Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je sinoć hitnu mjeru privremenog finansiranja saveznog budžeta, ključni korak za izbjegavanje finansijske blokade rada savezne administracije koja bi je paralisala, ali ta mogućnost još nije izbjegnuta.
Predsjednik Predstavničkog doma, republikanac Kevin Makarti (McCarthy) predložio je mjeru koju je usvojilo 335 poslanika, dok je protiv bio 91.
Mjera ide na glasanje u Senat gdje većinu čine demokrate.
Predviđeno je da administracija bude hitnim sredstvima finansirana narednih 45 dana.
Ali ukoliko Senat to ne prihvati, već od sjutra, u nedjelju se očekuje usporavanje i države i najveće svjetske privrede: 1,5 milion državnih službenika biće uskraćen za plate, a i vazdušni saobraćaj će biti poremećen, dok će nacionalni parkovi biti zatvoreni.
Razlog za neizvjesnost je što ni gornji dom Kongresa – Senat koji kontrolišu demokrate, ni Predstavnički dom koji kontrolišu republikanci, još nisu uspjeli da donesu zakon za produženje budžeta savezne države, koji ističe u ponoć u noći sa subote na nedjelju (04:00 GMT nedelja). Da bi bio usvojen, taj predlog bi morao da prođe oba doma.
U pozadini nesuglasica dva tabora, ali i samih konzervativaca, Kevin Makarti, predsjednik Predstavničkog doma, predložio je rješenje u posljednjem trenutku u subotu ujutro.
„Tražim od republikanaca i demokrata da ostave svoje političke razlike po strani. Mislite na Amerikance!“, pozvao je Makarti.
Njegov predlog „ne uključuje budžetsku komponentu za Ukrajinu“, rekao je on.
Bijela kuća je prvobitno zahtijevala da zakon o finansijama koji su usvojili poslanici uključi 24 milijarde dolara vojne i humanitarne pomoći Kijevu. Budžetska kriza bi stoga imala direktne posljedice na rat u Ukrajini.
Svjestan rizika od umora velikog američkog saveznika, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otišao je prošle nedjelje u Kongres da pokuša da ubijedi SAD da mu pomognu da „stigne do cilja“ protiv Rusije.
Skoro godinu dana prije predsjedničkih izbora, dva američka politička tabora se međusobno okrivljuju za ovu situaciju, koja je kod Amerikanaca veoma nepopularna.
„Neki članovi Kongresa su toliko podijeljeni da su spremni da večeras parališu vladu. To je neprihvatljivo“, rekao je ljutito predsjednik Džozef Bajden u subotu na „Iksu“ (X, bivši Tviter).
Oslobađanje sredstava za Ukrajinu koje su tražile Demokrate čini se sve neizvesnijim.
Nekoliko „Trampističkih“ republikanskih poslaničkih zvaničnika odbija bilo kakvu novu pomoć Kijevu, smatrajući da ta sredstva treba da budu dodijeljena za upravljanje migrantskom krizom u Sjedinjenim Državama.
Ti podržavaoci Donalda Trampa, koji imaju nesrazmjernu moć zbog veoma tanke republikanske većine u Predstavničkom domu, već su prije četiri mjeseca gurnuli SAD na ivicu političko-finansijske propasti u vezi s podizanjem gornje granice državnog zaduživanja.
I dobili su naređenje bivšeg predsjednika koji bi se mogao suočiti s Bajdenom na izborima iduće, 2024. godine, da „parališu“ saveznu državu ukoliko ne pobijede u „svim“ budžetskim pitanjima o kojima se raspravlja.
Izabran po cijenu teških pregovora sa „Trampistima“, predsjednik Predstavničkog doma, republikanac Makarti, čak rizikuje i svoj položaj zbog sadašnjih pregovora. „Znate šta: Ako budem morao da rizikujem svoju poziciju da branim američki narod, hoću!“, uvjeravao je u subotu i ukazao: „Ako neko hoće da (me) otpusti jer želim da budem odgovorna odrasla osoba u tom domu, neka samo pokuša“.
Upravo pod predsjedništvom Donalda Trampa Sjedinjene Države su doživele najduži „šatdaun“ – saveznu besparicu, tokom zime 2018/2019. Po nekoliko procjena, BDP SAD je tada samo zbog toga opao za više od tri milijarde dolara.
Nekoliko sati prije sadašnjeg roka, zemlja se za svaki slučaj ipak sprema za novo potpuno ili delimično zatvaranje saveznih službi. Zvaničnici su počeli da jedni druge i svoje osoblje obavještavaju o možda predstojećoj finansijskoj paralizi.
Većina poznatih američkih nacionalnih parkova kao što su Josemiti i Jelouston će se zatvoriti ako se ne postigne dogovor. Takođe se očekuje da će vazdušni saobraćaj biti veoma poremećen jer su pogođeni kontrolori letjenja i zvaničnici Agencije za bezbjednost saobraćaja (TSA).
A nekim primaocima pomoći čak i hrana bi mogla da bude privremeno uskraćena.
Svaka sedmica „gašenja“ bi mogla koštati 0,2 poena rasta američkog BDP-a u četvrtom kvartalu, navodi se u bilješci ekonomista iz Goldman Saksa.
