Klimatske akcije su nezaobilazna tema u Crnoj Gori i svijetu, a muzeji su među institucijama koje su prepoznate da osnažuju klimatske akcije zarad dobrobiti i održivosti društva”, saopšteno je iz javne ustanove Muzej i galerija Tivat povodom multidisciplinarne naučne konferencije “Muzeji i klimatska kriza”, a koja će biti održana danas.
“U sferu interesovanja evropskih muzeja i organizacija, naučnih i stručnih istraživanja stavljen je fokus na zaštitu kolekcija, sprovođenje akcionih planova za održivi razvoj muzeja i reevaluaciju kolekcija za dobrobit društva. Predmeti iz kolekcija mogu da skrenu pažnju na klimatske promjene, zaštitu životne sredine, podstaknu obnovu starih tradicionalnih znanja, vještina i praksi za održivu budućnost”, saopšteno je tim povodom juče iz ove tivatske javne ustanove kulture.
Eko dizajn, eko izložbe i eko materijali jedne su od aktivnosti koje unapređuju evropski muzeji. Konferencije, predavanja, akcioni planovi doprinose razmjeni iskustava i znanja sadržanih u UN Agendi održivo-razvojnih ciljeva 2030.
Na konferenciji “Muzeji i klimatska kriza” govoriće: Elizabeth Wilde iz Mreže evropskih muzejskih organizacija, Saša Srećković iz Etnografskog muzeja u Beogradu, dr Natalija Čađenović direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, predsjednik NVO Eko Saša Karajović, predstavnik Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, odsjek za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene Luka Mitrović , predsjednica Balkanske mreže muzeja Aida Vezić, Azra Bečević Šarenkapa iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu, predstavnica Muzejskog društva Crne Gore Violeta Vukosavljević , direktorica JU Muzeji i galerije Podgorice Ivana Ćupić, kustos etnografske zbirke JU Muzej i galerija Tivat Igor Lazarević , kao i Zoran Kruta muzejski pedagog u JU Muzej i galerija Tivat.
JU Muzej i galerija Tivat je član Mreže evropskih muzejskih organizacija i dio radne grupe za održivost i klimatske akcije. Rukovodstvo tivatskog Muzeja i galerije, u sklopu pripreme politike održivosti, kroz Akcioni plan za održivi razvoj održalo je sastanak sa predstavnicima NVO “ECOM” iz Kotora.
“U ranijem periodu razmatrana je mogućnost dobijanja ekološke oznake Green Key (Zeleni ključ), koju ima preko 5.000 turističkih objekata i atrakcija u pedesetak zemalja svijeta. Kroz proces sertifikacije utvrđuje se postojeće stanje, predlažu vizija i strategija održivosti i utvrđuju mjere za njihovu realizaciju. JU Muzej i galerija Tivat bi, ukoliko dobije Zeleni ključ, bila prvi muzejski objekat u Crnoj Gori koji bi imao ovo prestižno ekološko priznanje”, kazala je direktorica ove JU, mr Danijela Đukić .
Pored ovih aktivnosti, u JU Muzej i galerija Tivat ovih dana je završena obuka “Participativno popisivanje nematerijalne baštine” kao jedna od prvih aktivnosti višegodišnjeg projekta čija će prva faza biti realizovana do kraja 2024.
Akcenat je tokom rada stavljen na inovativnosti, kroz pilot projekat. Pojedini segmenti prepoznati u radu su baza podataka živih ljudskih riznica, kulturna prava i intelektualna svojina, koji će se razvijati u narednim fazama.
U praktičnom dijelu rada metodologijom odabira jednog reprezentativnog (tradicionalno jedrenje) i jednog ugroženog elementa (ribanje na ukres) pažnja je bila usmjerena na rješavanje ključnih pitanja: stanje, mjere očuvanosti elementa i održivi razvoj. Učesnici radionice bili su u prilici da posjete praktičare tradicionalnih sportskih igara pa im je za ovu priliku domaćin bio boćarski klub “Kalimanjac”. Imali su priliku da čuju o počecima i istorijatu ove tradicionalne igre, broju zogova i ekipa, izazovima i stanju i učešću djevojaka i žena u bućarskim nadmetanjima.
Treneri su upoznali polaznike radionice i praktičare na kompleksnost elementa nematerijalne baštine i na moguće modele institucionalnog njegovanja i dostupnosti međunarodnih fondova za nematerijalna kulturna dobra.
Tokom vježbe prepoznato je 30-ak potencijalnih elemenata nematerijalne kulturne baštine: od fešte rogača i žućenice, tradicionalnih znanja o prirodi i svemiru, vjerovanja i prakse u vezi ribanja, vještina izrade mladine frizure u svadbenim običajima, tradiciji jedrenja, legendi o imenu Tivta, legende o Svetom Marku, vještina izrade brana (suknja), tradicionalna sportska igra bućanje i mnogi drugi. Fokus je stavljen na popisivanje vjerovanja u vezi prirode i svemira, pomorske baštine i tradicije i održivom razvoju nematerijalne kulturne baštine.
