Djeca sa autizmom mnogo ređe će imati skrining vida uprkos velikom riziku od ozbiljnih poremećaja oka

Djeca sa autizmom mnogo ređe će imati skrining vida uprkos velikom riziku od ozbiljnih poremećaja oka

Mala djeca sa poremećajem iz autističnog spektra (ASD) imaju mnogo manju verovatnoću da će dobiti skrining vida nego njihovi vršnjaci, uprkos visokom riziku od ozbiljnih poremećaja oka, prema studiji Nemours Children’s Health objavljenoj danas u Pediatrics.

„Primetila sam da mnogi naši pacijenti sa autizmom nikada nisu imali pregled vida, iako se to preporučuje za svu malu decu“, rekla je viši autor studije Britani Peri, DO, pedijatar u Nemours Svank Autism centru. „Dakle, želeo sam da proučim da li ovo može biti širi disparitet – da li deca sa autizmom ređe dobijaju pregled vida od druge dece.

Studija je otkrila da je samo 36,5% dece sa ASD-om završilo preglede vida tokom poseta, što je znatno manje od stope od 59,5% za decu bez ASD-a. Štaviše, među decom sa ASD-om, stopa skrininga za crnu decu (27,6%) bila je znatno niža od one za belu decu (39,7%) i za decu klasifikovanu kao multirasna (39,8%).

Rano detinjstvo je ključno za razvoj vida, a rano otkrivanje i lečenje očnih problema može sprečiti dugotrajan gubitak vida. Istraživački tim je ispitao podatke o 63.829 poseta dobroj deci uzrasta od 3 do 5 godina od 2016. do 2019. godine, širom mreže primarne zdravstvene zaštite koja obuhvata Delaver, Pensilvaniju i Floridu.

Istraživači su rekli da su ustanove na Floridi imale mnogo veće stope skrininga vida za decu sa ASD (45,7%) od onih u Delaveru i Pensilvaniji (28,1%). Oni su primetili da je 80% medicinskih praksi na Floridi koristilo metodu fotoskrininga za testiranje vida, u poređenju sa samo 13% u Delaveru i Pensilvaniji.

Fotoskrining, koji koristi specijalizovanu kameru ili video sistem za snimanje detaljnih slika dečjih očiju, posebno je koristan za decu sa ASD jer ne mogu uvek da razumeju i verbalno odgovore na uputstva ili pitanja u konvencionalnim testovima oštrine vida. Američka akademija za pedijatriju (AAP) preporučuje godišnji pregled vida zasnovan na instrumentima, posebno za decu sa zaostajanjem u razvoju. Istraživači su rekli da je nadoknada neophodna za veću upotrebu fotoskrininga u primarnoj zaštiti — zabrinutost koju je takođe primetio AAP.

„Povećana upotreba fotoskrininga može se pokazati kao odlično sredstvo za smanjenje dispariteta i povećanje pregleda vida u ranjivijim populacijama sa autizmom“, rekao je Peri.

„Ključni zaključak ove studije za pružaoce usluga je da budu svesni da ovi dispariteti postoje za svu decu sa autizmom, tako da možemo da radimo na pružanju bolje nege“, dodala je ona. „A roditeljima, to bi im moglo pomoći da se bolje zalažu za svoju decu sa autizmom i da zatraže pregled vida pri dobroj poseti ili upućivanje na specijaliste za oči, ako njihovo dete kasni sa rokom.

Perijev tim trenutno proučava efekat pandemije COVID-19 na pedijatrijski skrining vida i planira da ispita nacionalne podatke o ovoj temi, u saradnji sa drugim dječjim bolnicama.