Bivši direktor Javnog preduzeća za upravljanje nacionalnim parkovima (NP) Vladimir Martinović (URA) je najavio krivične prijave povodom odluke Vlade da ga razriješi sa te pozicije.
Martinović je “Vijestima” kazao da su podaci o poslovanju državnog preduzeće na osnovu kojih je smijenjen zamijenjeni, odnosno, da su u odluci o smjeni podaci o poslovanju iz 2022. godini kada je preduzeće zabilježilo minus predstavljeni kao poslovni rezultat u 2023. godini.
Prema finansijskim izvještajima koji su objavljeni na sajtu Poreske uprave NP su u 2022. godini bili u minusu više od pola miliona eura (581.884 eura), dok su lani završili sa plusom od 20.334 eura. Preduzeće je dobilo pozitivno mišljenje revizora za 2023.godinu.
Martinović je rukovodio preduzećem od novembra 2022.godine.
Vlada je Martinovića razriješila na sjednici 5. septembra, a za novu direktorku NPCG imenovala Marinelu Đuretić. Smjenu Martinovića je predložio ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić (Demokrate), a odluku potpisao primjer Milojko Spajić.
U obrazloženju razrješenja koje je objavljeno na sajtu Vlade, Ćulafić je naveo da je poslovanjem NP ugrožen javni interes, a kao ključni razlog naveo to što je ova firma prošle godine poslovala sa minusom od 581.884 eura, dok su u 2022. imali plus od 20.334 eura.
Podaci iz izvještaja o radu koji su dostupni na sajtu preduzeća za posljednje dvije godine ipak pokazuju da su brojke zamijenjene, odnosno da je firma 2022. bila u minusu od 580 hiljada, dok je prošlu godinu završila sa profitom višim od 20.000 eura. Zamijenjene su godine i podacima koji se tiču neto prihoda od prodaje, pa umjesto 3.713.013 eura za ovu i 1.893.823 eura za 2022., piše obrnuto.
“Vijesti” su Ćulafića pitale zbog čega je predložio ovo razriješenje, zašto su podaci u dokumentu upućenom Vladi zamijenjeni prošlogodišnjim, jesu li podaci falsifikovani, ali odgovori do zaključenja broja nisu stigli.
Martinović je kazao da je prošla godina po prihodima bila najbolja za NP, i da su dvostruko uvećani u odnosu na 2022. godinu. Naveo je i da su prihodi u ovoj godini već šest odsto viši, nego u istom periodu prošle 2023. On je najavio da će podnijeti i krivičnu prijavu protiv odgovornih, te da je kao razlog za smjenu naveden njegov neuspješan rad, odnosno pogrešno poređeni prihodi iz posljednje dvije godine.
“Ako se radi o slučajnoj permutaciji, kao posljedici užurbanog skidanja politički nepodobnih kadrova, onda je očigledno o kom se stepenu neznavenosti i neodgovornosti radi u sadašnjoj izvršnoj vlasti. Ako je, pak, u pitanju namjerno permutovanje cifara, onda je jasno do kog je nivoa bahatosti došla sadašnja izvršna vlast, koja očigledno smatra da se razlozi za nečiju smjenu, već ako ih nema, mogu iskonstruisati. Kako god, ja ću gledati da svoja prava zaštitim na sudu. Kada sam najzad dobio rješenje o razrješenju nisam mogao da vjerujem, da oni koji su na njemu očigledno ubrzano i bezargumentovano radili, nisu bili u stanju ispravno da pročitaju ni iskaz o ukupnom rezultatu NP dokument iz kojeg su koristili podatke u obrazloženju”, istakao je Martinović.
Među podacima u obrazloženju koji se poklapaju sa izvještajima o radu, navodi se da su NPCG za plate u prošloj godini izdvojili više od 3,69 miliona eura, što je oko milion eura više nego 2022.godine, kada je izdvojeno 2,7 miliona.
Martinović je naglasio da je razlog za to potpisivanje kolektivnog ugovora krajem 2022.godine i usklađivanje sa Zakonom o zaradama, što je kako tvrdi bilo obavezno jer imaju više od 250 tužbi radnika, zbog ove neusklađenosti od 2016. godine.
U obrazloženju njegove smjene piše da NP mora da štiti javni interes i da ga negativni trendovi poslovanja narušavaju, zbog čega je Vladi predloženo da Martinovića hitno razriješi.
“Razlozi za razrješenje direktora NP neto prihodi od prodaje su u 2023. smanjeni za 1.819.190 eura (u 2022. godini su iznosili 3.713.013 eura, u 2023. godini 1.893.823 eura); gubitak 2023. godine nakon oporezivanja je bio 581.884 eura (u 2022. godini ostvaren dobitak od 20.334 eura); troškovi bruto zarada uvećani sa 2,7 miliona eura (koliko su iznosili 2022), na 3,69 miliona eura (koliko su iznosili na kraju 2023.); ostali poslovni rashodi uvećani sa 286.161 eura (koliko su iznosili u 2022. godini) na 460.095 eura (koliko su iznosili u 2023. godini); neto dobit 2022. godine iznosila 521.254 eura, a 2023. godine 23.058 eura; gotovina na računima u 2021. godini je iznosila 802.130 eura, u 2022. godini iznosila je 579.749 eura, a 2023. godine 325.100 eura; prosječan broj zaposlenih sa 307 (koliko je iznosio 2021. godine) uvećan na 346 (koliko je iznosio 2023. godine)”, piše u obrazloženju.
