Rodna ravnopravnost u procesima odlučivanja i na rukovodećim pozicijama ne smije biti imperativ koji dolazi spolja, već odraz unutrašnje zrelosti države i mjerilo istinske emancipacije društva, zaključeno je na konferenciji „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa (GA).
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, kako je saopšteno iz GA, istakao je spremnost da bude partner svim inicijativama koje će Crnu Goru učiniti ravnopravnijom.
On je poručio da rodna ravnoteža nije pitanje političke korektnosti, već političke odgovornosti.
„Institucije ne mogu služiti svima ako ne predstavljaju sve. Ako ne uključuju sve slojeve društva, prekidaju vezu sa realnošću i vrijeme je da jasno poručimo da nema repreprezentativnosti bez rodne ravnopravnosti“, kazao je Milatović.
Programski direktor GA Milan Radović naglasio je da raznolikost u upravljačkim strukturama donosi bolje rezultate, veću transparentnost i odgovornije vođenje institucija.
„Kada žene imaju svoje mjesto u procesu odlučivanja, odluke bolje odražavaju potrebe čitavog društva. Ignorisanje ovog potencijala nije samo društveni propust, već i značajan ekonomski gubitak“, rekao je Radović.
Navodi se da je koordinatorka komunikacija u GA Danijela Darmanović predstavila analizu „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže: Gdje su žene u upravnim odborima državnih preduzeća?“.
Analiza, kojom je obuhvaćeno deset najvećih državnih preduzeća u Crnoj Gori, ukazala je na ozbiljan deficit rodne zastupljenosti u njihovim upravljačkim strukturama.
Analiza je pokazala da čak pet od deset analiziranih preduzeća nema nijednu ženu u odboru direktora, a da samo dva preduyeća ispunjavaju kvotu od 40 odsto propisanu Direktivom Evropske unije (EU). Takođe, samo jedno preduzeće ima ženu na poziciji predsjedavajuće.
Analiza je dodatno pokazala da Crna Gora, ukoliko ne unaprijedi trenutnu praksu, neće ispuniti evropske standarde predviđene Direktivom EU 2022/2381 do roka u junu iduće godine.
Dodaje se da je uočeno i da nedostaje funkcionalan mehanizam nadzora nad sprovođenjem zakona o rodnoj ravnopravnosti, dok odsustvo posebnog zakona o izboru i odgovornosti članova odbora direktora ostavlja prostor za političke uticaje i nepostojanje jasnih profesionalnih kriterijuma.
„U tom kontekstu, najavljene izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima, koje bi uvele obavezujuće ciljeve rodne zastupljenosti, predstavljaju važan korak ka usklađivanju sa evropskim pravnim okvirom i jačanju principa dobrog upravljanja“, kazali su iz GA.
Oni su naveli da je u analizi posebno naglašena i zabrinjavajuća netransparentnost državnih preduzeća u pristupu podacima, uključujući nedostupnost statuta i biografija članova odbora, što onemogućava adekvatnu javnu i institucionalnu kontrolu.
Odgovarajući na pitanje da li gotovo potpuna isključenost žena iz struktura odlučivanja usporava evropski put Crne Gore, glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je da se najveći resursi u državi nalaze se u rukama muškaraca.
„Rodni balans u političkom životu je izostao, i vidljiv disparitet predstavlja prepreku na putu ka EU. Veća inkluzija žena bila bi snažan i pozitivan signal“, dodao je Zenović.
On je rekap da rodna ravnopravnost nije samo ispravljanje diskriminacije i rodne nepravde ka ženama, već put ka boljem i inkluzivnijem društvu.
Zenović je, kako se dodaje, istakao zabrinutost činjenicom da se o pitanju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori najčešće govori sa pozicije muškaraca.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, govoreći iz perspektive zakonodavne vlasti i nadležnog skupštinskog odbora, istakao je pitanje rodne ravnopravnosti civilizacijsko pitanje i da bi svako trebalo da ima apsolutno jednake šanse i mogućnosti.
„Svaki zakon ima različit uticaj na muškarce i na žene i to mora biti prepoznato na način što će se ući u suštinu zakona kada se o tome govori. Ne trebaju nam evropski zakoni da bi nas neko natjerao da primjenjujemo osnovne civilizacijske principe“, kazao je Mugoša.
U pogledu zakonodavnog okvira kojim je pitanje rodne ravnopravnosti regulisano u Crnoj Gori, Mugoša je naveo da postoje dobri zakoni, ali da je problematično njihovo tumačenje i primjena.
