Proslava Dana državnosti u Kolašinu počela je na Spomen-kompleksu Partizansko groblje na Brezi, gdje su vijence položile delegacije Opštine, Vojske Crne Gore, UBNOR-a i antifašista.
Svečanost je nastavljena na Trgu boraca, sa kojeg je poručeno da „13. jul ne treba slaviti zbog prošlih rovova, nego zbog vrijednosti koje su iz njih preživjele – dostojanstvo, sloboda, odgovornost prema državi i jedni prema drugima“.
„Trinaesti jul je ključna tačka u crnogorskom istorijskom luku, dan u kojem se prelamaju naš identitet, naša borba i naše dostojanstvo. To je dan kada je Crna Gora, 1878. godine, na Berlinskom kongresu, dobila međunarodno priznanje, potvrdu onoga što je vjekovima živjela i branila: da sloboda za nas nije ideal, već prirodno stanje. I taj isti dan, 1941. godine, osvetlao je obraz Crnoj Gori još jednom, kada je, usred tame okupirane Evrope, narod ustao bez kalkulacije, bez podjela, i pokazao da hrabrost i čast ovdje nijesu prošlost, već nasljeđe koje se brani djelima“, kazao je predsjednik Skupštine opštine (SO) Vasilije Bulatović.
Prema njegovim riječima, u vrijeme dok je još „Evropa ćutala, kada su mnogi pognuli glave, Crna Gora je ustala, bez naređenja, bez instrukcija, vođena samo sopstvenim osjećajem šta znači biti slobodan čovjek“. Tog dana, podsjetio je Bulatović, narod je rekao ono što istorija pamti,da se zlo ne smije gledati skrštenih ruku.
„U toj borbi, u toj odluci, i Kolašin je dao sebe. Na svoj način, slojevito, ponekad nejednako, ali uvijek vođen osjećajem časti i pripadnosti. Možda nismo svi uvijek išli istim putem, ali smo gledali ka istom cilju: da Crna Gora ostane svoja. Da narod ostane uspravan… Moja poruka nije hronološka, već ljudska. I glasi: samo zajedno možemo naprijed. To nije prazna rečenica za protokolarne govore, to je istina koju smo mi u Kolašinu naučili kroz istoriju, često na najteži mogući način“, poručio je Bulatović.
Današnji praznik, kazao je on, ne treba da koristimo „da se prebrojavamo, već da se prepoznamo“.
Dan državnosti, prema riječima Bulatovića, treba da bude „zajednička nit koja nas sve veže, bez obzira na prezimena, vjeru ili uvjerenje“. Kako je rekao, „Kolašin, kao i Crna Gora, nosi duboku istorijsku složenost, ali iz te složenosti je izrasla snaga koja nas je održala“.
Nikola Lakićević, predsjednik UBNOR-a i antifašista, kazao je da se „svijet divio 13. julu 1941. godine, velikom danu malog naroda“.
„To je dan kojim je Crna Gora otvorila vrata onog istorijskog i civilizacijskog uvažavanja koji se ne mjeri teritorijom i brojem stanovnika već srcem čovjeka koji slobodi daje sve. – Sa Trga boraca, iz srca herojskog Kolašina u kojem se obnavljala naša država, želim da poručim da crnogorskom 13. julu treba Trinaestojulska Crna Gora. Država u kojoj će njeni građani biti ponosni nastavljači žrtve i želje predaka da o Crnoj Gori odlučuje Crna Gora u Crnoj Gori. Crnogorskom 13. julu treba mladost koja vjeruje da sa ovog prostora može da bude ravnopravni učesnik evropskih i svjetskih utakmica života. Crna Gora nije kuća beskućnika nego zajednički krov ponosa, slobode i budućnosti koju nam je donio današnji dan“, kazao je Lakićević.
Proslavu Dana državnosti u Kolašinu su organizovali Opština i UBNOR i antifašisti. U svečanom dijelu programa učestvovao je hor „Luča“ i violinistkinja Jana Radunović, a program je vodio Nikola Šćepanović
