Švajcarci kasne, EPCG strpljivo čeka: Predsjednik borda nikšićke Željezare priznao da zakupac fabrike ne sprovodi ugovor

Švajcarci kasne, EPCG strpljivo čeka: Predsjednik borda nikšićke Željezare priznao da zakupac fabrike ne sprovodi ugovor

Golubović navodi da kompanija “8B Capital” ne plaća redovno rentu i da nije preuzela do danas nijednog od 150 radnika. Očekuju preuzimanje radnika za dva do tri mjeseca i početak prozvodnje u julu.

Pojašnjava da su tolerantni jer su investitoru stručnjaci savjetovali da treba mnogo više ulaganja nego što je ugovorom predviđeno

Iako bi narednog mjeseca švajcarska kompanija “8B Capital”, koja je na 50 godina zakupila Kovačnicu i Čeličanu u nikšićkoj EPCG Željezari, trebalo da preuzme 150 radnika, kako piše u ugovoru (25 mjesečno), ona još uvijek nije preuzela ni prvu grupu od 25 radnika. Ne plaćaju ni redovno mjesečnu zakupninu koja iznosi 31.000 eura, ali prema riječima predsjednika Odbora direktora nikšićke fabrike Svetozara Golubovića “zakupac će ispoštovati sve obaveze predviđene ugovorom”.

“Od 1. oktobra teku obaveze zakupca i mislim da smo i mi i matična kompanija Elektroprivreda (EPCG) prilično tolerantni, a sve u cilju da to počne da funkcioniše. Nećemo biti oštećeni sigurno, ali smo mu ostavili malo vremena, na čemu je i on insistirao. Zakupac ozbiljno prilazi radu i veoma često je sa ekipom stručnjaka u Željezari kako bi dobro sagledali situaciju i stanje opreme, prije nego što proizvodnja počne”, kazao je Golubović u razgovoru za “Vijesti”.

Švajcarska kompanija je 20. januara ove godine registrovala kćerku firmu “8B Capital Montengro”, a za izvršnog direktora je postavljen Igor Šamiz . On je i juče sa timom stručnjaka bio u Željezari, a u obavezi je da u roku od godinu, od potpisivanja ugovora o zajmu, pokrene proizvodnju.

“Očekujemo da za dva-tri mjeseca počne da preuzima radnike, kao i da proizvodnja počne u julu. Sagledavaju stanje postrojenja i stručnjaci mu savjetuju da je potrebno mnogo više ulaganja nego što je predviđeno ugovorom. Koliko znam, on planira da u toj prvoj fazi proizvodi ingote i da ih plasira na tržište. Ingoti su poluproizvod i oni teško mogu doprinijeti ostvarenju nekog značajnog prihoda. Mada on tu sagledava i da još nešto drugo, što se tiče proizvodnje, u tom periodu bude u prvom planu”, tvrdi Golubović.

Šamiz je ranije govorio da raspoloživa oprema u Željezari omogućava proizvodnju više od 300 hiljada tona čelika, kao i da je potrebno proizvesti oko 100 hiljada tona sirovog čelika da bi se u Kovačnici proizvelo oko pet hiljada raznih profila legiranih čelika, te da razliku do 300 hiljada tona treba iskoristiti za proizvodnju kvalitetnog betonskog željeza. Tada je govorio i da bi u Kovačnici trebalo proizvoditi i toplo valjane trake, kao i drugi asortiman proizvoda koji traži tržište.

Ugovorom koji je kompanija “8B Capital” potpisala sa Elektroprivredom, predviđeno je ulaganje od 36,85 miliona eura u narednih pet godina.

“Mi izmirujemo obaveze prema radnicima, ali radnici zarađuju te plate. Kad otpočne realizacija tog ugovora sa Šamizom oko preuzimanja radnika može se pojaviti problem u vezi sa tim da li ćemo biti u stanju da obezbijedimo dovoljan broj radnika koji je predviđen tim ugovorom, imajući u vidu njihovu angažovanost, ali sačekaćemo do tada”, tvrdi Golubović.

Prije dvadesetak dana usvojena je sistematizacija kojom je predviđeno 312 radnih mjesta. Trenutno su u “EPCG Željezara”, prema riječima Golubovića, zaposlena 254 radnika, i u narednom periodu će možda zaposliti još desetak radnika, i to samo onih koji su neophodni da bi poslovi bili završeni, poput bravara i varioca.

“Radnici Željezare su angažovani na tri lokacije, u vezi sa izgradnjom solarnih elektrana. To su brana ‘Vrtac’, gdje se poslovi privode kraju, sami krug fabrike i ograda oko Željezare i najnovija lokacija, Kapino polje, gdje je već postavljen određen broj temeljnih betonskih ploča, pripremljen teren za postavljanje potkonstrukcija i konstrukcija i gdje će biti velika solarna elektrana koju finansira matična firma. Gotovo 95 odsto poslova za radnike Željezare obezbjeđuje EPCG”, navodi Golubović.

Prema njegovim riječima, još čekaju priključenje na mrežu, a ovih dana je bio probni rad trafo-stanica.

“Dosta dugo je trajala revitalizacija tih trafo-stanica, oko pola godine, tako da je to privedeno kraju. Probni rad je trajao nekoliko dana, da se sagledaju eventualni nedostaci koji bi mogli postojati prilikom te revitalizacije, da bi se mogli otkloniti u kratkom periodu i imali osposobljene solarne elektrane snage 2,2 MW koje bi mogle odmah da se priključe na mrežu, ali je i zato procedura malo složena. Urađene su i dvije solarne elektrane na krovu nekadašnje Vučionice i one će biti prve priključene, računamo vrlo brzo. Što se tiče ostalih poslova, bilo je dosta aktivnosti na uređenju upravne zgrade stare direkcije i najveći dio radova je priveden kraju. Tu su se preselili radnici “Solar gradnje” i Obnovljivih izvora energije Elektroprivrede. Dva sprata su popunjena, a na trećem spratu se rade prostorije za radnike Željezare koji će, dolaskom investitora, morati osloboditi novu upravnu zgradu”.

Fabrika isplaćuje plate radnicima koji su sada radno angažovani na izgradnji solarnih elektrana

Zbog deponovanja opasnog otpada u hali Vučionice, nastalog u vrijeme Tosčelika, Željezara mjesečno izdvaja 25.000 eura za eko naknadu. Golubović se nada i da bi taj otpad konačno mogao da bude izmješten iz Vučionice, hale koju je zakupio “8B Captal”.

“Dosta dugo je ta ekološka naknada opterećivala poslovanje Željezare za nešto čemu mi nijesmo doprinijeli. Informacije koje imam je da bi moglo brzo da se desi da se taj otpad makne. Trebalo je to i do sada da bude završeno. Bio je raspisan javni poziv, neko se žalio, pa je onda poništen, krenulo se ispočetka i prema informacijama koje imam ovaj poziv je završen, nije bilo žalbi, i trebalo bi da narednih 30 dana imamo neke precizne informacije. Očekujemo da će brzo taj otpad biti izmješten. Dodatni problem je što taj otpad ne može biti izmješten u zemljama u našem okruženju, već mali broj evropskih država može to da eliminiše na odgovarajući način”.

Golubović je istakao da su dobro poslovali posljednja tri-četiri mjeseca, da su radnicima isplatili bruto zarade, da je u decembru izdvojeno oko 150 hiljada eura za zimnice 280 radnika, koliko ih je bilo u tom trenutku, i isto toliko novca za otpremnine tridesetak radnika, koliko ih je otišlo u penziju, i koji su dobili između 5.000 i 6.000 po radniku.

Nada se da će uspjeti da poreski dug, kao i dug prema EPCG izmire reprogramom u naredne dvije godine.

“Trenutno imamo obaveze prema Poreskoj upravi u iznosu od oko 1.300.000 eura. To su porezi i doprinosi za prošlu godinu, kada za deset mjeseci nijesu izmirivane bruto zarade, već samo neto. Ovih dana krećemo u rješavanje tog poreskog duga kroz reprogram i sa Poreskom upravom sklopićemo ugovor, uz garancije matične kompanije, da te obaveze izmirimo za 24 mjeseca. To će biti opterećenje od oko 55.000 eura mjesečno”, kazao je Golubović

On je kazao da su sklopili dogovor i sa EPCG da u naredne dvije godine reprogramom isplate dug od 550 hiljada eura, nastao na ime dvije pozajmice koje su dobili od kompanije koja ih je osnovala.

“I taj reprogram će teći naredne dvije godine i tu će biti naša obaveza od oko 23 hiljade na mjesečnom nivou. Ostaje nam još dio obaveza po osnovu utrošene električne energije, u iznosu od oko 300.000, i gledaćemo da i tu napravimo neki reprogram, i da i to pomjerimo na period od dvije godine. Opterećenje za taj dug bi iznosilo oko 13.000 eura mjesečno. S tim što moramo redovno izmirivati i sve obaveze koje slijede. Najbitnije je da imamo dovoljno posla, kako bi se mogle sve obaveze izmirivati”, rekao je Golubović.