruralnog, kulturnog, kongresnog i drugih oblika turizma koji mogu produžiti sezonu i privući posjetioce u ostalim područjima Crne Gore, mimo plaža i obale”, rekao je Morić.
Te dvije strukturne promjene mogu, kako je rekao, predstavljati glavne mjere u kontekstu klimatske adaptacije i razvoja održivog turizma u Crnoj Gori.
Komentarišući način na koji klimatske promjene utiču na turizam, on je kazao da su među rizicima i povećano UV zračenje, povećanje nivoa mora, suše, požari, ali i problem sa sniježnim pokrivačem u planinskim područjima.
“Ipak, radi se o promjenama koje su dugoročne i zahtjevaju značajne investicije”, naglasio je Morić.
Zato je, kako je dodao, potrebno da se sa njima otpočne što prije, odnosno da se nastavi, jer se određene aktivnosti već sprovode.
“Posebno se ističe Strategija pametne specijalizacije i prioritet Održivi i zdravstveni turizam kao strateško opredjeljenje Crne Gore u smislu specijalizacije ponude i razvoja novih proizvoda i tržišta”, objasnio je Morić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora razvija kapacitete za borbu protiv posljedica klimatskih promjena čiji je cilj adaptiranje i djelimično neutralisanje negativnih posljedica po turistički promet i prihod, ali i generisanje benefita u dijelu zaštite životne sredine i očuvanja drušveno-kulturnih vrijednosti.
“Sa jedne strane, radi se na boljem razumijevanju potencijalnog uticaja klimatskih promjena, razvoja planova adaptacije, kao i kreiranja određenih akcija i izvora potrebnih za implementaciju svega navedenog”, rekao je Morić.
Sa druge strane, kako je objasnio, sledeća faza je definisanje finansijskih izvora i izgradnja fizičke infrastrukture koja će da štiti od rizika kao što su poplave, suše i požari.
“U međuvremenu je važno dalje razvijati sistem mjerenja i mehanizam za podizanje svijesti”, rekao je Morić.
Navodeći da je problematika klimatskih promjena i posljedica vrlo složena, Morić je rekao da se aktivnosti u tom segmentu stalno moraju razvijati, povećavati i prilagođavati.
“Trenutne aktivnosti su zadovoljavajuće i posljedica su raspoloživih kapaciteta Crne Gore, kako kadrovskih tako i finansijskih”, rekao je Morić.
Prema njegovim riječima, prvo treba jačati kadrovsku strukturu u svim institucijama, ali je istovremeno potrebno, sa postojećim resursima, nastaviti sa naučno-istraživačkom aktivnošću i kreiranjem akcionih planova za različite sektore privrede, pa i za turizam.
Osim planske i istraživačke aktivnosti, Morić je ukazao i na značaj ulaganja u opštu fizičku infrastrukturu, u smislu zaštite od rizika kao što su požari, poplave i suše.
Jedna od opcija je i, kako je naveo, vještačko osnježavanje.
“Za potrebe turizma, potrebno je, osim opšte fizičke infrastrukture, ulagati u elemente turističke infra- i suprastrukture koji ublažavaju negativne efekte, kao što je vještačko osnježavanje, zaštita od požara, vodosnadbjevanje, veće zelene površine”, rekao je Morić.
On je objasnio da navedenu infrastrukturu nije moguće izgraditi u kratkom roku, prevashodno zbog visokih troškova, dodajući da se proces mora otpočeti.
