Migracija bi mogla biti “sila koja rastače Evropsku uniju” zbog dubokih kulturnih razlika između evropskih država i njihove dugoročne nesposobnosti da postignu zajedničku politiku, rekao je glavni diplomata EU.
Rusija će pokušati da rasplamsa tenzije oko migracije unutar Evrope, ali sukob u Ukrajini ne doprinosi toj krizi, koja je višedecenijskim problem podstaknut ratovima i siromaštvom u zemljama iz kojih ljudi bježe, smatra Žozep Borelj.
Komesar EU za spoljnu politiku rekao je da je taj blok napravio čuda u ratu i da je jedna od ključnih snaga u stvaranju novog svjetskog poretka u kojem globalni jug zaslužuje veće poštovanje i moć.
U opsežnom intervjuu za “Gardijan”, govoreći o tome kako je rat promijenio EU i o mjestu tog bloka u novom svjetskom poretku, on je kazao da su evropske države primorane da se probude iz dremeža povodom potrošnje za odbranu, u kojem su živjele pod američkim nuklearnim kišobranom.
On je pozvao na veću vojnu saradnju i brže odluke oko isporuke oružja Ukrajini i branio sporu kontraofanzivu, rekavši da je minirana trećina zemlje i da bi za Ukrajinu bilo samoubistvo da je pokrenula potpuni frontalni kontranapad.
On je na predavanju na Pravnom fakultetu Univerziteta u Njujorku rekao da se Savjet bezbjednosti UN pokazao kao “potpuno beskoristan proteklih godina zbog njegovih podjela” i pozvao na reformu političkih i finansijskih institucija kako bi se oživio multilateralizam koji je “zastario i na izdisaju”.
Italijanska ultradesničarska premijerka Đorđa Meloni je ove nedjelje izjavila da neće dozvoliti da njena zemlja postane “izbjeglički kamp Evrope” nakon što je 11.000 ljudi za nekoliko dana stiglo na ostrvo Lampeduza.
Borelj je rekao da je nacionalizam u usponu u Evropi, ali da on ima više veze sa migracijom nego sa evroskepticizmom. “Strahovalo se da će breksit biti epidemija. A nije bio. On je bio vakcina. Niko ne želi da slijedi Britaniju u napuštanju Evropske unije”, rekao je šef diplomatije EU.
On je ocijenio da migracija izaziva veće podjele u EU. “I to bi mogla biti sila koja rastače Evropsku uniju”, rekao je i dodao da uprkos uspostavljanju zajedničke spoljne granice, blok do sada nije uspio da se dogovori o zajedničkoj migracionoj politici.
On je to pripisao dubokim kulturnim i političkim razlikama unutar EU. “Postoje neke članice EU koje su u japanskom stilu – ne želimo da se miješamo. Ne želimo migrante. Ne želimo da prihvatamo ljude spolja. Želimo našu čistotu”.
Druge države, poput Španije, imaju dugu istoriju prihvatanja migranta, rekao je Borelj. “Paradoks je u tome što su Evropi potrebni migranti jer imamo veoma nizak demografski rast. Ako želimo da preživimo s aspekta radne snage, potrebni su nam migranti”.
Putin vjeruje da su demokratije slabe, krhke, da se umaraju i da vrijeme radi za njega, jer ćemo se prije ili kasnije iscrpiti
Borelj tvrdi da aktuelne sporove oko migracije ne podstiče rat u Ukrajini, nego sukobi u Sudanu, Libiji, vojni pučevi u Sahelu.
“Živimo u krugu nestabilnosti od Gibraltara do Kavkaza i to se dogodilo prije ukrajinskog rata i nastaviće se nakon njega. Migracije u Africi nisu uzrokovane ratom protiv Ukrajine. Osnovni uzroci migracije u Africi su nedostatak razvoja, ekonomski rast i loše upravljanje”.
On je dodao da su napori Evrope da sarađuje sa nekim afričkim državama dodatno otežani postojanjem vojnih režima. On je rusku plaćeničku Vagner grupu opisao kao “pretorijansku gardu afričkih diktatora”.
Upitan da li vjeruje da će Rusija pokušati da razbukta vatru migracije, Borelj je rekao da će “Putin pokušati sve”. On je dodao: “Putin vjeruje da su demokratije slabe, krhke, da se umaraju i da vrijeme radi za njega, jer ćemo se prije ili kasnije iscrpiti”.
On je ocijenio da je to politička koliko i vojna bitka. “To mora biti objašnjeno argumentima. Svakako niko ne voli da plaća veće račune za struju. Vjerujem u demokratiju kao pedagošku vježbu i vjerujem da ljudi razumiju razloge”.
On je takođe priznao teške izbore sa kojima se Evropa suočila u suzbijanju migracije postizanjem sporazuma sa zemljama kao što je Tunis, ističući da je njegova dužnost da brani ne samo evropske vrijednosti već istovremeno i evropske interese. “Život diplomate je pun neprijatnih izbora… Spoljna politika radi za vrijednosti i interese Evropske unije. A to zahtijeva, u nekim slučajevima, teške izbore, pokušavajući sve vrijeme da poštuje međunarodno pravo i ljudska prava”.
Borelj, koji je često meta ličnih kritika ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, bio je među glavnim akterima odluke da se države EU ubijede da pošalju oružje Kijevu kada su ruske snage prešle granicu. On kaže da se to najponosniji momenat njegove karijere.
On tvrdi da evropsko javno mnjenje nije podijeljeno oko Ukrajine.
Upitan da li su sporovi između nekih istočnoevropskih zemalja i Ukrajine oko izvoza žitarica najava sukoba koji bi mogli da nastanu ako ta zemlja uđe u EU, on je rekao: “Svi znaju da će to biti teško, jer je Ukrajina, prije svega, u ratu i uništava se, bukvalno. Drugo, morala je da uradi mnogo reformi čak i prije rata. I treće, u ovom trenutku, Ukrajina kao članica EU bi bila jedina zemlja koja bi bila neto korisnik.”
Kao rezultat toga, Ukrajina i EU će morati da preduzmu dug proces reformi, uključujući, po njegovom mišljenju, veću uoptrebu većinskog glasanja.
U svakom slučaju, kaže Borelj, članstvo Ukrajine znači kraj “dremeža” oko proširenja EU. “Godinama i godinama postoji neka vrsta zastoja i ništa se nije dogodilo. Ukrajina je stvorila novu dinamiku”.
“Mi smo biljojedi u svijetu mesoždera. To je svijet politike moći, ali ipak imamo na umu da kroz trgovinu i propagiranje vladavine prava možemo uticati na svijet. I dalje moramo propagirati vladavinu prava, ali moramo biti svjesni da postoje neki lideri prema kojima se treba odnositi na drugačiji način”.
Borelj je rekao da je EU još daleko od vojnih kapaciteta koji su joj potrebni. “Nisam Donald Tramp da kažem da se mora trošiti dva odsto BDP na odbranu, ali je na nama da izgradimo zajedničku spoljnu i odbrambenu politiku”.
On je istakao da je EU postigla čuda i djelovala brzinom svjetlosti u poređenju sa prošlošću. Ali, kako je dodao, o nekim odlukama se razgovaralo dosta dugo. “Moramo li da obezbijedimo tenkove? Na kraju duge rasprave, obezbijedili smo tenkove. Na kraju duge rasprave o tome da li moramo da obezbijedimo protivvazdušne rakete “patriot”, uradili smo to. Da li moramo da obezbijedimo kapacitete vazduhoplovstva? O tome se govorilo na početku rata. Sada obučavamo pilote za avione F16. Naravno, rat je rat, i ako želite da snabdijevate oružjem nekoga ko je u ratu i na meti je teških napada, što brže, to bolje”.
Iako misli da su brže odluke mogle spasiti neke živote, on je istakao da su napredak ukrajinske kontraofanzive usporili problemi mimo isporuka oružja. “Rusija je izgradila lanac utvrđenja. U nekim slučajevima 25 kilometara duboka ili široka. I jasno je da ne možete pokrenuti frontalni napad protiv toga, to bi bilo samoubistvo. Minirali su cijelu teritoriju”.
Borelj predviđa da će rat u Ukrajini i njegov ishod biti jedna od tri pokretačke snage za stvaranje novog svjetskog poretka, zajedno sa rivalstvom između Kine i SAD, i usponom globalnog juga.
On je priznao da nije ljubitelj termina “globalni jug” za opisivanje tako raznorodne grupe ljudi, ali da postoji entitet koji “sebe smatra dijelom alternative zapadnim modelima”. On je rekao da je ključno “pokušati da se izbjegne savez Kine plus Rusija, plus djelovi globalnog juga”.
“Ljudi globalnog juga žele da budu priznati jer prije 40, 50 godina, kada je izgrađen svjetski poredak, neke od ovih zemalja nisu postojale. Ili su bili kolonije ili su bile toliko siromašne da nisu imale pravo glasa.
“Dakle, sada su nezavisne zemlje i rastu ekonomski, demografski i žele da imaju riječ”.
Ako se nastavi sadašnji trend, za 20 godina će biti tri velike zemlje u svijetu, Kina, Indija i SAD. Svaka od tih sila će imati ekonomiju od 50 biliona dolara, a EU puno manju, oko 30 biliona
Borelj je ocijenio da te države vrdaju i da se okreću čas Rusiji, čas Kini. “U UN glasaju protiv rata u Ukrajini, ali mnoge od njih nemaju taj osjećaj moralne ozlojeđenosti koji mi imamo”.
On je kazao da ne postoji jasan hegemon u svijetu, već rastući broj aktera i da je paradoks u tome što taj rast aktera nije praćen snažnijim multilateralizmom.
“Imamo multipolarnost bez multilateralizma. Ja sam inženjer po obrazovanju i znam da kada ima više polova u igri, potrebno je više pravila u njoj. Ali mi imamo više polova a manje pravila i zato je svijet tako nestabilan jer se sile međusobno sukobljavaju i stvaraju ili blokade ili klizište.
“Pogledajte sve te zemlje, Južnu Afriku, Brazil, Indoneziju, Indiju – ne možete ignorisati tu novu realnost. Ako se nastavi sadašnji trend, za 20 godina će biti tri velike zemlje u svijetu, Kina, Indija i SAD. Svaka od tih sila će imati ekonomiju od 50 biliona dolara, a EU puno manju, oko 30 biliona.
Ocijenivši da je to veliki dugoročni izazov za Evropu, Borelj je rekao da Evropljani moraju biti spremni da budu dio novog svijeta u kojem će svakako biti manji dio populacije a takođe u srazmjeri sa veličinom svjetske ekonomije. “To znači da moramo raditi na političkom uticaju, tehnološkom kapacitetu i jedinstvu. Jedinstvo je ključna riječ. Evropljani moraju biti ujedinjeniji”.
