Skoro pet odsto đaka napustilo je tokom prošle školske godine godine srednje stručne škole, dok se nešto više od tri odsto njih nije vratilo u obrazovni sistem, podaci su Centra za stručno obrazovanje (CSO).
Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u srednjim stručnim školama bilo je 17.904 učenika, od čega je njih 14.074 pohađalo četvorogodišnje obrazovne profile, dok je 3.830 bilo na trgodišnjim – zanatima.
“U odnosu na procenat postavljen Evropskom strategijom (2020) koji iznosi 10 odsto, procenat napuštanja srednjeg obrazovanja u našoj zemlji je i dalje nizak, ali svakako rastući trend nagovještava da osipanje učenika zahtijeva našu veću pažnju, prevenciju i intervenciju”, naglasili su iz CSO.
Tokom školovanja od nastave je odustalo, kazali su “Vijestima” iz CSO, 846 đaka, što predstavlja 4,73 odsto od ukupnog broja. U obrazovni sistem nije se vratilo 547 đaka, što čini 3,06 procenta.
“Analiza broja učenika koji su napustili obrazovanje u periodu od školske 2020/21. do 2023/24. godine pokazuje trend rasta učenika koji napuštaju srednje škole. Razlozi odustajanja od školovanja prema dostupnim podacima sa MEIS portala su različiti, a najčešći su isključenje iz sistema obrazovanja, odnosno prestanak statusa redovnog đaka zbog velikog broja neopravdanih izostanaka, samovoljno ispisivanje učenika, ispisivanje na zahtjev roditelja, preseljenje u inostranstvo, smrt učenika, stupanje u bračnu zajednicu i zapošljavanje”, precizirali su iz CSO.
Prema podacima te obrazovne institucije, u školskoj 2020/21. broj učenika koji je napustio srednje stručno obrazovanje je iznosio 536, a isti je broj i tokom 2021/22.
“U školskoj 2022/23. godini se radi o 798 učenika, dok je u školskoj 2023/24. taj broj iznosio 846. Procenti se kreću od 2,89% do 4,73% od ukupnog broja učenika koji su pohađali srednje stručno obrazovanje u navedenom periodu. Ako posmatramo učenike koji se nisu vratili u obrazovni sistem, njihov broj je u školskoj 2020/21. iznosio 402 (2,17%), zatim 456 učenika (2,66%) u 2022/23. da bi u 2023/24. taj broj porastao na 547 učenika (3,06%)”, naveli su.
Kada su u pitanju djeca sa posebnim obrazovnim potrebama, procenat njihovog odustajanja iz srednjeg stručnog obrazovanja je, prema podacima MEIS-sistema, od 4,09 odsto tokom školske 2021/22. godine, do 5,21 u 2023/24.
Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u srednjim stručnim školama tokom prošle godine bilo je 457 đaka sa posebnim obrazovnim potrebama.
“Mehanizam koji postoji i primjenjuje se u školama za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama, koji pohađaju završnu godinu stručnog obrazovanja, jeste individualni tranzicioni plan 2 (ITP2) kojim se učenik povezuje već tokom obrazovanja sa službama Zavoda za zapošljavanje kako bi se za proces zapošljavanja pripremio i on i potencijalni poslodavac”, navode iz CSO.
“Procenat odustajanja djece iz socijalno-ugroženih porodica i bez roditeljskog staranja je sukcesivno za tri navedene školske godine: 4,88, 4,48 i 3,97 odsto. Procenat napuštanja djece romske i egipćanske populacije je značajno veći godinama unazad i za navedene godine iznosi 19,42, 18,5 i 18,23 odsto”, upozoravaju iz CSO.
Napominju da je metodologija izrade obrazovnih programa u stručnom obrazovanju osmišljena, pored ostalog, na način da je prilagodljiva i djeci iz marginalizovanih grupa koja iz različitih razloga ne mogu da završe obrazovni program u cjelini.
“Obrazovni programi su bazirani na minimum dvije, a u najvećem broju slučajeva i na više stručnih kvalifikacija istog ili različitog nivoa, kako bi učenik/učenica koji napusti obrazovanje prije kraja obrazovnog programa ipak imao pravo na ispravu kojom se vrednuje njegovo obrazovanje i vještine koje je stekao i sa kojom može da traži zaposlenje u struci u kojoj se obrazovao”, objasnili su iz CSO.
Upitani da li CSO ima mehanizme, kroz koje se rastući trend odustajanja od srednjeg stručnog obrazovanja može prevenirati, iz te institucije kažu da je MEIS sistem omogućio školama da precizno prate situaciju u smislu broja učenika koji su u riziku od ranog napuštanja školovanja – broj izostanaka i nedovoljnih ocjena.
“…Ali i da djeluju preventivno i spriječe određeni broj učenika da napuste školovanje. Na taj način škola uspješno targetira učenike koji su potencijalni ‘osipnici’ i blagovremeno preduzima mjere na način da sprovede individualno savjetovanje učenika i roditelja i sačini plan smanjivanja broja učenika koji napuštaju srednje stručno obrazovanje”, precizirali su.
Ističu da je Akcionim planom sveoubuhvatne Strategije reforme obrazovanja planirano je unapređenje sistema praćenja učenika i niz aktivnosti koje će se sprovoditi u školama u cilju prevencije osipanja učenika.
“S obzirom na to da se Centar za stručno obrazovanje godinama unazad bavi analizom osipanja učenika, naše konstantne preporuke idu u pravcu unapređenja kvaliteta obrazovanja – kvaliteta nastave, kvaliteta obrazovnih programa, da se učenicima savremena znanja nude na savremen način, prilagođen sadašnjim generacijama i njihovim potrebama i načinu učenja”, ističu u CSO.
Navode da je potrebno da se đacima ponude različite vannastavne i slobodne aktivnosti, da se pred njih postavljaju jasni ciljevi i zahtijevi koji će im biti prilika i motivacija da napreduju na ličnom i profesionalnom planu.
Potrebno je, poručuju, unaprijediti i sistem i program karijerne orijentacije u osnovnim školama kako bi se učenici na vrijeme opredjeljivali za zanimanja i programe za koja imaju afinitete i sposobnosti i u kojima će biti uspješni.
“Rad savjetodavnih, odnosno stručnih službi u školama na ovom polju je, takođe, potrebno unaprijediti, bolje se povezati sa poslodavcima u cilju boljeg zapošljavanja kao mjera podsticaja i motivacije učenicima da ostanu u sistemu obrazovanja. Rad sa roditeljima važan je u što ranijem periodu obrazovanja djece, jer stavovi roditelja prema obrazovanju umnogome utiču na uspjeh djeteta i ostanak u sistemu obrazovanja. Važno je naglasiti i da je srednje stručno obrazovanje, odnosno obrazovanje uopšte, sistem koji funkcioniše u kontekstu drugih društvenih sistema, tako da i problem prevencije ‘osipanja’ učenika zahtijeva multidisciplinarni i širi pristup”, zaključili su.
Prema analizic CSO, broj dječaka koji napuštaju obrazovanje je značajno veći u odnosu na djevojčice, sa gotovo tri puta više dječaka koji izlaze iz sistema.
“Ovaj broj je u školskoj 2023/24. godini drastično porastao u odnosu na prethodne godine, dok je situacija sa djevojčicama stabilna u odnosu na prethodni period. Veći je i broj dječaka koji se ne vraćaju u obrazovni sistem nakon napuštanja škole. Kada je riječ o obrazovnim programima, učenici u trogodišnjim programima (III nivo) napuštaju školu u većem broju nego oni iz četvorogodišnjih programa (IV nivo). Najviše učenika napušta školu u prvom razredu, dok je najmanje onih koji napuštaju u četvrtom razredu, pri čemu većina učenika koji napuste školu, posebno u nižim razredima, ne nastavlja obrazovanje”, kazali su iz te institucije. Trend osipanja učenika iz sistema postaje izraženiji u prvom, drugom i trećem razredu.
“Dok četvrti razred bilježi stabilan nivo napuštanja bez većih promjena. Ovo ukazuje na potrebu za fokusiranijim mjerama podrške u ranim fazama srednjoškolskog obrazovanja kako bi se smanjila stopa osipanja”, naglasili su iz CSO.
