Crna Gora će do kraja naredne godine ispuniti sve obaveze iz pregovaračkog poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, ocijenio je državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, dok ekološka aktivistkinja Nataša Kovačević smatra da to nije realno.
Vitomirović je u intervjuu agenciji MINA ukazao da su za određene oblasti u tom poglavlju predviđeni prelazni periodi, navodeći da je 2035. godina prelazni rok za upravljanje otpadnim vodama.
On je rekao da evropski partneri razumiju da država u kratkom roku ne može obezbijediti veliku količinu novca potrebnu za zatvaranje poglavlja 27.
„Sve obaveze koje je Evropska unija (EU) propisala da moramo da ispunimo, biće ispunjene do kraja 2026. godine“, naveo je Vitomirović.
Kako je kazao, prema izvještaju od decembra prošle godine, ispunjeno je 48 odsto svih obaveza predviđenih Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27.
„Od tog perioda do sada ispunili smo dobar dio obaveza i, s obzirom na veliku količinu započetih aktivnosti i procesa, mislim da će vrlo brzo biti vidljiv značajan porast procenta ispunjenosti naših obaveza iz poglavlja 27“, istakao je Vitomirović.
Kovačević je u intervjuu agenciji MINA rekla da se plaši da Crna Gora neće uspjeti da do kraja naredne godine ispuni sve obaveze iz pregovaračkog poglavlja 27.
„Posebno zbog toga što sada imamo drugačiji politički diskurs, gdje se za neka područja, koja zapravo treba da budu zaštićena, planiraju različite – ako možemo da ih nazovemo razvojne investicije“, kazala je Kovačević, koja je koordinatorka u organizaciji CEE Bankwatch Network.
Ona je navela da je riječ o Sporazumu između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina koji, kako je dodala, predviđa investicije u područjima koja treba da imaju uspostavljene upravljače.
Ulcinjska solana, kako je podsjetila Kovačević, dio je završnih mjerila za Poglavlje 27.
„Tu su i druge lokacije, poput Bjelasice, Hajle, Jaza, koji ima različite stepene zaštite. To su sve naša visoko vrijedna područja, koja imaju nacionalnu zaštitu ili potencijalnu zaštitu, ili su međunarodno prepoznata kao važna ptičja ili biljna staništa, ili Emerald mreža pod Bernskom konvencijom“, kazala je Kovačević.
Zakonom o zaštiti prirode, kako je dodala, predviđen je dobar mehanizam koji omogućava da Ministarstvo uspostavi privremenu zaštitu na nekom području.
Vitomirović je kazao da su, zbog nedostatka infrastrukture i finansijskih sredstava, najzahtjevnije oblasti upravljanje otpadom i otpadnim vodama.
„Naravno, tu su i klimatske promjene, kao veoma zahtjevna oblast“, rekao je Vitomirović.
On je, odgovarajući na pitanje koliko je država odmakla od donošenja strategija i planova, naveo da se trećina pravne tekovine EU odnosi na poglavlje 27.
Prema riječima Vitomirovića, prva i osnovna stvar je donošenje zakona i podzakonskih akata.
„Tu smo poprilično odmakli, ali ono sa čim ne možemo da se pohvalimo je implementacija, a ima razloga i za to, s obzirom na to da nedostaju administrativni kapaciteti unutar Ministarstva i oni koji sprovode sve te zakone i propise“, kazao je Vitomirović.
On je istakao da je Vlada svjesna tog problema i da će u narednom periodu uraditi sve što je potrebno, jer bez ispunjavanja obaveza iz poglavlja 27 nema ni ulaska u EU.
Vitomirović je naveo da su svjesni svih nedostataka i da aktivno rade da što prije riješe sve probleme.
„Od trenutka kada je formirana ova Vlada, mnogo se radi i pokrenuti su svi mogući projekti i aktivnosti kako bi se ispunile obaveze iz Poglavlja 27“, poručio je Vitomirović.
On je kazao da je, u oblastima industrijskog zagađenja, civilne zaštite i upravljanja otpadom, nacionalno zakonodavstvo skoro u potpunosti usklađeno sa pravnom tekovinom EU, a djelimično u oblasti zaštite prirode, kvaliteta voda i vazduha i klimatskih promjena.
„To znači da ima još dosta posla, ali nije da dosad nije bilo rezultata“, dodao je Vitomirović.
Kovačević je, govoreći o najvećim izazovima u ispunjavanju preuzetih obaveza, rekla da su to upravljanje otpadom, rješavanje tretmana otpadnih voda, ali da se ne smije zaboraviti ni Termoelektrana Pljevlja.
„Pitanje oko Termoelektrane i njenog zatvaranja do 2035. godine zahtjeva toliko velike investicije da Elektroprivreda sama ne može da iznese tranziciju, jer je riječ o milionima eura, koje trenutno ne investiramo“, navela je Kovačević.
Ona je ukazala da se moraju postaviti upravljači zaštićenim područjima, da posebno treba voditi računa o zaštiti Ulcinjske solane, riješiti pitanje Sinjajevine, sačuvati prirodne vrijednosti Komarnice, postupiti po preporukama Bernskog sekretarijata za Skadarsko jezero.
Prema riječima Kovačević, Crna Gora previše računa na neke ustupke kada je riječ o zatvaranju pregovaračkih poglavlja.
„Sigurno da će biti nekih manjih ustupaka, ali velikih ustupaka za neka baš evidentna kršenja – ne vjerujem“, rekla je Kovačević.
Ona je istakla da želi da bude optimista.
„Najviše bih voljela da, zajedno sa svim akterima i različitim sektorima – uključujući i nevladin, stvorimo jednu zajedničku viziju u kojoj ćemo zajedno da djelujemo i implementiramo sve obaveze na vrijeme“, navela je Kovačević.
Ono u čemu se najviše zaostaje, kako je ocijenila, je implementacija onoga što je transponovano iz pravne tekovine EU.
„Izvršena je transpozicija nekih zakona, ali s druge strane nijesu donijeta podzakonska akta, što dodatno usložnjava samu implementaciju“, kazala je Kovačević.
Ona je ocijenila da zaštita prirode i klimatske promjene nijesu u fokusu.
„I to je zapravo naš problem, jer tu postoji jedan nedostatak vizije i međusektorske koordinacije“, smatra Kovačević.
Upitana misli li i na sadašnje i na prethodne vlasti, Kovačević je odgovorila potvrdno, navodeći da je apolitična osoba i da govori prateći promjene koje se dešavaju.
„Došlo je do velike fragmentacije, ne samo unutar političkih grupa, nego i do međusektorske fragmentacije, jer se sve to odrazilo na veliku rotaciju osoblja unutar institucija“, dodala je Kovačević.
Ona smatra da je izgubljena zajednička vizija.
“Sada je potrebna koordinacija kako bi se ona povratila i kako bi se zauzeo odlučan stav, ako zaista želimo da napredujemo i u nekom trenutku zatvorimo ovo pregovaračko poglavlje – što smatram da će biti veoma teško ostvariti u nekoliko godina“, istakla je Kovačević.
Vitomirović je saglasan da su dekarbonizacija i pravedna tranzicija među najvećim izazovima trenutno, navodeći da će Termoelektrana u jednom trenutku morati da prestane sa radom.
„Što se klimatskih promjena tiče, (klimatska) neutralnost do 2050. godine zaista će biti veliki problem i izazov, ali ni to nije nemoguće“, rekao je Vitomirović.
Upitan koliko je društvo svjesno posljedica klimatskih promjena, on je kazao da smatra da svijest o tom pitanju još nije dovoljno razvijena.
Vitomirović je dodao da je država, sa druge strane, svjesna toga i da upravo zbog toga i rade na zakonima i planovima.
„Ali mislim da javnost nije dovoljno upoznata sa problemima koje već imamo zbog klimatskih promjena, kao i sa onima koji mogu nastati, a oni su zastrašujući. Veliki period suša, veliki period poplava – kako mislite da će to uticati na turizam, jednu od glavnih grana razvoja Crne Gore“, naveo je Vitomirović.
Upitana smatra li da je država dovoljno učinila u cilju podizanja svijesti o tom problemu, Kovačević je kazala da građanima treba jasno prenijeti poruku „da živimo u doba klimatske krize i da to više nije fiktivna kategorija, već nešto što je vrlo opipljivo i osjetljivo na našoj koži i dobrima“.
Ona je poručila da se mora mnogo više raditi na razvoju mjera adaptacije na klimatske promjene.
Odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora danas zaista ekološka država, Vitomirović je istakao da svi zajedno – građani, nevladin sektor, zakonodavna i izvršna vlast, moraju da rade da bi država bila ekološka.
„Veoma je bitno da znamo da ni Vlada, ni Ministarstvo ne mogu da naprave od Crne Gore ekološku državu. Ako mi sami ne znamo da vodimo računa o našem domu, o zdravlju naše djece, o životnoj sredini, šta da radimo u društvu razvijenih zemalja“, naveo je Vitomirović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora može dostići ono što je 1991. zapisano u deklaraciji o ekološkoj državi.
„Ali za to treba svi da se uključimo. Dakle, to nije samo pitanje Vlade“, dodao je Vitomirović.
Upitana smatra li da je propuštena šansa da se na pravi način valorizuje taj predznak ekološka država Crna Gora, Kovačević je rekla „da jesmo u zaostatku, ali da ne misli da smo propustili šansu“.
„Šansa još postoji. Crna Gora ima nevjerovatne predjele, dragocjene izvore čiste, pitke vode, ima mnogo rijeka koje imaju visok kvalitet i dobar ekološki status voda, imamo sjajnu obalu i divne pejzaže“, naglasila je Kovačević.
Crnoj Gori, kako je kazala, potrebne su investicije i nevladin (NVO) sektor nije protiv toga.
Kovačević je poručila da su predstavnici NVO sektora vrlo raspoloženi da predlože alternativni razvojni koncept, posebno za zaštićena i područja poput Velike plaže.
„Predložili smo da se tu napravi zdravstveni institut i istraživački centar u okviru toga, dakle nešto što bi zaista predstavljalo razvoj“, dodala je Kovačević.
Ona je istakla da vjeruje u ekološku državu Crnu Goru.
„Ova, kao i svaka druga Vlada, u NVO sektoru ima partnera. Imamo dovoljno iskustva i znanja, neki od nas već 20 i 25 godina, i želimo da pomognemo sa alternativama i zajedničkom vizijom“, poručila je Kovačević.
