Vještačka inteligencija može biti odličan “saradnik”, ali omogućava i brojne manipulacije, pa je neophodno pravno urediti njenu upotrebu u kreiranju sadržaja.
Mediji i oglašivači bi svakako trebalo da uz takav sadržaj naglase na koji način je generisan, što je i etički i profesionalno, poručuju sagovornici “Vijesti”
Kupio sam proizvod jer sam vidio da ga influenser reklamira, a onda sam saznao da taj influenser ne postoji, već da je kreiran od strane vještačke inteligencije (VI). Osjećao sam se prevareno, naročito zbog toga što nigdje nije bilo naznačeno da je u pitanju sadržaj napravljen uz pomoć VI, odnosno da je kreiran da bi vjerno zamijenio ljudski lik u onlajn prodaji. To je za mene prevara, jer vještačka intelignecija ne može testirati proizvod i znati da li stvarno djeluje onako kako proizvođač tvrdi.
To je iskustvo koje je sa “Vijestima” podijelio jedan od čitalaca.
Magistarka međunarodnog prava i istraživačica pitanja etike u korištenju vještačke inteligencije, Irina Stamatović , kazala je “Vijestima” da bi neophodno bilo regulisati generisani sadržaj.
Sa tim su saglasni i u Ministarstvu kulture i medija, a direktor Direktorata za medije Neđeljko Rudović , kazao je za “Vijesti” da bi oglašivači i mediji trebalo da istaknu da je sadržaj (tekst, slike, video) generisan pomoću vještačke inteligencije.
“Ovo bi trebalo da važi, kako za oglašivače, tako i za medije koji nude sadržaj čiji je kreator VI. Isto se odnosi na sadržaje koje imamo na društvenim mrežama. Ovo prije svega zato što svi mi, u suprotnom, možemo biti dovedeni u zabludu da je, kada, na primjer, gledamo određeni video sadržaj, u pitanju stvaran događaj. A posljedice, kao što znamo, mogu biti jako loše, počevši od ugrožavanja časti i ugleda pojedinaca”, rekao je Rudović.
Kada je u pitanju neki vid pravnih i etičkih zahtjeva ili smjernica za obavezno isticanje VI u oglašavanju, prema riječima Rudovića, VI je nova materija i nužno je pažljivo proučiti na koji način i kojim propisom bi ona bila obuhvaćena.
“Nijesam siguran da je Kodeks dovoljan”, kazao je on.
Irina Stamatović rekla je da bi upotreba VI trebalo da bude bude regulisana međunarodnim aktom:
“Što je i negdje cilj EU AI Act (Član 50, stav 4) kojim se predviđa obaveza obilježavanja generisanog sadržaja. Ono što je trenutna realnost jeste da su korporacije poput Mete, odnosno Instagrama i TikToka u svoje interne akte uvele ovo pravilo, pa nam se od skoro ispod određenih objava pojavljuje AI info”.
Prema njenim riječima, od izuzetnog je značaja da se upotreba vještačke inteligencije uredi, naročito zato što tehnologije bazirane na njoj postaju sve bolje i moćnije, pa ih je tako mnogo teže detektovati i razlikovati od realnih sadžaja.
“Kako ta linija između realnog i generisanog sadržaja ne bi bila maglovita, upravo je teret na pravnoj regulativi i etičkim smjernicama”, kazala je ona.
Kako je dodala, ono što čini razliku jeste u koje se svrhe koristi VI – da li je cilj da se određene vijesti spinuju ili da se objavi snimak neke osobe kako radi nešto što nije uradila, što trajno može narušiti nečiju reputaciju.
Mišljenja je, ipak, da je cilj upotrebe vještačke inteligencije da se ubrzaju i olakšaju repetitivne radnje ili jezičko uređivanje nekog teksta.
“Sa porastom mogućnosti koje nam razvoj tehnologija pruža, tragovi naših namjera se lakše poznaju, kao u snijegu. Veća opasnost krije se u zloupotrebama, negoli u onome što tehnologija pruža, a to su opcije i mogućnosti koje su same po sebi neutralne, samo ih mi kontekstualizujemo”, poručila je ona.
Iz Agencije za elektronske medije (AEM) kazali su da da postoji potreba za uvođenjem pravnih i etičkih smjernica, koje zahtijevaju multisektorski pristup i koje bi mogle preduprijediti potencijalne zloupotrebe VI.
“U tom kontekstu, važno je pratiti i primjenjivati najbolje prakse koje ne bi ograničile razvoj tehnologije, ali bi istovremeno regulisale moguće zloupotrebe”, kazali su iz Agencije.
Oni su naveli primjer dobre prakse kada se koristi VI u oglašavanju.
“Kada je riječ o oglašavanju, velike kompanije, pa tako i poznati fudbalski klubovi, već sada na platformama poput Instagrama jasno navode da je dio njihovog vizuelnog sadržaja kreiran uz pomoć vještačke inteligencije”, kazali su iz AEM na čijem je čelu Sunčica Bakić .
To, kako su dodali, nije razlog za zabrinutost – osim kada su u pitanju moguće zloupotrebe.
“Etički i profesionalno je neophodno naglasiti da je neki sadržaj proizvod vještačke inteligencije. Ovo je posebno važno, kako za javne organe i institucije, tako i za privatne kompanije koje su veliki oglašivači, jer njihovo oglašavanje mora biti zasnovano na povjerenju, jednom od ključnih elemenata uspješnih kampanja. Vjerodostojnost i autentičnost su od suštinskog značaja, dok sve drugo predstavlja rizik od oglašivačke i medijske manipulacije kojoj su najviše podložni oni sa nižim stepenom medijske pismenosti”, kazali su iz AEM.
Sa razvojem vještačke inteligencije, dodaju, razvijaju se i alati koji provjeravaju njenu upotrebu i ti alati, pojašnjavaju, mogu biti izuzetno korisni i mogu pomoći u sprečavanju manipulativnog sadržaja.
Iz Agencije za elektronske medije rekli su i da pojave poput vještačke inteligencije sa razlogom privlače sve veću pažnju javnosti, baš kao što je to nekada bilo s pojavom interneta.
“Mogućnosti vještačke inteligencije već sada premašuju mnoga očekivanja, a ključno pitanje koje se postavlja jeste – gdje zapravo leže njene granice. U tom širem kontekstu, ni Crna Gora nije nikakav izuzetak. Iako je vještačka inteligencija kao koncept još relativno nepoznata široj javnosti u Crnoj Gori, o njoj se sve više govori”, kazali su iz AEM.
