Baranka Dejana Kousal Stanić , čiji je sin više puta bio žrtva ismijavanja i uvredljivog sadržaja na društvenoj mreži Tiktok od strane vršnjaka, najavila je da će pokrenuti peticiju za ukidanje Tiktoka u Crnoj Gori.
Udruženje Roditelji i stručnjaci, međutim, poručuju da to nije rješenje, ali i da se institucije i društvo moraju baviti uzrocima a ne posljedicama nasilja.
Kousal Stanić je ispričala “Vijestima” da je na tu ideju došla jer je njen sin, koji je na spektru autizma, prošle nedjelje ponovo bio žrtva ismijavanja i uvredljivog sadržaja na Tiktoku.
Nakon što je ćerka upoznala sa sadržajem snimka, ona je o tome obavijestila direktoricu škole koju pohađa njen sin, pa je bila upućena na policiju budući da, kako tvrdi, snimak nije nastao u prostorijama te obrazovne ustanove. Ona je to i učinila i kaže da reakcije nije bilo dok iskustvo nije podijelila na društvenim mrežama, nakon čega je policija obavijestila da je slučaj u proceduri. Iz škole koju pohađa njen sin je obaviještena da je obavljen razgovor sa roditeljima čije dijete je navodno napravilo i objavilo uvredljiv snimak.
Sve to je, kako je najavila, razlog zbog kojeg će pokrenuti peticiju za ukidanje društvene mreže Tiktok u Crnoj Gori, a tvrdi da ima podršku i drugih roditelja.
Naglašava da je njen sin, koji pripada ranjivoj kategoriji, više puta bio žrtva digitalnog nasilja preko Tiktoka:
“Želim da se svi upoznamo s ozbiljnošću ovog problema i da zajedno radimo na zaštiti djece od sajber nasilja.
Pozivam sve roditelje, učitelje i odgovorne osobe u zajednici, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo rada i socijalnog staranja da učine sve što je u njihovoj moći kako bi zaštitili djecu i spriječili ovakve incidente”.
Iz Udruženja Roditelji “Vijestima” su kazali da su upoznati sa ovom idejom, ali da misle da se neće ništa promijeniti ukoliko se zabrani samo Tiktok, jer problem ne vide samo u jednoj mreži. Ukoliko se djeci zabrani Tiktok, smatraju oni, neće se zaustaviti digitalno nasilje zaustaviti, već će se prebaciti na neku drugu društvenu mrežu.
“Teško da će to biti rješenje. Bavićemo se posljedicom a nećemo se baviti uzrokom”, naglašavaju i nude alternativu u skladu sa preporukama Evropske unije – razmisliti o zabrani društvenih mreža maloljetnicima, barem do šesnaeste godine, a nakon toga uz saglasnost roditelja.
Ne misle na zabranu kakva već postoji, a odnosi se na djecu do 13 godina, jer svako može da je zaobiđe i pri registraciji unese lažnu godinu rođenja.
“Trebalo bi da postoji sistem koji će podrazumijevati verifikaciju, ne samo djeteta nego i roditelja. Danas imamo različitih tehnologija koje nam i omogućavaju da se neko identifikuje i da se lični dokumenti dostave, kao što već radimo na nekim društvenim mrežama”, poručili su.
Mišljenja su da bi to bilo mnogo efikasnije jer se pokazalo da postoje brojni problemi i u ponašanju koji nijesu izazvani društvenim mrežama, ali su podstaknuti svim onim što se na njima dešava i plasira.
Da nije samo Tiktok problem i krivac, potvrđuje to što se u Crnoj Gori nedavno desio slučaj grupnog i nekontrolisanog vršnjačkog nasilja među srednjoškolcima preko grupa na Instagramu, kažu iz Udruženja roditelji. U tim grupama su, kako su pojasnili, dijelili nasilne sadržaje i poruke, vrijeđajući djecu iz nekih škola.
Ocijenili su da država dovoljno ne prepoznaje problem, jer je, kako kažu, očigledno da postoje propusti u samom odnosu sa djecom koja neke stvari ne razumiju, niti su ih odrasli naučili.
“Nedostaje im empatije, tolerancije prema drugim ljudima i ne prežu od toga da i na taj način zloupotrebljavaju tu mogućnost da koriste tehnologiju i da na taj način nekome čak utiču i na bezbjednost i na funkcionisanje i kompletan život”.
Na pitanje da li će Udruženje roditelji podržati inicijativu za ukidanje Tiktoka i podijeliti je na svojim kanalima, oni su odgovorili da je to “najmanji problem” jer su oni i do sada podržavali inicijative koje podrazumijevaju rast i razvoj djece jer one generalno dolaze od roditelja.
Kada je u pitanju Tiktok, bilo je više predloga i sugestija roditelja za zabranu Tiktoka zbog digitalnog nasilja, ali ne i konkretnih inicijativa.
“Zaista mislimo da bi ova inicijativa trebalo da se odnosi na sve, a ne samo na jednu društvenu mrežu i da se uporedo radi na bezbjednosti u online svijetu, važnosti poznavanja tehnologija na pravi način i funkcionisanja djece, zajedno sa roditeljima i nastavnicima, jer smo mi kao odrasli prepustili previše toga djeci i ne pratimo ih u dovoljnoj mjeri. Možda nismo ni mi sami po sebi dobri primjeri”, poručili su iz Udruženja Roditelji, istakavši da država i društvo što prije treba da se pozabave tom problematikom.
Tiktok, i sve druge društvene mreže, nijesu uzrok nasilja, pa ni nasilja među vršnjacima, već kanal modernog doba u kojem se ono proširilo i pronašlo novi prostor, oblik i način za ispoljavanje devijantnog ponašanja koje za uzrok ima vaspitanje, lični faktor i uticaj sredine u kojoj odrastaju. To potvrđuje činjenica da je nasilja među vršnjacima bilo i prije ekspanzije društvenih mreža, samo je bilo manje vidljivo. Jedan od razloga je veo privremene anonimnosti za koji djeca i mladi misle da ih štiti od posljedica.
To su “Vijestima” kazali sagovornici psihološke struke koji rade sa djecom.
Ipak, društvene mreže i sadržaj koji djeca prate i kojem su izloženi može biti okidač da se i sami počnu tako ponašati ili, uz odsustvo razgovora i edukacije, izgubiti svijest o tome da je to pogrešno već ga vide kao smiješno ili zabavno.
Važno je, misle oni, objasniti razliku između agresije i vršnjačkog nasilja koje se drugačije ispoljava i ima drugačije efekte. Agresija za posljedicu ima fizičko nasilje i želju da se drugome naudi dok vršnjačko nasilje ima različite oblike i u produženom je trajanju.
Zabranu društvenih mreža, kao i Udruženju Roditelji, ne vide kao rješenje za problem vršnjačkog nasilja. Zapravo, misle da bi to imalo suprotan efekat budući da bi se kod djece javio osjećaj veće poželjnosti, te da je to “nešto njihovo što odrasli ne razumiju”.
Kada se jedna društvena mreža ukine, pojaviće se neka druga, još pogodnija za širenje spornog sadržaja, a djeca će se na nju mnogo lakše navići nego roditelji, smatraju sagovornici “Vijesti”. Zbog toga je važno ovu tematiku uvrstiti u svakodnevno vaspitanje, razgovarati sa djecom o osnovnim vrlinama kao što su empatija, saosjećanje i razumijevanje i naučiti ih kako da to prenesu u digitalni prostor.
Veliku ulogu ima i obrazovanje za koje tvrde da mora biti usklađeno sa modernim dobom u kojem djeca odrastaju a to vide kao odskočnu dasku za podizanje svijesti društva i stvaranje kolektivnih vrijednosti. Naglašavaju i ulogu samih kompanija i platformi u suzbijanju ovog problema.
“Tehnološke kompanije imaju odgovornost da zaštite svoje korisnike, posebno djecu i mlade”, piše u UNICEF-ovim smjernicama o digitalnom vršnjačkom nasilju.
Kako oni navode, internet kompanije sve više obraćaju pažnju na digitalno nasilje. Mnoge od njih uvode načine kako da što bolje zaštite svoje korisnike kroz uvođenje novih alata, smjernica i načina za prijavu nasilja na internetu. Međutim, kompanije moraju da urade još više i prilagode se novim pojavama, misle oni.
Peticija pod nazivom “Ukinimo Tiktok u Crnoj Gori” koja je raspisana 2023. godine prikupila je nešto više od 6.000 potpisa. Kao razlog za tu inicijativu tada su naveli da ta platforma izuzetno loše utiče na djecu i omladinu, jer ogromnom broju ljudi prikazuje neprimjeren sadržaj.
Takav isti sadržaj kreiraju i naši najmlađi, pisalo je u opisu peticije, u nadi da će postati popularni, što je jedna od pogrešnih vrijednosti koja se na ovoj platformi potencira – popularnost.
Djeca bi trebalo da žive dječje živote, da imaju djetinjstvo, da uživaju u svakom danu svog života, a ne da budu “popularni” i da imaju uzore koji ničemu ne mogu da ih nauče, navodi se u prošloj peticiji.
Ta peticija bila je raspisana nedugo nakon masovnog zločina u beogradskoj školi “Ribnikar” koji je uzdrmao čitav region, a kod roditelja izazvao strah što je za posljedicu imalo slične inicijative i akcije kada su u pitanju društvene mreže. Ni nakon skoro dvije godine skupštinski Zakonodavni odbor nije raspravljao o ovoj peticiji iako će im, čini se, na pragu uskoro biti nova. Ipak, Tiktokom su se bavili drugi državni organi, kao što je Uprava policije. Iz Uprave policije su u par navrata upozoravali na opasne izazove koji su popularni na Tiktoku, a predstavljaju prijetnju po zdravlje i bezbjednost djece. O pojedinačnim slučajevima bavili su se na inicijativu roditelja, kao što je slučaj sa Barankom Kousal Stanić.
Panika kao poziv na akciju javila se i u susjednoj Albaniji nakon novembra prošle godine kada je osnovac nožem usmrtio četrnaestogodišnjeg dječaka u Tirani, a po pisanju medija o detaljima istrage, oni su se posvađali putem Tiktoka.
U decembru prošle godine, Vlada Albanije usvojila je zabran kineske društvene mreže na godinu dana. Albanska ministrica nacionalnog obrazovanja i sporta Ogerta Manastirliu kazala je da je prihvatanju odluke o privremenoj zabrani TikToka prethodio razgovor sa 65.000 roditelja u zemlji.
Na taj način, Albanija se pridružila grupi od oko 20 zemalja svijeta koje su ukinule ili na neki način ograničile upotrebu ove društvene mreže u vlasništvu kineske kompanije “ByteDance”. Koliko je zabran uspješan ostavljeno je na tumačenje budući da se jednostavnom pretragom na Tiktoku može pronaći mnošto videa albanskih državljana koji su uspjeli da ga zaobiđu, a ima ih na nedjeljnoj listi najuspješnijih tiktokera koji snimaju prenose uživo.
