Šta više TROŠI STRUJU: Klima koja stalno radi ili često paljenje i gašenje?

Šta više TROŠI STRUJU: Klima koja stalno radi ili često paljenje i gašenje?

Ljetnje temperature u poslednjih nekoliko godina ne ostavljaju mnogo prostora za dilemu – klima-uređaj je od luksuza postao apsolutna potreba.

I dok se osvježenje čini neprocenjivim, dolazak računa za struju umije da nas ozbiljno rashladi, ali ne na prijatan način. Zato mnogi pokušavaju da pronađu zlatnu sredinu između udobnosti i uštede. Da li je pametnije da klima radi non-stop ili da se uključuje i isključuje po potrebi?

Odgovor nije sasvim jednostavan, ali jeste jasan – i zavisi od nekoliko faktora.

Paliti i gasiti ili ostaviti da radi – šta više troši?

Mnogi vjeruju da klima troši više struje kada je stalno uključena, ali zapravo najviše energije se potroši upravo pri uključivanju uređaja iz stanja mirovanja. Kada se klima tek uključi, motor kompresora radi punom snagom da brzo postigne željenu temperaturu, a to je trenutak kada uređaj troši najviše električne energije.

S druge strane, ako klima radi neprekidno i održava stabilnu temperaturu, kompresor se povremeno isključuje ili prelazi u režim niže potrošnje. To znači da uređaj radi ravnomjerno i efikasnije, bez naglih skokova u potrošnji.

Dakle – učestalije paljenje i gašenje može na kraju dovesti do veće potrošnje nego konstantan rad, pogotovo ako klima svaki put mora da rashladi prostor iz početka.

Koliko klima zapravo troši struje?

Zavisi od modela, snage i načina upotrebe, ali prosečan klima-uređaj snage 2.5 kW potroši:

oko 0.8–1.2 kWh po satu rada u hlađenju,

što znači da 8 sati rada dnevno može da potroši oko 8–10 kWh dnevno,

ili čak 240–300 kWh mesečno, ako radi svakog dana.

Kada se to pomnoži sa trenutnom cijenom električne energije, nije zanemarljivo – ali ni alarmantno, pogotovo ako uzmete u obzir komfor koji pruža.

Kako da klima radi efikasno, a da vam račun ne skoči u nebesa

Da bi klima bila vaš saveznik, a ne neprijatelj u julu i avgustu, dovoljno je da usvojite nekoliko pametnih navika:

Postavite temperaturu na 25–26 °C – svaka niža vrednost značajno povećava potrošnju.

Koristite “eco” režim ako ga klima ima – automatski podešava rad za manju potrošnju.

Zatvorite vrata i prozore dok klima radi – svaki prodor toplog vazduha znači više posla za uređaj.

Redovno čistite filtere – zapušeni filteri otežavaju rad i troše više struje.

Iskoristite roletne, zavjese ili reflektujuće folije na prozorima – manje sunca u prostoriji, manje potrebe za hlađenjem.

Koristite tajmer – podesite da se klima isključi kad zaspite ili kada napuštate stan.

Klima ne mora da bude neprijatelj računa za struju

Ukoliko želite da klima-uređaj bude efikasan i ekonomičan, nije poenta u stalnom paljenju i gašenju, već u stabilnom režimu rada i pametnoj upotrebi. Održavanje konstantne temperature, dobra izolacija prostora i redovno održavanje uređaja su ključni faktori koji čine razliku na računu za struju – i na vašem raspoloženju.

Dakle, ako birate između “stalno uključena” i “palim po potrebi”, pobjedu ipak odnosi – kontrolisano, ali neprekidno hlađenje, uz pažljivo podešavanje temperature.

Jer u sezoni toplotnih talasa, mir i rashlađenje nemaju cenu – ali struja svakako ima.