Glavni razlozi zbog kojih je šef predsjedničke garde svrgnutog šefa afričke države Niger Mohameda Bazuma general Abdurahman Tijaniji riješio da preuzme vlast bili su: nesigurnost, ekonomski problemi i korupcija. Novoizabrani vođa Nigera po postavljenju na novu funkciju obećao je da će hunta poštovati sve međunarodne obaveze zemlje i ljudska prava, ali je protivnicima poručio da bi se svaki pokušaj zavjere završio krvoprolićem. Dok bivši predsjednik Bazum sjedi u pritvoru, Zapad se na čelu sa SAD i Francuskom pita kome će se novi šef Nigera prikloniti pribojavajući se da bi to mogla biti Rusija.
Na čelo Nigera vojska je u petak odlučila da postavi Tijanija, šefa predsjedničke garde koja je dan ranije izazvala puč u državi i privela predsjednika Bazuma. General Tijani je bio dio jedinice predsjedničke garde od 2011. godine, a bivš šef Nigera Mahamad Isufu ga je unaprijedio u čin generala 2018. godine.
Navodno je bio povezan sa pokušajem državnog udara 2015. godine protiv Bazumovog prethodnika, što je kasnije negirao na sudu.
Zbog državnog udara u Nigeru EU je suspendovala svu bezbjedonosnu saradnju sa Nigerom i finansijsku pomoć afričkoj državi na neodređeno vrijeme. Novog vođu nisu prihvatile SAD, Francuska i EU. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Đuzep Borelj osudio je svrgavanje predsjednika Bazuma, koji je na poziciji šefa države bio od februara 2021. godine.
„Ovaj neprihvatljivi napad na integritet nigerskih republičkih institucija neće ostati bez posledica po partnerstvo i saradnju između Evropske unije i Nigera u svim njihovim različitim aspektima. Predsjednik Bazum je demokratski izabran i on ostaje jedini legitimni predsjednik Nigera. Bazum mora biti pušten bezuslovno i bez odlaganja“ – poručio je Borelj.
Razvoju pomoć Nigeru, svojoj bivšoj koloniji, u subotu je povukla i Francuska. S druge strane, SAD su ranije objavile neograničenu podršku svrgnutom predsjedniku Bazumu, inače, lojalnom savezniku zapada. Afrička unija je pozvala vojsku Nigera da se vrati u bazu u roku od 15 dana.
Zasad nije poznato koji će sledeće poteze povući novi predsjednik Nigera. Ova afrička zemlja bila je jedna od rijetkih zemlja iz sahelskog regiona koja nije potpala pod vlast vojske minulih godina. Iako nije bilo nikakvih naznaka kome bi Tijani mogao da se prikloni dosadašnji saveznici sa zapada strahuju da bi i ovaj kutak crnog kontinenta sada mogao da im se iskobelja iz stisnute šake i pređe u rusku ruku, koja je proširila svoj uticaj na crnom kontinentu. A dok region i svijet čeka kako će se situacija dalje razvijati u ovom dijelu Afrike na hiljade pristalica hunte juče su marširali ulicama glavnog grada Nigera Nijameja i mahali ruskim zastavama i uzvikivali ime ruskog predsjednika Vladimira Putina, dok su se s druge strane čule riječi kritike na račun bivše kolonijalne sile Francuske. Prema izvještajima stranih medija, građani Nigera imaju pomiješana osjećanja o državnom udaru. Dok pojedini podržavaju pobunjenike, drugi smatraju da nesigurnost u zemlji nije bila dovoljan razlog za peti državni udar u Nigeru od sticanja nezavisnosti od Francuske daleke 1960. godine.
Kamenicama na francusku ambasadu
Pristalice hunte juče su kamenovale ambasadu Francuske u glavnom gradu Nigera Nijameju, palile francuske zastave i uzvikivale slogane protiv ove evropske države tokom protesta koji su organizovali novi vojni lideri u Nigeru. Francuska je juče osudila nasilje nad svojom diplomatskom misijom u Nigeru. Francusko MIP istaklo je da su vlasti Nigera dužne da osiguraju bezbjednost diplomatske misije na osnovu međunarodnog prava. „Svaki napad na francuske državljane ili interese u Nigeru izazvaće snažnu i trenutnu reakciju Francuske. Premijer Emanuel Makron neće tolerisati nijedan napad na Francusku i njene interese“, navodi se u saopštenju.
Hitan samit u Abudži
Zbog vojnog udara u Nigeru lideri zapadnoafričkih država sazvali su hitan samit u glavnom gradu Nigerije, Abudži. Sastanak je počeo juče, a očekuje se da će na njemu biti donijete odluke o daljim potezima i pritisku na vojne vlasti Nigera, s ciljem da se ponovo uspostavi ustavni poredak. Šefovi država 15-člane Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOVAS) i osmočlane zapadnoafričke Ekonomske i monetarne unije, mogli bi da suspenduju članstvo Nigera i praktično izopšte tu zemlju iz finansijskog tržišta i regionalne centralne banke.
