Petak 13. jedan je od najpoznatijih datuma povezanih sa sujevjerjem i strahom u modernoj kulturi. Mnogi ljudi širom svijeta smatraju ovaj dan nesrećnim, izbjegavaju važne događaje ili planove, a neki idu toliko daleko da se ne usuđuju izaći iz kuće. Ali odakle potiče ovaj strah i kako je petak 13. postao simbol nesreće?
Porijeklo sujevjerja oko petka 13. Vjerovanje da je petak 13. baksuzan dan spoj je dvije odvojene ideje – straha od broja 13 i vjerovanja da je petak nesrećan dan.
Strah od broja 13 Strah od broja 13 poznat je pod nazivom triskaidekafobija. Mnoge kulture su kroz istoriju smatrale broj 13 nesrećnim. Na primjer, stari Rimljani vjjerovali su da broj 12 predstavlja savršenstvo – postoji 12 meseci u godini, 12 znakova zodijaka, 12 bogova Olimpa. Kada je u pitanju broj 13, on je bio viđen kao remetenje tog savršenog reda.
U nordijskoj mitologiji, priča o večeri u Valhali doprinosi ovom vjerovanju. Bog prevara, Loki, nije bio pozvan na večeru sa 12 bogova, ali se nepozvan pojavio kao trinaesti gost i izazvao haos, što je na kraju rezultiralo smrću Baldera, najomiljenijeg nordijskog boga.
U hrišćanskoj tradiciji, broj 13 se vezuje za Posljednju večeru – na večeri je bilo 13 ljudi, a Juda Iskariotski, koji je izdao Isusa, bio je trinaesti gost.
Petak kao nesrećan dan Petak je takođe vjekovima smatran nesrećnim danom, posebno u hrišćanskoj tradiciji. Vjeruje se da je Isus razapet u petak, a mnogi značajni negativni događaji u hrišćanskoj istoriji dogodili su se upravo na taj dan. Neki izvori tvrde da je Evin grijeh u Rajskom vrtu počinjen u petak, a i Kainovo ubistvo Avelja.
Tokom srednjeg vijeka, dan petak bio je dan kada su osuđenici na smrt pogubljivani. Ova praksa doprinosila je uvjerenju da petak nosi nesreću i zlo.
Foto: Ilustracija, Pixabay
Spoj petka i broja 13 Kombinacija ovih vjerovanja učvrstila je ideju da petak 13. donosi nesreću. Ova kombinacija postala je popularna tokom 19. vijeka, kada su mnogi pisci i društveni komentatori počeli povezivati ova dva pojma.
Jedna od najranijih dokumentovanih referenci na petak 13. kao nesrećan dan pojavljuje se u knjizi „Petak, trinaesti“ (1907) američkog pisca Thomasa W. Lawsona . U romanu, trgovac na berzi koristi sujevjerje vezano za petak 13. kako bi izazvao paniku na berzi.
Moderni uticaji i pop kultura Danas, petak 13. je duboko ukorijenjen u popularnoj kulturi, a zahvaljujući horor filmovima poput franšize Petak 13., strah i uzbuđenje oko ovog datuma dodatno su pojačani. Glavni lik tih filmova, Jason Voorhees, postao je simbol užasa i neizvjesnosti koju petak 13. može donijeti.
Iako mnogi ljudi strahuju od ovog datuma, postoje i oni koji vjeruju da je petak 13. zapravo srećan dan. Neki ga koriste kao priliku za preispitivanje svojih uvjerenja ili kao trenutak da preokrenu negativne stvari u svoj život.
Koliko nas sujevjerje stvarno pogađa? Prema nekim istraživanjima, sujevjerje vezano za petak 13. može imati stvarne posljedice. Postoje dokazi da se smanjuje broj zakazanih putovanja, vjenčanja ili poslovnih sastanaka na taj dan, a neki ljudi čak odbijaju da idu na posao ili voze automobile iz straha od nesreće.
Međutim, nije naučno dokazano da je ovaj datum išta opasniji od bilo kog drugog dana u godini. Mnoge nesreće koje se dešavaju 13. u petak su rezultat samonametnutog straha, što može povećati šanse za nesreće zbog anksioznosti ili nepažnje.
Zaključak Bez obzira na to da li vjerujete u sujevjerja ili ne, petak 13. ostaje fascinantan datum prepun istorije, mitova i popularnih vjerovanja. Iako nema naučnih dokaza koji podržavaju ideju da je ovaj dan nesrećniji od drugih, strah od nepoznatog i misterije oko ovog datuma ostaju duboko ukorijenjeni u ljudskoj prirodi.
