Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da zabrinjava porast mizoginih napada, uvreda i govora mržnje koji se ženama upućuju putem društvenih mreža i digitalnih platformi samo zato što se bave politikom.
Kako je navela Vujović, riječ je o sistemskoj pojavi koja ne pravi razlike, a svrha napada je da se žene u politici ućutkaju, zastraše i obeshrabre.
Skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost saslušava Vujović i ministra pravde Bojana Božovića na temu “Sajber nasilje nad ženama u politici”.
Vujović je poručila da je normalizacija nasilja pod plaštom sloboda govora ili izražavanja neprihvatljiva.
“Takva ponašanja ne smiju imati mjesto u društvenom životu, a ako imaju – zaslužuju reakciju. To nikada ni najsavršenijim zakonom nećemo moći suzbiti, ali je važno da smo kao društvo zaključili da su to neprihvatljiva ponašanja i da se prema tome odnesemo korektno“, navela je Vujović.
Ona je kazala da u državnom parlamentu ima 27 odsto poslanica, što je i evropski prosjek, te da je želja da se mizoginim napadima taj broj smanji.
Vujović je rekla da političari i političarke treba da imaju veći prag tolerancije u debatama i javnim raspravama, ali da to ne mora da znači da govor mržnje i diskriminacija idu zajedno sa tom vrstom posla.
Ona je ocijenila da je sada društvena atmosfera u Crnoj Gori bolja, za razliku od ranijih perioda gdje reakcije na takve vrste napada na neke društvene aktivistkinje nijesu bile zadovoljavajuće.
“Napada na žene i govora mržnje će biti, ali javlja se jasna osuda napada na žene i niko nije na strani nasilnika. Stvari se pokreću u dobrom smjeru i to je možda put da smanjimo, ako ne da iskorijenimo nasilje nad ženama u politici”, rekla je Vujović.
Ona je kazala da Ministarstvo kulture i medija prepoznaje sajber nasilje kao društveni problem, ali i kao izazov koji se tiče medijske i digitalne kulture, napominjući da odgovornosti ima i kod velikih onlajn platformi.
Vujović je rekla da istražni organi imaju mogućnost da pokrenu postupke pred sudom zbog govora mržnje, ali da to nije dovoljno, te da prekršajne sankcije nijesu dobar mehanizam.
Kako je podsjetila, Ministarstvo kulture i medija je uvelo važnu novinu kojom je omogućeno da osoba koja traži zaštitu posebnih prava pokrene hitan sudski postupak za privremenu zabranu medijskog sadržaja kojim se širi govor mržnje, dok je vrhovni državni tužilac Milorad Marković izdao državnim tužilaštvima obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje.
“Svjesni smo da zakonske norme same po sebi nijesu dovoljne i zato se staramo da stvorimo društvenu klimu u kojoj nasilje nema uporište“, dodala je Vujović.
Ona je kazala da Ministarstvo radi na formiranju mreže protiv govora mržnje, onlajn nasilja i diskriminacije, koja će moći da ukaže na sve one koji se usuđuju da šire govor mržnje.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da je 2018. godine uvedeno krivično djelo proganjanje, ali da nema prijava.
Ona je ohrabrila sve poslenice javne riječi koje su žrtve govora mržnje da prijave nasilje.
„Vidljivo je da se postupci pokreću pred Osnovnim sudom u Podgorici. Imamo zaštitu novinara, ali bih voljela da imamo zaštitu i političarki, da damo pravni odgovor kakav se očekuje i da ovu pojavu suzbijemo koliko je moguće”, rekla je Pavličić ističući da mediji u tome moraju da pomognu.
Ona je pojasnila da se slučajevi uvreda, mizoginih i seksističkih napada na internetu rješavaju kroz prekršajni postupak, i dodala da novčane kazne koje su izricane ne zaslužuju ni da se pomenu.
“Vidim da je potrebna sinhronizacija svih etapa sistema. U Vrhovnom sudu imate saveznika na ovu temu”, rekla je Pavličič i dodala da će sudska praksa povodom nasilja nad ženama biti detaljno analizirana.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković smatra da nije problem zakonodavstvo, koliko njegova primjena.
On je rekao da je digitalno nasilje preseljeno na društvene mreže i da je to nekontrolisano područje, a da razlog zašto je to tako najčešće leži u odgovoru da “administrator mreže nije dostupan ili ne sarađuje u postupku, te da nije moguće otkriti počinioca i procesuirati takav predmet”.
“Mislim da to i nije baš tako. Osim što imamo izliv govora mržnje na društvenim mrežama, nerijetko imamo neidentifikovanog počinioca i vrlo često policija, kada je u interesu za otkrivanje nekih drugih krivičnih djela, poseže za otkrivanjem IP adrese i na jednostavan način dolazi do saznanja ko je izrekao takav komentar”, naveo je Bjeković.
Nije pitanje, zaključuje on, samo nedostataka mogućnosti da se gonjene vrši, nego nedostatka volje.
Predsjednik Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici Duško Milanović saopštio da je da su u ODT formirana četiri predmeta koja bi se mogla podvesti pod sajber nasilje nad ženama u politici – tri u odnosu na jednu bivšu poslanicu, a jedan na poslanicu aktuelnog saziva.
On je kazao da postupanje ODT-a otežava činjenica da se iza seksističkih i uvredljivih komentara kriju lažni profili, za šta im je potrebna tijesna saradnja sa Upravom policije, te da se brojni komentari upućuju iz inostranstva.
“Moramo da djelujemo zamolbenim putem preko nadležnih organa i dok se postupi po tim našim zamolnicama prođe dosta vremena”, naveo je Milanović.
On je ocijenio da ima mnogo više sajber nasilja nad ženama u politici nego što se prijavljuje i napomenuo da su neke od predmeta formirali po službenoj dužnosti.
Milanović je ohrabrio sve poslanice i žene koje se bave politikom da prijavljuju nasilje.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović smatra da žene u politici nemaju dovoljno ni informacija, ni znanja, niti mogućnosti da na adekvatan način reaguju u slučajevima sajber nasilja.
Ona je rekla da nekada i nemaju vremena, niti resursa da prijavljuju slučajeve i vode bitke u sudovima.
„Takođe, podnošenjem prijave na neki način pristajete na poziciju žrtve, što je nespojivo sa ulogom koju imate na politikoj sceni. To je razlog više da imamo više postupaka koji se pokreću po službenoj dužnosti“, rekla je Pejović.
Ona je poručila da žene koje su javne ličnosti nijesu javna dobra i da zato očekuju da institucije rade svoj posao.
