Naredne sedmice nas očekuje novi talas tropskih vrućina – temperature bi mogle dostići i do 40 stepeni.
Poslije kratkog predaha i osvježenja kišom, vrućine se vraćaju, donoseći sa sobom ozbiljne zdravstvene rizike.
Da opasnosti nisu samo teorijske pokazuje i primjer Španije, gdje je ove godine zbog visokih temperatura zabilježen značajan porast smrtnosti, posebno među starijim građanima.
Poslije tropskog juna, imamo i tropski jul, naredne sedmice temperatura će ponovo rasti do 40 stepeni.
„Biće veoma vruće, čak mogu reći i vreo prvi dio naredne sedmice, ali kažem, vjerovatno sa temperaturom blizu 40, ne i preko 40, osim možda na području Danilovgrada“, istakao je Dušan Pavićević, meteorolog.
Prije toga, imaćemo mali predah. Već od sjutra će biti nešto svježije vrijeme uz uslove za kišu, naročito na sjeveru.
„Temperatura će i u petak biti nešto niža u odnosu na ovu kojoj sad svjedoimo, ali u petak će biti suvo. Od subote kreće porast temperature, nedelja će već biti poprilično topla, čak i subota, ali posle nedelje će biti poprilično topla“, rekao je Pavićević.
Koliko vrućine mogu da budu opasne, naročito ako smo izloženi, govore podaci iz Španije, koja je ovog ljete imala visok mortalitet povezan upravo sa visokim temperaturama. Od 16. maja do 13. jula zabilježeno je čak 1.180 smrtnih slučajeva usled toplotnih talasa, što je značajan porast u odnosu na isti period prošle godine, kada ih je bilo 70. Većina preminulih su osobe starije od 65 godina.
Tokom juna u Crnoj Gori smo imali povećan prosječan broj tropskih dana, kada su temperature bile veće od 30 stepeni. Takvih dana je u Podgorici bilo čak 28, za razliku od prethodne godine kada ih je bilo 19. Zato se preporuke ljekara prvenstveno odnose na starije, trudnice i djecu.
„Stariji ljudi, zapravo uglavnom imaju više komorbiditeta u prvom redu i hipertenziju kao… osnovnu bolest. I onda s toga bi trebalo da se obrate na više konsultacija, na primer, izabranom doktoru za reviziju svoje prethodno propisane terapije“, kazala je Magdalena Vujović iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).
Preporuka svima je redovno hidriranje i izbjegavanje izlaganja suncu od devet do 18 sati.
„Djeca zapravo češće znaju da izgube tečnost i tako dalje… i da im se ponudi što češće sveže voće i povrće i naravno ta voda da ipak nije na suncu, nije izložena direktno sunčevim zracima i da je to voda u nekoj staklenoj ambalaži, ne nikako kontakt plastične ambalaže sa direktnim sunčevim zračenjem“, rekla je Vujović.
Kad je o ishrani tokom vrelih dana riječ, doktorica predlaže lagane obroke, supe, blage čajeve, limunadu, voće i povrće koje u sebi sadrži veću količinu vode.
Neizostavna preporuka je da tempertura u prostorijama bude niža za pet-šest stepeni u odnosu na vanjsku, ne veća od 35 i manja od 24 stepena, da pri izlasku ne bi došlo temperaturnih šokova.
