Previše brige o zdravlju može učiniti da se osjećamo loše, pokazalo je najnovije istraživanje u kome je učestvovalo više od 15.000 odraslih. U globalnoj anketi koju su naučnici koristili za svoju studiju skoro dvije trećine ispitanika navelo je da „previsoka društvena očekivanja“ čine da se oni osjjećaju preopterećeno.
Osjećaj preplavljenosti i doživljavanje pritiska od strane okruženja da budemo potpuno zdravi nas, prema mišljenju stručnjaka, vode u potpuno suprotnu stranu i mogu u nama izazvati osjećaj izgaranja. Baš kao što nas i hroničan stres na poslu i u privatnom životu može dovesti do „burnauta“.
Ova pojava naročito je zastupljena kod pripadnika mlađih generacija (zumera i milenijalaca), koje u svojim 20-im i 30-im godinama imaju neuporedivo više stresa i, posledično, osjećaju veći pritisak da se bore za svoje zdravlje nego starija populacija, prenio je Dejli Mejl.
Podaci su pokazali i da je veliki dio informacija o zdravlju koji su dostupne na internetu (čak 53 procenta), kontradiktorno, odnosno da ne postoji unificirano mišljenje i stav šta je najbolje činiti da bismo postali i ostali zdravi.
Oslanjajući se na neprovjerene, nepouzdane podatke, ljudi širom svijeta osjećaju se kao u začaranom krugu, u kome što više pažnje posvećuju tome da budu dobro, to se manje osjećaju tako. Pritisku doprinose i nerealna društvena očekivanja, ali i osećaj da kroz pojedina stanja prolazimo sami.
Kako bismo se zaista osjećali bolje i izbjegli pritisak po pitanju sopstvenog zdravlja, stručnjaci savjetuju da se što je moguće više distanciramo od društvenih mreža (makar na momente), posvetimo praktikovanju meditacija, krećemo što više i provodimo vrijeme u prirodi, sa prijateljima i porodicom.
„Nerijetko nas pritisak da budemo bolje dovodi to toga da pomislimo da sa nama zaista nešto nije u redu i da se tim mislima preopteretimo. Savjetujem da se ciljevi uvijek postavljaju postepeno, a tako će i napredak biti proces koji će nam prijati, a ne stvarati stres“, naveo je doktor Murali Doraisvami.
