Vrlo male šanse za dogovor s opozicijom, jer je vlast heterogena i zavisna od eksternih nedemokratskih aktera, tvrdi Nikola Mirković
Mnogima u Vladi jedini je cilj da zadrže pozicije, a to se lakše čini ako kroz zategnute odnose “drže u šaci” premijera Milojka Spajića , koji će i u aktuelnim pregovorima o rješavanju političke krize donositi odluke koje zadovoljavaju vladajuću većinu i ne idu u pravcu kompromisa s opozicijom.
To su ocijenili sagovornici ‘’Vijesti’’, analizirajući poziciju prvog čovjeka izvršne vlasti u političkoj krizi i razgovorima s opozicionim strankama o mogućnosti njenog rješavanja. Kriza je izazvana odlukom skupštinske većine da, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, konstatuje sredinom decembra prošle godine Dragani Đuranović prestanak sudijske funkcije u toj instituciji.
Dok se očekuje nastavak razgovora, što bi moglo da se desi krajem ove ili početkom sljedeće sedmice, premijeru kolege iz dijela vladajuće većine – nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), poručuju da ne smije da pristane na “uslovljavanje opozicije”.
“Na parlamentarnoj većini i Vladi je da najzad pokažemo da smo vlast, a ne da se povijamo pred svakom ucjenom i ultimatumom, i to onih koji su uništavali Crne Gore decenijama”, rekao je prije tri dana poslanik Nove srpske demokratije (NSD), Jovan Vučurović .
Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović , tvrdi da se Spajić trenutno nalazi između dvije “vatre” – ucjena bivšeg DF-a od kog mu zavisi ostanak na vlasti i ispunjavanja zahtjeva u EU integracijama, te dodaje da je za pretpostaviti da će se, kao i do sada, prikloniti prvima, kako bi sačuvao fotelju.
“Mislim da će i u ovoj situaciji, kao i u svim prethodnim, Spajić napraviti ono rješenje koje će više favorizovati zadovoljavanje vladajuće većine, a ne uraditi nešto što je u korist građana, odnosno u korist demokratije i EU… On ispunjava samo minimum standarda, odnosno ne donosi odluke u korist građana, nego DF-a”, rekla je ona “Vijestima”.
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković , kazao je da sve što je viđeno do sada upućuje na to da premijer nema snage da ide suprotno po bilo kom pitanju koje je važno šefu parlamenta i jednom od lidera nekadašnjeg DF-a, Andriji Mandiću .
’’Od svih aktera vladajuće većine, kao i u odnosu predsjednika države ( Jakova Milatovića ), predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade, jasno je da je dominantan predsjednik Skupštine”, ocijenio je Mirković za “Vijesti”.
Spajić i lideri opozicionih Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD), Danijel Živković i Damir Šehović , razgovarali su u ponedjeljak veče o mogućnostima izlaska iz krize. Domaćin susreta bio je šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler . Na sastanku nije riješeno ključno sporno pitanje između vlasti i opozicije, a to je sporazum koje treba da bude postignut da bi se normalizovao rad Skupštine nakon isteka kazne opozicionim poslanicima koji su udaljeni iz plenarne sale zbog onemogućavanja održavanja sjednice na kojoj je trebalo da se odlučuje o budžetu (koji je, na kraju, usvojen).
Prema saznanjima “Vijesti”, zakomplikovao se i raniji gotovo sklopljen dogovor da Venecijanska komisija da mišljenje o slučaju Đuranović, a koje bi svi prihvatili. DPS insistira da vlast potpiše s opozicijom sporazum kojim bi bio uveden moratorijum na izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu (što zagovara nekadašnji DF), zato što smatra da se o tome ne govori dovoljno precizno u Vladinoj platformi “Barometar 26”, koju ona nudi na potpis. S druge strane, iz Spajićevog Pokreta Evropa sad (PES) tvrde da DPS odbija taj dokument jer ‘’želi nastavak identitetske kampanje”.
Đukanović je navela da je jedan od eksplicitnih Spajićevog zadovoljavanje vladajuće većine, odnosno nepoštovanja vrijednosti EU – nedonošenje zakona o prepoznavanju rodnog identiteta, koji je Vlada trebalo da inicira ka Skupštini, a što EU zahtijeva.
“Spajić uvijek bira stranu koja će mu omogućiti vlast, a ne neke principe ili ostvarenje onoga za šta se zalaže. Slučaj tog zakona je eksplicitan primjer odmjeravanja evropske volje, odnosno volje za evropskim reformama, u kom je Spajić pristao na igru Mandića koji je zahtijevao da se taj predlog stavi ad akta”, kazala je ona.
Ona, međutim, napominje da ne smatra da je ono što opozicija traži od Spajića “proevropski i racionalno”, zato što ni oni, kaže, “koliko god da se zovu evropskima, nisu proevropski”.
“DPS samo koristi ovu situaciju i momenat da ide kontra njima, pa ispada da su oni ‘na pravoj strani’. Kad su imali poziciju vlasti, iste antievropske stvari su radili…”, dodaje Đukanović.
Na pitanje šta ako Spajić ne postigne s opozicijom sporazum o rješavanju krize, ona je odgovorila da je to nešto što već postoji u parlamentu i što DF naziva “vladavinom većine”, koja im, kaže, najviše odgovara.
“Ali ‘vladavina većine’ – kad se urušuva vladavina prava, ne poštuju zakoni i ne donose dobri zakoni – prerasta u tiraniju većine. Demokratija nije puka vladavina većine. Ova situacija najviše pogoduje DF-u, da imaju većinu da proguraju na mala vrata sve što misle da treba. Izgleda kao da je ta blokada nedobrodošla, da je važno pomirenje, ali tu ima jako puno licemjerstva, jer svi koji spočitavaju nekim partijama da zasnivaju svoj program na podjelama, da favorizuju te teme – upravo su partije koje to istovremeno favorizuju”, konstatuje Đukanović.
Nikola Mirković navod da će, ako se opozicija i vlast ne dogovore, sve funkcionisati kao i do sada – da će se nastaviti stanje permanentne političke krize, uz jedno pitanje: ‘’koliko će dugo opstati ovaj kontrolisani haos, odnosno što i kad može uticati da se ta konstelacija izmakne kontroli?’’.
Iz Delegacije EU rekli su ove sedmice ‘’Vijestima’’ da je na političkim akterima da postignu dogovor o upućivanju zahtjeva za mišljenje Venecijanske komisije i obavežu se da ga poštuju. Sagovornik ‘’Vijesti’’ iz DPS-a rekao je da misli da će s PES-om uspjeti da se dogovore o obraćanju “venecijancima, ali da je pitanje sporazuma otvoreno.
Mirković ocjenjuje da je povremeno flertovanje PES-a s DPS-om ograničenog dometa, i da u tome granice postavlja bivši DF, odnosno “Mandić i vlasti u Beogradu”, a da Spajić “nema ni hrabrosti ni snage da se tome odupre, pa i po cijenu kontinuiranog pada podrške sopstvenoj partiji’’.
’’To sve upućuje u nemogućnost ili vrlo male šanse dogovora vlasti i opozicije, jer vlast je heterogena i suviše međuzavisna, a pored toga zavisna i od eksternih nedemokratskih aktera. Partija koju vodi premijer ima najmanje iskustva u političkim procesima, a ne pokazuje ni da uči ili pravi šire koalicije ili partnerstva u društvu. Takođe, ne mali broj poslanika PES-a je ideološki bliži Mandiću nego Spajiću, uz rezervu da je teško i definisati opseg ideologije koju Spajić afirmiše’’, napominje sagovornik.
Kad su u pitanju pregovori Spajića i opozicije, Mirković je rekao da ne treba očekivati da će i jedni i drugi odmah sve prihvati, jer bi, kaže, time učinili svoju poziciju slabijom, pa je, prema njegovim riječima, realnije da bude više rundi razgovora kako bi se pronašao kompromis.
Podsjeća da proces promjene Ustava nije jednostavan i da je, da bi se izmijenio dio koji se odnosi na državne simbole, potrebna je ne samo dvotrećinska većina, već i referendum na kojem bi za te promjene glasalo najmanje tri petine upisanih birača.
’’Zato su vrlo opasne izjave lidera NSD-a i predsjednika Skupštine Mandića i lidera DNP-a Kneževića, da oni planiraju samo ‘dopuniti’ Ustav i da je za to potrebno svega pola sata rada u Skupštini, pa ne iznenađuje da opozicija zahtijeva dodatne garancije da se neće ići u tom pravcu’’, kaže Mirković.
Takođe, kako dodaje, mora se znati i što su pitanja o kojima se pregovara, a što nisu.
’’Jasno je da opozicija pitanja jezika i državljanstva gleda kroz okvir zaštite državnih interesa, a to značajno i opravdano sužava prostor za pregovore’’, rekao je Mirković.
Sagovornik podsjeća i da “Barometar 26”, koji je Vlada usvojila sredinom decembra, adresira i identitetska pitanja, iako neprecizno i bez adekvatnih garancija da se neće ići u “unilateralne akcije partija vlasti koje imaju značajnu većinu u Skupštini”.
’’Takođe, ‘Barometar 26’ do sada nije dobio punu podršku svih partija vlasti, pa nema ni legitimitet da bude polazni papir Vlade za pregovore a opozicijom. Radi se o šturom dokumentu u kom je napisano sve ono što bi u Briselu željeli da pročitaju, ali istovremeno ispražnjenog od sadržaja i snage da prevaziđe razlike vlasti i opozicije ili ujedini sve konstituente vlasti u iskrenu određenost cilju pristupanja EU’’, kazao je.
Mirković navodi da sve to ne obećava puno i da je potrebno da premijer, ukoliko želi da se prikaže kao akter, uđe pripremljeniji u ove procese.
’’Njegova pozicija je prilično slaba i da bi je ojačao, mora sistematičnije i pripremljenije ulaziti u pregovore’’, podvlači on.
U Barometru 26 piše da se svi potpisnici obavezuju da podrže ispunjavanje obaveza iz “evropske agende”, da promovišu “političku atmosferu dijaloga, saradnje i kompromisa”, da ostave “polarizujuća pitanja” (“identitetske teme i druga pitanja koja mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore”) “posebnom mehanizmu razrješenja tih pitanja”, koji uključuje radne grupe, kao i skupštinske odbore gdje će se date teme obrađivati uz ekspertsku podršku akademske zajednice…
Međutim, Spajić taj dokument nije ponudio na potpis nikome, a neki konstituenti izvršne vlasti poručivali su da ga neće potpisati. Mandić je jednom prilikom u parlamentu indirektno poručio da ni on to ne bi učinio.
Opozicija je krajem prošle godine opstruirala rad Skupštine zbog toga što vladajuća većina nije uvažila njihov zahtjev da se ponište zaključak Ustavnog odbora i Mandićeva konstatacija da je Dragani Đuranović prestala funkcija jer je ispunila uslove za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Opozicija tvrdi da su Ustavni odbor i Mandić preuzeli nadležnosti Ustavnog suda.
Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić , ocijenio je preksinoć da je važno da Spajić “napokon izađe iz statusa taoca u kojem ga drže Mandić i NSD”.
On je u intervjuu Televiziji Nikšić kazao da je Crnoj Gori potreban sporazum između parlamentarne opozicije i Vlade, da bi se zaustavila “stalna proizvodnja kriza i provokativnih i opasnih situacija čiji je autor Mandić sa svojim saveznicima”.
Iz PES-a su juče odgovorili da počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović “ne dozvoljava” svojoj partiji da prihvati “Barometar 26”.
Generalni sekretar PES-a i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović , saopštio je da tek nakon nekoliko mjeseci, DPS i opozicija predlažu ono što je “Barometar 26” već ranije definisao, “pa je potpuno besmislena teza da je PES nečiji politički talac”.
Iako je bio u prvim redovima tokom nedavnih blokada rada parlamenta, zbog čega su ga iz vladajuće većine nazivali liderom opozicije, šef Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović nije išao s kolegama iz DPS-a i SD-a na sastank sa Spajićem, koji je upriličen u prostorijama Delegacije EU.
Izvor “Vijesti” iz GP URA tvrdi da je Živković pričao s Abazovićem i prije i nakon sastanka, ali da je odluka GP URA da u ovom slučaju “stoje po strani”.
“Jer nam ovo ‘lijepljenje’ s DPS-om baš šteti”, rekao je sagovornik.
Drugi izvor iz Abazovićeve stranke tvrdi da je u posljednjem mjesecu došlo do “približavanja PES-a i DPS-a”, i da stoga njegovoj partiji odgovara da bude “van tih tokova”.
Osnovni sud u Podgorici saopštio je juče da nije nadležan za postupanje u predmetu Dragane Đuranović, koja je tužila Skupštinu radi poništenja odluke o prestanku funkcije.
Navodi se da se Osnovni sud prvostepenim rješenjem oglasio “apsolutno nenadležnim” za postupanje u tom predmetu i da su ukinute sve sprovedene radnje, te da je tužba s predlogom za određivanje privremene mjere (kojom je Đuranović tražila da bude vraćena na funkciju) – odbačena.
Đuranović je Osnovnom sudu u Podgorici 12. februara podnijela tužbu protiv Skupštine jer joj je konstatovala prestanak sudijske funkcije shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), a ne po Zakonu o radu.
Premijer Spajić poručio je sinoć, komentarišući odluku Osnovnog suda, da poziva opoziciju da se vrati u parlament i da zajedno usvajaju “zakone potrebne za EU”.
Spajiću je, kako su “Vijesti” objavile u srijedu, predlog o traženju mišljenja “venecijanaca” navodno bio prihvatljiv na sastanku sa Živkovićem i Šehovićem, ali je premijer rekao da mu je zbog “svojih talibana za vladavinu prava” sporno što je u međuvremenu Đuranović tužila Skupštinu, “pa ne bi bilo dobro da se degradiraju domaći sudovi”.
Imajući u vidu da je Osnovni sud odbacio tužbu, to bi trebalo da znači da više nema izgovora da se ne pozove Venecijanska komisija. Međutim, Spajić o tome sinoć nije rekao ni riječi u objavi na mreži “Iks”.
Nikola Mirković ocjenjuje da situacija bez dogovora o rješavanju krize najviše odgovora vlasti, a naročito “onim konstituentima koji nisu iskreni zalagaoci za evropski put Crne Gore, već samo deklarativni, i kojima je najvažnije da zadrže svoje poluge moći”.
Prema njegovim riječima, odgovorne vlasti bi morale već da se brinu za legitimitet svojih odluka s obzirom na to da Skupština ne radi u punom kapacitetu, ali vjeruje da će oni nastaviti da koriste sve moguće mehanizme kako bi sprovodili svoju agendu.
“Što se tiče onog dijela konstituenata vlasti koji čine partije manjinskih naroda, čini se da vrijeme ne radi u njihovu korist i da će morati da se odluče na klupi kojeg tima sjede”, kazao je.
Nikoleta Đukanović je ocijenila da, što je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, bliskom bivšem DF-u, spornija politička sudbina u Srbiji zbog protesta s kojima se suočava, to se, prema njenim riječima, DF više trudi da implementira svoje ciljeve “kao neku vrstu kompenzacije”.
“Koliko god da je ključno pitanje kako će se Vučić kotirati u Srbiji, ne manje značajno je kakva će biti njegova politička sudbina u Crnoj Gori. Čini mi se da su u posljednje vrijeme iz DF-a više počeli da forsiraju pitanje jezika i državljanstva, jer tako bi dugoročno zacrtali rezultate izbora u svoju korist”, konstatuje Đukanović.
