Prvi simptomi, glavobolja, vrela glava, iscrpljenost, bolovi u potiljku, javljaju se u periodu od 6 do 12 sati od izlaganja suncu, kazao je “Vijestima” direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković. Preporučuje se izbjegavanje izlaganja suncu tokom najtoplijeg dijela dana, unošenje više tečnosti u organizam, smanjenje unosa prerađene, slane i slatke hrane
Smrtnost za vrijeme ljetnih mjeseci veća je nego u bilo kom drugom dijelu godine, a statistika pokazuje da pet procenata pacijenata umire od toplotnog udara tokom vrelih ljetnjih dana, kazao je “Vijestima” direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) upozorio je da će u narednom periodu Crna Gora biti pod uticajem grebena sa sjeverozapada Afrike, u sklopu kojeg je i priliv tople vazdušne mase koja će uslovljavati veoma toplo vrijeme u narednom periodu.
“Očekuje se da će se ovakva situacija nastaviti i tokom većeg dijela naredne sedmice. Ovaj toplotni talas usloviće visoke temperature vazduha koje će se u mnogim mjestima kretati od 37 do 40 stepeni Celzijusa a ponegdje i prelaziti 40. podiok”, saopšteno je iz Direktorata za zaštitu i spasavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Direktorat za zaštitu i spasavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spasavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti”
Svakodnevni savjeti, kao i preporuke ljekara, kazao je Niković, rezultirali su da prošle, ali i početkom ove sezone nije bilo pacijenata sa simptomima toplotnog udara.
Građana sa blagim simptomima sunčanice je, tvrdi on, do sada bilo svega nekoliko.
Niković upozorava na opasnosti od sunčanice, dodajući da se ona opisuje kao “izolovani toplotni udar glave”.
“Sunčanica je akutno oštećenje mozga izazvano sunčevim zračenjem. Predugo izlaganje suncu glave i potiljka može da izazove sunčanicu. Moždane ovojnice i mozak prevelika vrućina nadraži i može da dođe do takozvanog aseptičnog meningitisa, dakle upale moždane opne, koju ne izaziva nikakva bakterija”, rekao je Niković.
Prema njegovim riječima, prvi simptomi sunčanice javljaju se u periodu od 6 do 12 sati od izlaganja suncu.
“Prvi znak sunčanice je glavobolja, vrela glava, crvenilo, bolovi u potiljku, iscrpljenost, mučnina i povraćanje, nekad može doći i do gubitka svijesti. Tjelesna temperatura kod osobe sa simptomima sunčanice u pravilu nije povišena, već je tijelo češće hladno. Posebno treba biti obazriv kod djece pošto su ona sunčanici najpodložnija. Ako se odmah ne reaguje sa adekvatnim ljekovima i rashlađivanjem, može doći do kome ili smrti”, kazao je Niković “Vijestima”.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku službu savjetuje da ako neko ima simptome “osobu treba premjestiti u hladniju sobu, skinuti odjeću sa nje, dati joj hladne napitke”.
Niković je “Vijestima” rekao da je važno napraviti razliku između sunčanice i toplotnog udara.
“Toplotni udar izaziva preveliko fizičko opterećenje u vrućem okruženju. Nastaje kao rezultat naglog, prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnjih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje. U takvim uslovima temperatura tijela stalno raste i dostiže čak i do 40 stepeni Celzijusa”, kazao je Niković.
Sagovornik “Vijesti” upozorava na opasnosti od visoke temperature koja, tvrdi, dovodi do lošeg funkcionisanja centralnog nervnog sistema. Objašnjava da su posljedice toplotnog udara brojne, a od svih najopasnije pojava delirijuma i konvulzija.
“Ukoliko ovakvo stanje potraje može doći do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja. Organizam se u ovakvoj situaciji brani sistemskom reakcijom, koja može prouzrokovati stanje šoka. Toplotni udar mogu dobiti radnici u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kao i neoprezni vozači u pregrijanim automobilu, kamperi ili radnici na moru pored pregrijanog brodskog motora”, rekao je Niković.
Istakao je da toplotni udar, kod starijih, hroničnih bolesnika i djece, najčešće nastupa zbog visokih temperatura i velikog nedostatka tečnosti i elektrolita. Kod zdravih osoba, objašnjava Niković, toplotni udar se, najčešće, javlja zbog prevelikog opterećenja tijela.
Unošenje dva litra tečnosti je, kaže Niković, veoma važan faktor u održavanju zdravlja tokom ljetnjih mjeseci.
“Voda, ali i namirnice, posebno one koje sadrže u sebi vodu, vrlo su bitne u svakodnevnoj hidraciji organizma. Tokom ljetnjih mjeseci treba konzumirati svježe voće, povrće i lagane obroke koji mogu pomoći održavanju energije, hidrataciju. Izbjegavati teške obroke, konzumirati one koji su lagan i osvježavajući obroke, salate sa različitim povrćem, uzimati sendviče sa puno svježeg povrća, proteinske smutij sa voćem i jogurtom”, rekao je Niković.
Prema njegovim riječima, poželjno bi bilo da građani smanje unos prerađene i brze hrane koja često sadrži visok nivo soli, šećera i zasićenih masti, a preporuka je, kaže Niković, i pripremati sopstvene obroke kod kuće kako bismo imali veću kontrolu nad sastojcima.
“Savjetuje se neizlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana od 11 do 17 sati, nošenje prikladne odjeće, umjerena fizička aktivnost, unos tečnosti smanjiti na minimum zbog mogućnosti neželjenog dejstva sunčevih zraka i visoke vanjske temperature”, zaključio je Niković.
