Izmjenama Prostorno-urbanističkog plana (PUP) za Podgoricu i Zetu predviđa se prostor za izgradnju 22 nova vjerska objekta, od kojih je dio bio planiran ranijim planskim dokumentima ali nisu bili izgrađeni, dok su više od polovine objekti koji se do sada nisu pominjali u planskim dokumentima.
Za ovaj plan je krajem godine održana javna rasprava na koju je stiglo 468 primjedbi. Ministarstvo prostornog planiranja još nije završilo predlog plana, ni izvještaj sa javne rasprave.
Odbornici opozicije kažu da ovo pokazuje čemu vlast daje prioritet kada gradu nedostaju prostori za škole, vrtiće, sport i rekreaciju, parkinzi, zelene površine,… dok iz vlasti kažu da će biti prostora za sve, kao i da se planom predviđa i gradnja novih škola i vrtića.
Na padini Veljeg brda u Tološima, u nastavku Kotorske ulice na brežuljku koji se sada zove crkvište, na opštinskoj parceli od 26 hiljada kvadrata, predviđa se gradnja crkven-manastirskog kompleksa sa objektima površine pet hiljada kvadrata.
Smjernicama plana na ovoj lokaciji daje se mogućnost izgradnje “zdanja za bogoslužbene potrebe, kao i manastrirske konake, samostane, administrativno upravne zgrade, groblja, vjerske škole i internate, proizvodne i druge prateće sadržaje za potrebe vjerskih objekata”.
Na Sadinama, na sadašnjem prostoru “Plantaža”, predviđa se buduće stambeno naselje i u njemu vjerski objekat koji se do sa nije nalazio u planskim dokumentima.
U Zagoriču, u Piperskoj ulici, planira se novi vjerski objekat na zemljištu od 5.469 kvadrata u svojini Vlade, koje je po važećem DUP-u planirano za centralne djelatnosti, odnosno za upravne zgrade, administraciju, poslovanje, usluge, zdravstvo, kancelariju mjesne zajednice… U istom naselju planiran je još jedan vjerski objekat u blizini OŠ “Branko Božović”, na zemljištu u vlasništvu dviju porodica za koje je u toku prenos na Mitropoliju crnogorsko primorsku.
Na Zlatici uz postojeći arheološki lokalitet starog manastira, predviđa se prostor za izgradnju novog vjerskog objekta.
U istom naselju, između stadiona FK Kom i HD Laković, na parceli od 9.273 kvadrata, data je mogućnost izgradnje vjerskog objekta površine oko hilhjadu kvadrata. Postojećim planovima ova lokacija predviđena je za zelene površine i sport i rekreaciju, i dio je površine koja je data na korišćenje Fudbalskom savezu Crne Gore (kat parcela 1213 KO PG lI).
Na Zabjelu u neposrednoj blizini OŠ “Vuk Karadžić” planirana je izgradnja vjerskog objekta na parceli od 2.230 kvadrata koja je u vlasništvu Glavnog grada. Prema važećem planu ovdje je predviđena izgradnja stambeno-poslovnog objekta.
Na Veljem brdu u okviru novog naselja planiran je vjerski objekat površine 1.527 kvadrata, na državnim zemljištu površine 15.270 kvadrata. Objekat je planiran na istaknutoj tački sjeveroistočne strane brda i nije se nalazio na prezentaciji ovog naselja.
Na novom gradskom groblje na Ćemovskom polju planirana je izgradnja vjerskog objekta – crkvene kapele od 150 kvadrata.
Novi vjerski objekat predviđen je u blizini JU “Kakaricka gora”, na zemljištu u svojini Vlade Crne Gore, na obližnjem vrhu brda, kod sportskog terena.
Na lokalitetu Cerovice u Piperima planirana je izgradnja crkve, parohijskog doma sa pratećim sadržajima. Ova lokacija sada je poljoprivredno zemljište. U Staroj varoši u Ulici Spasa Nikolića predviđa se izgradnja vjerskog objekta.
Kod crkve Svetog Đorđa, pod Goricom, planom se definiše izgradnja memorijalnog parka sa spomen kosturnicom i kriptom (kapelom) u kojoj bi se održavali vjerski obredi posvećeni postradalima u bombardovanjima Podgorice u Drugom svjetskom ratu i uredilo njihovo groblje. Planom se navodi da se “Vjerski objekat gradi i uređuje u skladu sa planom, a prema odgovarajućim propisima crkve i vjerske zajednice”.
Na Koniku, na lokacija kod Doma zdravļja, predlogom plana se potvrđuje ranije rješenje izgradnje vjerskog objekta koje je predviđe postojećim DUP-om “Konik – Sanacioni plan”.
Između Donje i Gornje Gorica, kod postojeće crkve, novi plan daje mogućnost izgradnje parohijskog doma, spratnosti prizemlje i jedan sprat. Izgradnja parohijskog doma predviđa se kod groblja u Donjim Kokotima, kao i kod postojeće crkve u Momišićima.
Na Medunu, u Kučima, predviđa se izgradnja manastirskog kompleksa sa pratećim sadržajima, objektima za obavljanje vjerskih obreda uz izgradnju pristupnog puta. Ovoj kompleks, kako se precizira, podijeljen u više funkcionalnih cjelina, gostinski, monaški, ekonomski dio, crkva, groblje,…, uz površine za poljoprivrednu djelatnost. Jedan dio ovog kompleksa je već nelegalno izgrađen, a planiran je na zemljištu koje je sada u vlasništvu Mitropolije, države i Glavnog grada.
Na Fundini plan predviđa izgradnju katoličke crkve, čija je izgradnja već počela bez važećeg plana.
Na izlazu iz Podgorice prema Tuzima planirana je izgradnja islamskog centra sa pratećim sadržajima. To je lokacija preko puta Dekar pumpe. Ranije je ovu parcelu površine 30 hiljada kvadrata Vlada ustupila Islamskoj zajednici.
Predlog plana daje mogućnost izgradnje nove džamije na Koniku u Ulici braće Ribar. Postojećim DUP-om predviđen je objekat od 750 kvadrata, a novi predviđa 2.500 kvadrata.
Preko puta groblja Čepurci (prema Morači) u planu je izgradnja objekta površine 707 kvadrata za Jevanđeosku crkvu Riječ Božija, vjersku organizaciju koja postoji u Podgorici od 2001. godine. Na ovoj lokaciji sadašnjim planom su predviđeni stambeni objekti.
Odbornica vladajuće koalicije iz Pokreta Evropa sad (PES) Anđela Mićović , na pitanje “Vijesti” o tome da li postoje potrebe za ovolikim brojem novih vjerskih objekata u Podgorici kazala je da je PUP-om predviđena izgradnja objekata centralne djelatnosti.
“Centralne djelatnosti podrazumijevaju širok dijapazon djelatnosti. To znači da na pomenutim parcelama se mogu izgraditi objekti komercijalnih sadržaja i centralnih institucija privrede, uprave i kulture, odnosno ugostiteljski objekti, zanatske radnje, objekti za kulturu, vjerski objekti, objekti za zdravstvo i sport itd. Prethodno navedeno znači da PUP ne daje direktne smjernice za izgradnju objekta iz određene djelatnosti, već je za to potrebna izrada plana detaljne razrade, u zavisnosti od potreba građanstva u određenim djelovima grada”, rekla je Mićović.
Međutim za dio ovih lokacija dati su detaljni prikazi da je riječ o vjerskim objektima, čak i o tome kolika je njihova veličina.
Naglasila je PUP predviđa i značajne prostore za igradnju novih škola, vrtića, objekata za zdravstvo. Kazala je da su Ministarstvu prosvjete, prethodne godine, izdati urbanističko tehnički uslovi za izgradnju Osnovne škole (OŠ) “Vlado Milić”.
“Predviđena je druga gimnazija kod Građevinskog fakulteta, rekonstrukcija OŠ ‘Sutjeska’, izgradnja i rekonstrukcija dječijeg odmaralista na Veruši, zatim izgradnja osnove škole u DUP-u Zabjelo 8, rekonstrukcija vrtića ‘Pčelica’, planirana je i gradnja vrtića na Zlatici, čime će se u velikoj mjeri unaprijediti kvalitet obrazovne infrastrukture. Istakla bih da će u ovoj godini početi gradnja doma zdravlja u City kvartu, kako bi građani nakon neopravdano dugog vremenskog perioda dobili adekvatnu zdravstvenu zaštitu u svojoj blizini”, kazala je ona.
Odbornik vladajuće koalicije iz saveza “Za budućnost Podgorice” Mitar Šušić zatražio je od novinara, u usmenom razgovoru, da mu pitanja dostavi Vajberom. Nakon što je novinar to i učinio, Šušić mu je u Vajber poruci kazao da se “sad sjetio da ne komunicira sa ‘Vijestima’”.
Odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša kazao je “Vijestima” na ovu temu da se Podgorica razvija stihijski, te da to nije dobro za stanovnike, kao ni za one koji žele da postanu naši sugrađani.
“Nedostatak osnovnih razvojnih projekata za Podgoricu, pretvaranje grada u skup zgrada i ugostiteljskih objekata će dovesti do toga da Podgorica ne bude ono što svi želimo da bude – najbolje mjesto za život u Crnoj Gori. Podjela Podgorice na parohije umjesto na mjesne zajednice je antievropsko i anticivilizacijsko rješenje koje često pokazuje kakva je politika partija koje ovo rješenje predlažu”, rekao je Mugoša, dodajući da mnogi prostorni urbanisti smatraju da je PUP loš.
Podsjeća da Podgorici nedostaje druga gimnazija, nekoliko srednjih i osnovnih škola, kao i vrtića.
“Ali i domova zdravlja i Gradska bolnica. Gotovo da ne postoji građanin koji bi danas naveo da mu nedostaje vjerski objekat, ali će svi navesti da im fale obrazovni objekti i da im djeca imaju nekoliko smjena u skoro svim gradskim školama”, rekao je Mugoša.
Naglasio je da je Crna Gora sekularna država, dodajući da bi prioriteti svake vlasti na državnom i lokalnom nivou trebalo da budu rješavanje problema koji se tiču svih građana.
“Pitanja koja se tiču vjerskih zajednica i vjerskih objekata – ona nijesu bila u fokusu niti jednog političkog subjekta u predizbornoj kampanji. Svakoj vjerskoj zajednici treba omogućiti da svoju vjeru i običaje ispoljava slobodno, da grade objekte i finansiraju svoju vjersku zajednicu iz svojih sredstava”, kazao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, “koalicija PES-ZBCG-Demokrate ima za cilj klerikalizaciju glavnog grada”.
“… A ne rješavanje ogromnih problema za koje su upravo oni odgovorni. Podgorica ima saobraćajni haos, smeće se gomila po predgrađima, nedostatak parkinga je ogromni, ‘Vodovod’ je pred stečajem, gradska preduzeća u problemima, kulturnu politiku nam vode opskurni nacionalistički pisci, ali za nelegitimnu gradsku većinu je najveći zadatak zidanje vjerskih objekata”, ocijenio je Mugoša.
Odbornik Preokreta Srđan Perić kazao je da aktuelna vlast nema “nikakve dileme čemu daje prioritet”.
“Ono što brine jeste da među prioritetima vlasti nije rješavanje hronične disfunkcionalnosti i oblikovanje grada po mjeri svih kategorija stanovništva, sa posebnim senzibilitetom prema onim najranjivijim. Isto tako, kada pogledate ovaj plan ne vidite nikakvu ideju kako kvalitetno riješiti problem prigušenog saobraćaja, pa makar i plan bio preambiciozan, ali onda znate da će svaka vlast, nebitno sa koje političke scene dolazi, imati koncept koji će sprovoditi jer je on odraz potrebe građana, a bio bi osmišljen od strane struke. Opet, imali smo, recimo, priču u GUR-u ‘Veljo brdo’ koja obuhvata i gradnju sadržaja potrebnih za kvalitetan život, a zaboravlja se da se oni ucrtaju i, korak dalje, izgrade u prigradskim naseljima, gdje je sve izraženija potreba za novim vrtićima, školama, domovima zdravlja, dječjim igralištima, objektima namijenjenim za kulturu i umjetnost… “, kazao je Perić, dodajući da “za vlast to nije predmet interesovanja”.
Rekao je da se stiče i nadograđuje utisak da se “i dalje plan prilagođava željama investitora”.
“Kada sve to saberete imate predlog izmjena prostornog plana takav kakav jeste – koji ne izvire iz ideje o dugoročnom razvoju grada, već iz prioriteta vlasti i želja investitora”, izjavio je Perić.
