Ta služba, od uspostavljanja 2013. godine, vodi servis za prijavu zloupotreba službenih automobila.
“Od njegovog pokretanja do 10. jula ove godine primili smo ukupno 337 prijava koje su ispunjavale kriterijume za dalje procesuiranje”, kazali su i dodali da su najčešći predmet prijava zloupotrebe službenih vozila odnose na Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Upravu policije (UP) i nekadašnje Uprave za inspekcijske poslove.
Nadležni organi su za sve to vrijeme potvrdili osam slučajeva stvarne zloupotrebe.
“Prema odgovorima nadležnih organa, za te slučajeve su izrečene odgovarajuće disciplinske mjere protiv korisnika predmetnih vozila. U svim slučajevima u kojima je zloupotreba službenih vozila utvrđena, preduzete su odgovarajuće mjere u skladu sa važećim propisima i za te slučajeve su izrečene odgovarajuće disciplinske mjere protiv korisnika predmetnih vozila, poput opomene pismenim i usmenim putem. Takođe, i smanjenje plate od 10 odsto je bila jedna od kaznenih mjera”, kazali su iz Vladine službe.
Od ukupnog broja prijava tokom više od 12 godina, precizirali su, 274 su javno objavljene na Vladinom sajtu, dok su 63 proslijeđene nadležnim organima, ali nisu objavljene. Razlog za to je, pojašnjavaju iz Službe, što se dio prijava odnosi na organe koji nisu obuhvaćeni zaključkom Vlade o javnosti ovih informacija, poput pravosuđa i Skupštine.
Servis za prijavu zloupotreba uveden je 2013. godine kao pokušaj Vlade da poveća transparentnost u korišćenju službenih resursa i omogući građanima da ukazuju na moguće nepravilnosti.
Prijava, objasnili su, mora sadržati tačan datum i vrijeme fotografije, kao i jasno vidljivu registarsku oznaku vozila. Po prijemu, Služba u roku od jednog do tri radna dana provjerava da li prijava ispunjava formalne uslove i potom je ili objavljuje javno ili prosljeđuje nadležnom organu. Građanima se zatim, putem e-maila, dostavlja povratna informacija o ishodu prijave.
Iz Službe su kazali da nije bilo slučajeva manipulacije fotografijama ili lažnih prijava, jer se sve provjeravaju u saradnji sa Direkcijom za vozače, vozila i oružje MUP-a. Proces potvrde prijave, kažu, traje onoliko koliko nadležnim organima treba da sprovedu postupak i utvrde da li postoji osnovana sumnja na zloupotrebu.
Međutim, iako servis postoji već više od decenije, tehničke prepreke onemogućavaju potpuni uvid javnosti u sve podatke.
Prijave iz perioda od 2013. do 2021. nisu vidljive na internet stranici, zbog, navode iz Službe, tehničkih promjena sajta. Od 2021. godine sve prijave i odgovori se redovno objavljuju, dok se starije prijave arhiviraju i po zahtjevu je moguće dobiti uvid u njih i status njihove obrade.
U Crnoj Gori se koristi više od 4.500 službenih vozila.
“Vijesti” su prethodnih godina više puta ukazivale da ne postoji jedinstvena evidencija o broju havarisanih ili zloupotrijebljenih automobila, niti sistem za praćenje njihove upotrebe van radnog vremena. Prijave građana redakciji su se uglavnom odnosile nakorišćenja državnih auta za privatne potrebe – porodične izlete, trgoviinu, pa i putovanja u inostranstvo.
Neki od tih slučajeva završili su i na sudu – bivši predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja, a budući poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Lekić je u udesu, pod dejstvom alkohola, uništio jedan službeni automobil. Sličan slučaj zabilježen je i u Podgorici. Bivši sekretar Ministarstva zdravlja Aleksandar Sekulić, u alkoholisanom stanju izazvao je saobraćajni udes. Kažnjen je prekršajno, a nakon toga podnio i ostavku. Nije poznato da li su ovi funkcioneri ikada nadoknadili štetu napravljenu službenim automobilima.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je početkom godine upozorila da država mora preuzeti aktivniju ulogu u suzbijanju zloupotrebe javnih resursa, uključujući i službena vozila.
ASK je tada ukazala da je neophodno uvesti GPS uređaje u automobile i ojačati interne kontrole, ali i da pojedine institucije godinama izbjegavaju da dostavljaju podatke koje Agencija traži.
