Dva vladina resora – finansija i prosvjete i Sindikat prosvjete imaju oprečne stavove o načinu obračuna zarada tokom bolovanja, ali je stav podgoričkog Višeg suda jasan – nastavnike na bolovanju ne sljeduju dodaci na koje imaju pravo tokom redovnog rada.
Iz Sindikata prosvjete juče su najavili protest u ponedjeljak ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ukoliko ne dođe do kompromisa i plate prosvjetnih radnika budu umanjene zbog novog načina obračuna.
Iz tog, ali i resora finansija ranije su saopštili da je do sada u dobrom dijelu škola rađen pogrešan redosljed i način obračuna kako za redovan rad, tako i za bolovanja u prosvjeti. Iz ministarstva su problematizovali i isplatu dodataka za sindikalne lidere vrtića i škola iz državne kase…
Viši sud je krajem 2023. godine ukinuo presudu podgoričkom osnovnom u slučaju koji je nastavnica jedne podgoričke škole vodila protiv te ustanove, a zbog navodno manje isplaćenih zarada u vrijeme dok je bila na bolovanju.
Osnovni sud je prethodno odlučio u njenu korist, ocjenjujući da je bila zakinuta za dio zarade koji se odnosi na dodatke, poput razrednog starješinstva, naučnog i stručnog zvanja.
“Međutim, prvostepeni sud je propustio da vještaku da nalog za vještačenje na način što će obračunati prosjek osnovne zarade tužilje koju je ostvarila u posljednjih 12 mjeseci koji prethode mjesecu u kome je nastupila privremena spriječenost za rad, a prema strukturi osnovne zarade definisane odredbom članom 39, stav 2 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koja se sastoji od startne zarade, koeficijenta složenosti uvećanog za svaku započetu godinu radnog staža i obračunske vrijednosti koeficijenta”, stav je Višeg suda, u koji su “Vijesti” imale uvid.
Ocijenili su i da “navedenim propustom, prvostepeni sud nije pravilno utvrdio osnov za obračun naknade zarade tužilje za vrijeme njene privremene spriječenosti za rad, a shodno navedenim odredbama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju”.
Taj slučaj ponovo je u Osnovnom sudu, a odluka još nije donijeta.
“Povodom Vašeg upita upućenog Osnovnom sudu u Podgorici dana 3. 7. 2025. godine, obavještavamo Vas da je pretragom kroz elektronsku evidenciju ovog suda (PRIS) utvrđeno da je rješenjem Višeg suda ukinuta presuda Osnovnog suda u Podgorici. Nakon ukidnog rješenja Višeg suda, nova odluka u predmetu još uvijek nije donijeta. Postupajući sudija je Dijana Dragišić Radojević, a ročište je zakazano za 24. 9. 2025. godine”, odgovorili su juče “Vijestima” iz Osnovnog suda.
Na pitanje novinara u vezi sa tvrdnjama Vlade da je dobar dio škola i nastavnicima na bolovanju isplaćivao i dodatke, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je, tokom jučerašnje konferencije za novinare, odgovorio da je odluka o obračunu bolovanja bila rezultat rada Komisije za praćenje i tumačenje granskog kolektivnog ugovora (GKU). Precizirao je da ta odluka datira iz decembra 2021. godine.
“Tri pravnika MPNI i tri predstavnika sindikata su radili na toj odluci i konsultovali stručnjake, Fond zdravstva, Inspekciju rada… Zajedno su donijeli tu odluku i ona se stavlja van snage mejlom službenika Ministarstva finansija”, istakao je Božović.
Božović je tokom koferencije poručio da je razočaran odnosom države prema prosvjetnim radnicima, navodeći da država grubo krši GKU, koji je sama potpisala.
On je kazao da će julska plata prosvjetara najvjerovatnije biti regulisana po novom obračunu, odnosno smanjena. Božović je poručio da su Izvršni odbor i Glavni odbor Sindikata odlučili da organizuju protest ispred MPNI “ukoliko se narednih dana ne desi kompromis”.
“A kompromis je da nam ne smanjuju plate”, naglasio je Božović.
On je kazao da na protestu očekuju, prije svega, predsjednike sindikalnih organizacija i članove Glavnog odbora SPCG.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija od februara ili marta “sprovodi posao oko centralizacije i novog softvera za obračun zarada”, dodajući da je Sindikat o tome saznao od svojih izvora, a ne Vlade.
Božović je precizirao da su krajem aprila imali informativni sastanak sa predstavnicima MPNI i Ministarstva finansija, gdje im je rečeno da je svaka škola imala neki svoj obračun zarada. Kaže i da im je krajem aprila obećan kompromis, a da im je nedavno saopšteno da “od toga nema ništa”.
“Pozivamo ih da se vrate socijalnom dijalogu, kojeg do sada nije ni bilo. Najviše nas pogađa odnos prema GKU. Bez socijalnog dijaloga, Vlada po drugi put u dvije godine nas ponižava, omalovažava i grubo krši GKU”, rekao je Božović.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USSCG) Ivana Mihajlović kazala je da softver i sistem nijesu prilagođeni GKU za oblast prosvjete.
“Sasvim slučajno SPCG, kao reprezentativni socijalni partner na granskom nivou i kao jedan od potpisnika GKU, dolazi do saznanja da je sektor prosvjete uveden u ovaj sistem i da će se izmijeniti obračun zarade, i to na način što će se od strane jednog od potpisnika GKU pogrešno tumačiti član 22 tog ugovora”, navela je Mihajlović.
Predsjednica Mreže mladih i članica Glavnog odbora SPCG Ivana Šćepanović kazala je da su nakon godinu opet dovedeni u situaciju da moraju da brane GKU.
“Želim da postavim važno pitanje – kako da mlade motivišemo da postanu prosvjetni radnici, kako da ih ubijedimo da odaberu ovu časnu profesiju, ako znamo da ih nakon toga očekuje borba za dostojanstvo profesije”, navela je Šćepanović i naglasila da su plate u prosvjeti male, a uslovi rada nekad teški.
Prema riječima Božovića, jedan od razloga za ovakav odnos prema prosvjetnim radnicima je da se izvrše uštede, a drugi “da se izvrši pritisak na Sindikat”.
“Jer nije jedina stavka ovdje obračun zarada. Tu su i određeni sindikalni dodaci, koje predsjednici sindikalnih organizacija imaju već 17 godina. Sada odjednom i to hoće da stave sa strane, ali ne tako što će komisija, koja je donijela tu odluku, pravnim sredstvima je ispitati ili staviti van upotrebe, nego mejlom jednog službenika iz Ministarstva finansija – koji jednostavno kaže ‘to se od danas ne primjenjuje’, naveo je Božović.
Na pitanje novinara zbog čega se od novca svih građana plaćaju sindikalni aktivisti u bilo kojoj oblasti, Božović je rekao da su ti dodaci u novcu u prosvjeti vrijednosti između 20 do 50 eura, zavisno od broja članova, a da je to u drugim oblastima i više od 100 eura.
