Prije godinu dana uništen je važan dio evropske energetske infrastrukture. Tragovi vode ka Ukrajini. O kraju kontroverznog gasovoda Sjeverni tok, opasnim zavisnostima i istragama u visokim političkim krugovima.
Bilo je dva sata ujutro 26. septembra 2022. kada seizmičke stanice u Danskoj, Švedskoj i Njemačkoj registrovale slab potres. Istovremeno, operateri Sjevernog toka registrovali su nagli pad pritiska u gasovodu dugom 1.200 kilometara koji povezuje Rusiju i Njemačku.
Kada je svanulo iznad Baltičkog mora, iz aviona u blizini danskog ostrva Bornholm mogli su se vidjeti ogromni mjehuri metana koji se izdižu na površinu sa dubine od osamdesetak metara.
Uslijedili su dalji šokovi. Ubrzo postaje jasno da su tri od četiri kraka gasovoda Sjeverni tok dignuta u vazduh. Uništen je centralni element njemačke i evropske energetske infrastrukture.
Tim napadom je ukrajinski rat, koji je u tom trenutku besnio već čitavih sedam mjeseci, konačno stigao i do njemačkih kotlarnica.
Zatim su činjenice ustupile mjesto nagađanjima, spekulacijama i sumnjama. Neposredno nakon napada, mnogi su i dalje upirali prstom u Moskvu. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak na Tviteru je napisao: „Curenje gasa velikih razmjera na Sjevernom toku 1 nije ništa drugo do teroristički napad koji je planirala Rusija i akt agresije na EU.“
Zvanične izjave bile su oštre: „Svako namjerno ometanje aktivne evropske energetske infrastrukture je neprihvatljivo i dovešće do najsnažnije moguće reakcije“, tvitovala je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poslije razgovora s danskom premijerkom Mete Frederiksen dan poslije napada.
Ali, ni godinu dana nakon eksplozija na morskom dnu još uvek nije zvanično jasno ko stoji iza napada na gasovode. Istrage su u toku u Njemačkoj, Švedskoj i Danskoj, ali se vrlo malo rezultata objavljuje u javnosti. Zato se velika pažnja poklanja informacijama koje objavljuju istraživački novinari.
U martu 2023. njemački istražni tim izazvao je pometnju istraživanjem koje je pokazalo tragove koji upućuju na Ukrajinu. Centralnu ulogu ima 15 metara duga jedrilica „Andromeda“. Prema istraživanju javnog servisa ARD i nedeljnika „Cajt“, pet muškaraca i jedna žena isplovili su 6. septembra 2022. tom jedrilicom iz luke Varneminde na Baltičkom moru. Bilo je to tri nedelje prije napada. Na brodu su, kako navodi njemačka Savezna kancelarija kriminalističke policije, pronađeni tragovi eksploziva – istog onog koji je pronađen i na dnu Baltičkog mora.
Početkom juna u „Vašington postu“ se pojavio izvještaj koji podržava tu verziju. Shodno tome, evropske i američke tajne službe su još u junu 2022. upozorene na planove ukrajinskih komandosa da napadnu gasovode Sjeverni tok. Obavještajni podaci su detaljni, u njima se konkretno govori o šest ljudi, o roniocima, jahti… Prema pisanju lista iz Vašingtona, komanda je direktno podređena najvišem ukrajinskom oficiru, generalu Valeriju Zalužnom. A ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodno o tim planovima nije bio obaviješten.
Nakon opsežnog istraživanja krajem avgusta, istraživački tim od preko 20 ljudi iz njemačkog magazina „Špigel“ i javnog servisa ZDF takođe je došao do zaključka da „tragovi vode u jednom pravcu – ka Ukrajini“. Novinar Volf Vidman-Šmit bio je dio tog tima i on za DW izjavljuje da „istražitelji nisu pronašli ništa što bi moglo da dokaže da bi iza toga mogla da stoji Rusija, a još manje da bi iza napada mogle da stoje SAD. Za to uopšte nema dokaza.“
U februaru je legendarni američki novinar Sajmor Herš u svom izvještaju koji se brzo proširio osumnjičio SAD da stoje iza eksplozije gasovoda. U njegovoj priči je, međutim, bilo nedoslednosti. A prije svega: američki reporter je svoj izvještaj zasnovao samo na jednom, anonimnom izvoru.
Herš je međutim uspio da ukaže na izjave američkog predsjednika Džozefa Bajdena tokom inauguracione posjete kancelara Olafa Šolca početkom februara 2022. godine, što je dakle bilo prije ruskog napada na Ukrajinu. Naime, Bajden je tada novinarima rekao sledeće: „Ako Rusija izvrši invaziju, Sjeverni tok 2 više neće postojati. Mi ćemo mu stati u kraj.“
Slične izjave davali su i drugi najviši američki političari, recimo Viktorija Nuland ili Entoni Blinken.
Njemačko-rusko energetsko partnerstvo svakako je dugo bilo trn u oku SAD – mnogo pre rata u Ukrajini. Ono je bilo problem i za Ukrajinu, ali i neke druge evropske zemlje. Vašington je dugo pokušavao da spriječi izgradnju Sjevernog toka 2, i u znatnoj mjeri je to kočio svojim sankcijama.
Međutim, i Rusija je mogla da ima motiv da uništi gasovod. Naime, ruska kompanija Gasprom je još tokom leta 2022. zaustavila transport gasa kroz Sjeverni tok 1 i time prekršila ugovorom o garantovanim isporukama. To je otvorilo vrata za moguće zahtjeve zapadnih partnera za nadoknadama. Nakon uništenja gasovoda, Gasprom sada može da se pozove na „višu silu“, što bi značilo da su zahtjevi za nadoknadama nevažeći.
Napad na Sjeverni tok je nezakonit čin čak i u kontekstu vojnog sukoba po međunarodnom ratnom pravu, objašnjava za DW ekspert za međunarodno pravo iz Bona Štefan Talmon. „Gasovodi Sjeverni tok su projekat civilne infrastrukture. Prema Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda, uništavanje civilne infrastrukture ne samo da predstavlja kršenje međunarodnog prava, već je čak i ratni zločin.“
Međutim, neizvjesno je da li će do nekakvog suđenja ikada doći. Njemački kancelar Olaf Šolc (SPD) zalaže se za pokretanje sudskog spora u Njemačkoj u vezi s napadima na Sjeverni tok. Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) nada se da će savezni tužilac pronaći dovoljno dokaza da optuži počinioce.
Ali, s obzirom na to da indicije pokazuju da bi za to mogle da budu odgovorne ukrajinske snage, berlinski istraživački novinar Vidman-Šmit kaže da mu se djeluje kao da predstavnicima vlasti u Njemačkoj žele da izbjegnu temu. „Oni ne mogu tek tako da odbace tako ozbiljan zločin, ali ne mogu ni da obustave podršku Ukrajini u ratu protiv Rusije. To nije opcija. Tako da svi ovde u Berlinu što više mogu izbjegavaju to pitanje.“
