Iako država najavljuje pomoć sudskoj grani vlasti kako bi se izborila sa sve većim brojem starih predmeta, ta pomoć ne stiže tako brzo kao što nastupaju zastare, kojima se raduju samo okrivljeni.
Broj zastarjelih predmeta nije mali, a među njima su i neki važni protiv bivših i sadašnjih funkcionera.
Samo u podgoričkom Sudu za prekršaje prošle godine skoro dva i po puta više predmeta je zastarjelo, u odnosu na 2023., a iz sudova i civilnog sektora upozoravaju da će taj broj biti i veći ne preduzmu li se hitno konkretni koraci.
Zastarjele su i brojne zatvorske kazne.
Bivši predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević u nastavku sudskog postupka za nelegalno zauzimanje zemljišta na Krimovici neće odgovarati, iako je sam priznao da je uzurpirao državnu zemlju. Njegov i još 37 predmeta u Kotorskom sudu su zastarili.
A, pred osnovnim sudovima zastarjeli su još neki važni predmeti, među kojima dio optužbe protiv sada već bivšeg sudije Danila Jegdića, jer mu je nikšićki Osnovni sud sudio čak šest i po godina za lažiranje zapisnika sa ročišta.
“Uvijek je problematično kada aktuelni ili bivši javni funkcioneri na ovaj način izbjegnu pravdu jer to samo dodatno produbljuje sumnju u nezavisnost i efikasnost pravosudnog sistema. Podsjetila bih, tokom 2024. godine je podnijeto deset zahteva za zaštitu zakonitosti, a Vrhovni sud je u svih deset predmeta utvrdio da je došlo do povrede zakona u korist okrivljenih. Mislim da i ovi podaci ukazuju na neznanje, nestručnost ili čak i korupciju“, istakla je Amra Bajrović iz Akcije za ljudska prava.
Sa druge strane, broj zastarjelih predmeta pred budvanskim sudom za prekršaje, koji je nadležan za kompletno primorje, nije veliki, kaže njegov predsjednik Marko Đukanović.
“Govorimo o procentu od 2,01 posto, dakle ukupno 211 prvostepenih prekršajnih predmeta. Radi se o izuzetno simboličnoj brojci, obzirom da je sud u toku 2024. godine imao oko 19.000 predmeta u radu“, rekao je Đukanović.
I dok podaci sa primorja nisu za brigu, kod nadležnih bi morao da se upali alarm zbog broja zastarjelih predmeta pred podgoričkim Sudom za prekršaje, koji je nadležan i za Nikšić, Danilovgrad i Cetinje.
Jedan od zastarjelih predmeta je i onaj protiv potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, za vrijeđanje policajaca.
U 2022. i 2023. pred tim sudom u redovnom postupku zastarijevalo je oko 1.200 predmeta, a izvršenje kazni zatvora u 21, pa u 44 predmeta.
“Izvještajnu 2024. godinu, obilježio je znatno veći broj zastara u redovnom postupku u odnosu na prethodne godine – 3.255 predmeta. Razlog ovome je da je Sud tokom cijele godine radio s manjim brojem sudija od zakonom predviđenog, te je u jednom predmetu postupajući sudija mijenjan i po nekoliko puta zbog dužih bolovanja sudija. Zastarijevanje izvršenja novčane kazne nastupilo je u 1.753 predmeta, dok je zastarijevanje kazne zatvora nastupilo u 55 predmeta“, kazala je Nada Bjeković, predsjednica Suda za prekršaje u Podgorici.
Da se ipak mogu postići rezultati i sa manjkom kapaciteta, govori sljedeći podatak.
“Sud za prekršaje u Budvi imao je rekordnu godinu kada je u pitanju visina naplaćenih novčanih sredstava na ime naplaćenih novčanih kazni i troškova prekršajnog postupka i na ime naplaćenih sudskih taksi. Naime, govorimo o iznosu od dva miliona 40 hiljada i 35 eura“, rekao je Đukanović.
Manjak sudija, savjetnika, loši uslovi rada, odgađanje suđenja jer sud nema zvučnik da presluša video snimak, samo su neki od razloga za česta odgađanja.
Neriješenih sudskih predmeta je više od 85 hiljada, a iz Akcije za ljudska prava upozoravaju da se nešto mora hitno preduzeti.
“Itekako nam prijeti opasnost da će broj zastarjelih predmeta biti veći“, kazala je Bajrović.
Da i zakonodavna vlast značajno doprinosi zastarama, govori podatak da o nekoliko predmeta ukidanja imuniteta poslanicima Skupština mjesecima ne odlučuje, već ih drže u fiokama. Zahvaljujući i tome, zastara stigne prije nego li pravda.
