U pljevaljskim vodotocima registrovano je prisustvo predatorske vrsta ribe smuđ, koje nema u ovim područjima i njeno prisustvo ukazuje na direktnu intervenciju čovjeka.
To tvrdi izvršni direktor Ekološkog društva Breznica, Milorad Mitrović.
„Nedavni, neuobičajni ulov smuđa na jezeru Otilovići, od strane jednog, pljevaljskog ribolovca odjeknula je među ribarima, ‘kao grom iz vedra neba’ i nije zabrinula samo njih, nego i sve ljubitelje prirode i poznavaoce prilika u ribolovu. Pojava i plasman smuđa (Sander lucioperca), predatorske vrste, u jezera Otilovići i Borivičko jezero, kao i njegova nedavna pojava u vodotocima Ćehotina, Breznica, Vezišnica i potencijalno i u pritokama, izazvao je ozbiljnu zabrinutost među ribolovcima, biolozima i lokalnim stanovništvom. Riječ je o vrsti koja prirodno ne pripada ovim vodama i koja do sada, nije bila dio ribljeg fonda pomenutih ekosistema. Smuđ je alohtona (strana) vrsta, ribe-nemani i u ovim područjima i njegovo prisustvo ukazuje na direktnu ljudsku intervenciju – ubacivanje, bilo putem ilegalne introdukcije od strane pojedinaca, bilo kroz neadekvatno sprovedene poribljavanja, bez prethodne stručne analize uticaja na lokalnu faunu i ostale vrsta“, naveo je Mitrović u saopštenju.
Unošenje smuđa u ove sisteme, dodaje on, predstavlja potencijalno ozbiljnu prijetnju za autohtone i već ugrožene riblje vrste, uključujući potočnu pastrmku, mladicu i lipljena, škobalja i druge, koje su osjetljive na promjene u ekosistemu, a posebno na prisustvo novih, ovakvih predatora.
„Smuđ se uglavnom hrani ribom, njegova grabljivost, sposobnost prilagođavanja različitim uslovima (uključujući mutne i slabije prozirne vode), kao i činjenica da se razmnožava velikom brzinom i u velikom broju, čini ga ozbiljnim konkurentom za hranu i prostor. Posebno su ugrožene mlađe jedinke autohtonih vrsta koje Smuđ može efikasno loviti u jatima, posebno u uslovima smanjenog protoka i eutrofikacije jezerskih sistema. Ovakva introdukcija – ako nije planirana, dokumentovana i naučno opravdana – predstavlja ekološki incident. U pitanju je ili, ilegalno poribljavanje od strane fizičkih lica – često vođeno motivima sportskog ribolova bez razumijevanja ekološke ravnoteže, ili institucionalni propust u nadzoru, nad poribljavanjem i upravljanjem ribljim fondom od strane korisnika-upravljača. U oba slučaja, nadležne institucije – uključujući Upravu za vode Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao i upravljača ribolovnih područja, u konkretnom slučaju SRK ‘Lipljen’ – moraju hitno reagovati kako bi se utvrdila odgovornost, spriječilo dalje širenje ove invazivne vrste i izradile mjere kontrole i eventualne eradikacije“, naveo je poznati pljevaljski ekolog.
Tvrdi i da unošenje invazivnih i alohtonih vrsta u recipijent iz kog se crpi voda za piće predstavlja direktnu prijetnju životnoj sredini i javnom zdravlju.
„Zakon propisuje sankcije i za namjerno i za nehotično postupanje ovog tipa, prepoznajući značaj očuvanja prirodnih resursa. Ova krivična djela se moraju ozbiljno shvatiti, posebno kada su u pitanju osjetljiva područja kao što su izvorišta pijaće vode. Krivičnim zakonom Crne Gore, konkretno članovima 303, 312a, KZCG, koji se odnose na krivična djela protiv životne sredine, jasno je definisano da je unošenje, širenje, uzgoj, razmnožavanje, prevoz, upotreba, razmjena ili stavljanje na tržište invazivnih stranih vrsta koje su utvrđene kao takve od strane nadležnog organa – krivično djelo za koje je zaprijećeno zavtvorskom kaznom. Izražavamo svoju duboku zabrinutost nakon saznanja za postojanje i širenje ove predatorske vrste, u vodotocima i pozivamo sve relevantne institucije da hitno sprovedu biološki monitoring jezera i pritoka na prisustvo ove predatorske vrste i brojnost njegove populacije, uključe stručnjake i institucije u izradu plana sanacije, otkriju počinioce i utvrde krivicu, za ovu introdukciju i sankcionišu odgovorne, te da donesu jasne protokole za buduće poribljavanje i zaštitu autohtonih vrsta“, kazao je Mitrović.
Podsjeća da su sve do kraja prošlog vijeka pljevaljski vodotoci bili, među najbogatijim, vodotocima u Evropi po biološkoj raznolikosti i brojnosti vrsta, veličini jedinki (o čemu postoje objavljene i studije iz doba Austrougarske vladavine na ovim prostorima) da bi za poslednjih pedeset godina, postali mjesta gdje se masovno uništava ihtioflora i fauna, na najbrutalni način i postala unosni biznis za trgovinu i lično bogaćenje pojedinaca.
„Došlo je vrijeme da se konačno mora prekinuti stara praksa uništavanja i pogrešnog upravljanja, mora se krenuti i daleko bolju zaštititu od, ovakvih i sličnih nepromišljenih i nelegalnih intervencija, koje provode neodgovorni i needukovani pojedinci, a koje mogu imati nesagledive i trajne posledice“, zaključio je Mitrović.
