Bilo da se radi o večeri sa prijateljima ili kao prilog uz porciju čipsa, umaci su ključni za dodavanje ukusa i boje, te ih zato obožavamo.
Ali, da li su i koliko zdravi?
Radi li se o kečapu, majonezi, senfu ili umaku za roštilj, ponuda u supermarketima u stanju je da zadovolji svaku vašu želju kada su u pitanju ovi ukusni dodaci.
No, često to nisu uvijek zdravi i uravnoteženi proizvodi: bogati su solju, šećerom i hemijskim dodacima, a i umaci su namirnice koje ne treba konzumirati često.
Ipak, dobro je znati da, kada od dva „zla“ biramo manje, koji od ova dva proizvoda je zdraviji – kečap ili senf.
Kečap je slatko-kisjeli umak od soka od paradajza. U izvornom receptu sastojci su paradajz, sirće, so, šećer i arome.
Količina šećera je element koji se ne smije zanemariti, kao ni so: kašičica kečapa sadrži otprilike 4 grama šećera i 150 mg natrijuma.
Ako uzmete u obzir da zdravstvene preporuke koje se odnose na dnevnu konzumaciju šećera ograničavaju unos na 25 grama dnevno za žene i 36 grama za muškarce, jasno vam je da jedna porcija kečapa zauzima preveliki postotak dnevne količine šećera.
Osim toga, morate imati na umu činjenicu da je kečap često bogat mikotoksinima, koji proizlaze iz upotrebe prezrelih paradajza u lancu proizvodnje sa očitim ciljem uštede na sirovinama.
S druge strane, senf je umak od sjemenki susama (belog ili crnog), ali i u ovom slučaju među sastojcima nalazimo šećer (i med), so i arome u prevelikim količinama.
100 grama senfa sadrži otprilike 16 grama šećera i 2 grama soli – količine koje se ne smiju podceniti s obzirom na zdravstvene preporuke.
Pored toga, žuta boja, karakteristična za senf, nije zdrava jer sadrži hemijske supstance čija je jedina svrha da učine proizvod ugodniji oku i čulu ukusa.
Senf ili kečap: koji je umak zdraviji?
Vidjeli smo prednosti i mane ova dva umaka, ali koji je proizvod koji možemo konzumirati češće, znajući da ne šteti našem organizmu?
Ni jedan ni drugi.
I kečap i industrijski proizvedeni senf puni su šećera, soli, kao i drugih nezdravih stvari te ne bi smjeli da se konzumiraju svakodnevno.
Podsjetimo, prekomjerni unos šećera, osim što pokreće mehanizam zavisnosti, doprinosi razvoju patologija poput dijabetesa i gojaznosti.
Pretjerana konzumacija soli, međutim, može pogoršati hipertenziju ili probleme s bubrezima, povećavajući rizik od moždanog i srčanog udara.
