Kako su podsjetili u saopštenju, u svim izvještajima Evropske komisije, ODIHR-a i drugih relevantnih međunarodnih institucija, u posljednjih deset godina konstantno se naglašava da Crna Gora mora sprovesti sveobuhvatnu izbornu reformu, zasnovanu na inkluzivnom pristupu i javnom interesu.
“Međutim, nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, iako donosi nekoliko važnih pomaka, predstavlja primjer kako se u svijetlu “evropskih integracija” putem političkog oportunizma ignorišu ključne potreba građana. Crnogorskog društvo je još jednom umjesto istinske izborne refome, adekvatnog izbornog zakonodavstva u cilju povećanja povjeranja građana u izborni proces, dobilo “ograničenu reformu“ koju je podržala dovoljna većina u Skupštini Crne Gore“, zadovoljavajući svoj a ne opšti – javni interes”, naglasili su.
Sve to, kako su kazali, neminovno će dovesti do povećanja broja apsitinenata koji ne žele davati „legitimitet“ dogovorima lidera i koji sve više traže alternative ukupnoj „političkoj eliti“.
“STEGA podsjeća da je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu formiran decembra 2023. godine sa dva ključna cilja: sprovesti sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva i unaprijediti povjerenje javnosti u izborni proces. Sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva, shodno Odluci o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, podrazumijevala je: implementaciju preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku; implementaciju svih preporuka iz Izvještaja ODIHR misije – analiza i prijedlog načina implementacije, saglasno Ustavu Crne Gore”, piše u saopštenju STEGA-e.
Takođe, kako su dodali, definisanje prijedloga Zakona o izboru odbornika i poslanika.
“Definisanje prijedloga Zakona o biračkom spisku, prijedloga zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i prijedloga Zakona o registrima prebivališta i boravišta; analizu primjene Zakona o ličnoj karti, Zakona o crnogorskom državljanstvu i Zakona o političkim partijama, uz eventualnu pripremu prijedloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se utvrdi korisnim ili neophodnim za realizaciju postavljenih ciljeva; jačanje sveukupnih kapaciteta, profesionalizma i transparentnosti organa zaduženih za izborni proces, uključujući Državnu izbornu komisiju i Agenciju za sprečavanje korupcije, čime se jača povjerenje javnosti u njihov rad”, istakli su.
Kao i, kako su naveli, definisanje prijedloga Kodeksa etičkog ponašanja u izbornoj kampanji i definisanje rješenja o načinu obavljanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu.
“Od svega navedenog, nakon više od godinu i po dana rada Odbora, dobijen je samo Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika. Izrada Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja trajala je duže od godinu dana, iako je bila jedan od preduslova za dobijanje IBAR-a još juna 2024. godine, dok je izrada izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika trajala svega 20 dana (uključujući neradne dane), bez adekvatne javne rasprave, bez mišljenja relevantnih međunarodnih institucija (ODIHR, Venecijanska komisija) i bez ozbiljnog razmatranja predloga sa sjednica Odbora i rasprave”, ukazuju iz STEGA-e.
Kako su naglasili, STEGA pozdravlja pozitivne pomake u profesionalizaciji i depolitizaciji organa za sprovođenje izbora, uvođenju izbora u jednom danu, kao i povećanje učešća manje zastupljenog pola, koje predstavljaju gotovo istorijski iskorak u unapređenju izbornog zakonodavstva. Međutim, prema njihovim riječima, izmjene podrazumijevaju samo mali dio obećane reforme, koja je realizovana uz sumnjive i neadekvatne procedure.
“Klučni Rrazlozi zašto ovakva „limitirana“ reforma nije prihvatljiva, su sljedeći: umjesto da se dobije obećana sveobuhvatnu reformu, koja podrazumijeva kontinuiran i inkluzivan rad, paralelno na više zakona da ne bi dolazilo do kolizije zakonskih rješenja, dobili smo djelimičnu, na više faza isjeckanu, neinkluznivnu reformu odrađenu u samo 20 dana, bez detaljnog pristupa i preispitivanja izmjena zakona koje su usvojene. Ovakvo postupanje nema opravdanje, ni po pitanju rokova ni po pitanju uslova u procesu pregovaranja”, jasni su oni.
Sa druge strane, kako su kazali, izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika ne sadrži ništa od obećanih unapređenja koja se tiču: povećanja transparentnosti biračkog spiska; uređivanja i ažuriranja registra prebivališta; uređivanja registra državljana; unaprijeđenja kaznene politike u vezi sa prijavljivanjem i evidentiranjem preminulih osoba; uvođenja otvorenih lista i preferencijalnog glasanja; unapređenja sistema potvrđivanja kandidatura na izbornim listama; omogućavanja indivdualnih kandidatura.
“Unapređenja sistema zaštite biračkog prava; uvođenja afirmativne akcije za Romsku populaciju, koja i dalje ostaje eksplicitno diskriminisana važećim zakonskim propisima; unapređenja izbornog zakonodavstva u odnosu na OSI; onemogućavanja uticaja iz inotsranstva na izborni proces; sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe i dr.”, poručuju.
Mimo suštinskih manjkavosti, kako su pojasnili, ovako površne reforme, izmjenu zakona je pratila limitirana javna rasprava, zakazana samo dan ranije i održana u vidu okruglog stola.
“Bez obzira na to, gotovo nijedna izmjena koja se čula na sjednicama Odbora od pridruženih članova i na javnoj raspravi nije uzeta u razmatranje. Pritom, za tražene izmjene zakona nije traženo mišljenje od relevantnih međunarodnih institucija (ODHIR, Venecijanska komisija). Rješenja koja su uvedena, sa sobom nose puno otvorenih pitanja i kontradiktornosti. Datum održavanja opštih lokalnih izbora, jun 2027. godine, nanosi štetu i (privremeno) ograničava biračko pravo za preko 230 000 građana koji glasaju u opštinama Cetinje, Petnjica i Mojkovac, Ulcinj, Bar, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Tivat, Zeta, Šavnik i Žabljak”, ukazuju iz STEGA-e.
Nažalost, dodaju, “poslanički klubovi” zanemarila su ključnu činjenicu da se mandati mogu skratiti, ali se ne mogu produžiti, što po automatizmu dovodi u pitanje i ustavnost ovih zakonskih odredbi.
“Pritom, “usaglašeni termin” održavanja izbora u junu mjesecu, ne može se smatrati dobro osmišljenom odlukom, posebno ne za primorske opštiname koje se tada nalaze u periodu aktivne turističke sezone. Dodatno, ovim izmjenama se ne rješava pitanje okončanja izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, pa se postavlja pitanje na koji način i pod kojim uslovima će već raspisani/održani izbori u ovim opštinama biti završeni, a kada, “dogovoreni” ponovo održani”, piše u saopštenju STEGA-e.
Kako su naglasili, STEGA posebno ukazuje na opasnost da dođe do objedinjavanja lokalnih i parlamentarnih izbora.
“Lokalni izbori generalno u Crnoj Gori imaju “drugorazredni” značaj, dok izborne kampanje često ignorišu lokalne probleme, te bi ovakvo rješenje još više potisnuo značaj lokalnih izbora. Savjet Evrope, Evropska unija i OIDHR često ukazuju na opasnost ovakvog rješenja. U konačnom, ovu “ograničenu” izbornu reformu podržale su i partije vlasti i partije opozicije, očigledno vodeći više računa o svojim interesima i kalkulacijama, a najmanje o interesima građana, koji su o Ustavu Crne Gore nosioci suvereniteta”, tvrde oni.
Stoga, kako dodaju, STEGA, podržavajući sve aktivnosti koje su “korak ka EU”, upozorava političke elite da je država javno dobro, a Ustav “sporazum države sa građanima”, pa stoga “dogovor lidera” može da očekuje primjeren odgovor građana kojima je (privremeno) zakinuto ustavno pravo da “biraju i budu birani” na fer i demokratskim izborima.
“Iskustvo efekata “dogovora lidera” oko (ne) primjene mišljenja Venecijanske komisije koje se odnosilo na Ustavni sud dovoljno nas upozorava da između “političkog pragmatizma” i “stanačkog oportunizma” uvijek izaberemo ustavnost, zakonotost i vladavinu prava kao temeljne vrijednosti na kojima počivanju (suštinski) evropska društva i države. Ono što posebno zabrinjava jeste sve očigledniji pristanak Evropske unije na ovakvu igru, kojom će se, pod plaštom par necjelovitih izmjena, veličati saradnja pozicije i opozicije i dugo očekivana reforma izbornog zakonodavstva”, zaključili su.
