U Crnoj Gori je potrebno preduzeti odlučne korake kako bi se omogućila veća politička participacija manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, što zahtijeva promjene u zakonodavstvu, kao i jačanje političke edukacije i osnaživanje manjinskih grupa kako bi aktivno učestvovale u političkom životu.
To je saopšteno na konferenciji „Kako do djelotvornog učešća manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u sistemu odlučivanja?“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Programska direktorica Centra za monitoring i istraživanje CeMI, Teodora Gilić, istakla je da sistem zaštite prava manjina u Crnoj Gori predstavlja otvoreni okvir koji treba kontinuirano nadograđivati da bi bila postignuta suštinska ravnopravnost i usaglašenost sa najboljim međunarodno-pravnim standardima u ovoj oblasti.
„Nažalost, i pored potrebe za promjenama, ne postoje pomaci u smanjenju cenzusa za političku zastupljenost pojedinih manjinskih grupa u Skupštini Crne Gore. Izostanak izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika predstavlja prepreku ka ostvarenju veće inkluzije i participacije RE zajednice u političkom životu Crne Gore. Osim RE populacije, ni građani muslimanske nacionalnosti nemaju svoje autentične predstavnike u crnogorskom parlamentu“, navela je Gilić.
Ocijenila je da je od izuzetne važnosti kontinuirano raditi na poboljšanju zakonodavnog okvira kako bi se osigurala veća politička participacija manjinskih naroda.
„Prije svega, neophodno je sprovesti reformu izbornog zakonodavstva, koja bi, između ostalog, podrazumijevala uspostavljanje mehanizama za postizanje proporcionalne zastupljenosti manjina u političkim institucijama. Takođe, potrebno je intenzivirati napore u jačanju političkog obrazovanja i osnaživanja manjinskih zajednica kako bi se omogućilo njihovo aktivno učešće u političkom procesu“, rekla je Gilić.
Ove mjere su, kako je dodala, od suštinskog značaja za stvaranje inkluzivnijeg političkog ambijenta i osiguranje ravnopravnosti svih građana u Crnoj Gori.
„Edukacija o ljudskim pravima, multikulturalizmu i važnosti političke participacije ključna je za izgradnju tolerantnog i inkluzivnog društva“, poručila je Gilić.
Predstavnik Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Fikret Lulanaj, kazao je da je politička participacija složen fenomen o kojem postoje brojne teorijske rasprave i istraživanja i koja se sprovode decenijama unazad u razlilčitim društveno-političkim kontekstima.
„Da bi demokratija, kao oblik političkog režima funkcionisala, neophodno je imati aktivne građane koji participiraju u okviru demokratskog sistema. Zato je neophodno da manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice participiraju u procesima donošenja odluka“, naveo je Lulanaj.
Podsjetio je da u Crnoj Gori ima šest nacionalnih savjeta, navodeći da smatra da bi oni trebalo da budu „vlade manjinskih naroda u Crnoj Gori“.
„Učešće ili zastupljenost pripadnika manjina u političko i javnom životu Crne Gore ima uporište u postojećem zakonodavstvu. Ustav Crne Gore u članu 79 jemči autentičnu zastupljenost pripadnika manjina u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava gdje manjine čine značajan ili veći dio stanovništva“, rekao je Lulanaj.
Kako je dodao, Zakonom o izboru odbornika i poslanika na bliži način je definisana ustavna garancija manjinskim narodima i drugim nacionalnim zajednicama na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore.
„Takođe, Zakonom o manjinskim pravima i slobodama je definisano ako izabrani poslanici, shodno principu afirmativne akcije, a u skladu sa izbornim zakonodavstvom, smatraju da predloženi akt bitno zadire u njihove nacionalne interese u Crnoj Gori, o tome će podnosilac prijedloga i poslanici usaglašavati stavove. Smatram da je ovaj stav veoma značajan za manjine“, naveo je Lulanaj.
Tokom panela „Kako do veće političke participacije manjina u Crnoj Gori?“, predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj, ocijenio je da su Romi diskriminisani kad je u pitanju cenzus predviđen Zakonom o izboru odbornika i poslanika.
„Smatram da će prag od 0,7 odsto biti nedodirljiv da prođemo. Kao predsjednik Romskog savjeta juče sam Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu predao inicijativu za izmjenu cenzusa sa 0,7 odsto na 0,35 odsto“, naveo je Šaljaj.
Istakao je da je optimista po pitanju ove inicijative i da se nada da će većina koju čini Pokret Evropa sad sa koalicionim partnerima i opozicija učiniti sve da cenzus bude smanjen.
