Vlada, kao stopostotni vlasnik Crnogorske plovidbe, za predstavnika na Skupštini imenovala je državnog sekretara u Ministarstvu pomorstva Jovana Šćekića. Time se stavlja tačka na višemjesečnu priču o pokušajima spašavanja jedne od dvije brodarske kompanije u Crnoj Gori čiji su dugovi prema državi premašili 37 miliona eura, a koja je kulminirala prije nepun mjesec kada je zbog tehničke neispravnosti brod ,,Kotor“ zarobljen u američkoj luci Savana.
Obrazloženje Vlade
Ministar Radulović je u informaciji koju je Vlada usvojila u četvrtak naveo da je, uprkos pokušajima da spasu Crnogorsku plovidbu, nastupila situacija koju je nemoguće kontrolisati. Navodi se da je dug prema američkoj kompaniji čiji remorkeri pridržavaju brod narastao do 650.000 dolara, a da ostali troškovi premašuju 310.000 dolara i svakim danom rastu. Na brodu je teret vrijedan sedam miliona eura, a zbog kašnjenja sa isporukom robe prijete im penali što ukupno može premašiti tri miliona eura.
“Neophodno je da Vlada kao predstavnik vlasnika preduzme sve neophodne aktivnosti, kako bi se preuzela kontrola nad postupkom prodaje broda i postigla kupoprodajna cijena koja je ostvariva po tržišnim uslovima. Zato smatramo da je jedina održiva odluka da Vlada pristupi otvorenom postupku prodaje broda po tržišnim uslovima, kako bi se brod ,,Kotor“ oslobodio, namirili svi povjerioci, a ostatak ostvarene vrijednosti od prodaje bio vraćen u državni budžet”, navodi se u informaciji Radulovića.
Iako je do sada u više navrata iz Ministarstva pomorstva rečeno da se ne razmišlja o gašenju kompanije, ovo je donekle očekivan scenario imajući u vidu da Crnogorska plovidba nema novca da izmiri dugove, a da je Vladi Zakon o kontroli državne pomoći vezao ruke u smislu daljeg ulaganja, i u ovu i u kompaniju Barska plovidba.
Da država više nema pravo da plaća dugove jasno je još od 2022. godine kada je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da je nezakonito izmirivala rate za kredit kineskoj Eksim banci za četiri broda obje kompanije. Kako je Pobjedi ranije kazao predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović, i pored njihovih urgencija, država je i nakon ovog rješenja nastavila da plaća rate, odnosno daje nezakonitu pomoć.
Neodrživo od starta
Da je Crnogorska plovidba od starta služila samo za politička postavljenja te da nikada nije generisala profit, već značajne gubitke, Pobjedi je kazao diplomirani inženjer pomorstva i pomorski stručnjak Goran Sindik,koji je u ovoj oblasti tri decenije.
“Kao takva, svakome ko je iz pomorske struke, bilo je jasno da je neodrživa i da je njena sudbina bila da potroši sopstvenu supstancu, odnosno novac građana i bude likvidirana”, kazao je Sindik.
To je, kako je dodao, bio neizbježan slijed događaja kada je stvoren ambijent gdje nestručni ljudi, politički postavljeni, upravljaju društvom koje zahtijeva znatan nivo poznavanja brodarske struke i upravljanja u skladu sa poslovnim pomorskim standardima.
“Kao krovna institucija u oblasti pomorstva, Ministarstvo pomorstva je isključivi krivac za propast brodarstva u Crnoj Gori, da li zbog očiglednog neznanja i nestručnosti ili zbog loše namjere, ali to je zaista očigledna činjenica”, smatra Sindik.
Pesimizam
Nije optimističan ni kada je riječ o Barskoj plovidbi, ocjenjujući da ih, možda ne ove, ali skorih godina, čeka ista sudbina, dodajući da politički postavljeni nestručni ljudi u menadžmentu pomorska društva mogu dovesti samo do stečaja.
“Kada brodarska društva u svijetu, sa kvalitetnim kadrom, podrškom banaka i sopstvenih država imaju znatne poteškoće da opstanu u izuzetno izazovnim prilikama, šansa za naša preduzeća jednostavno ne postoji. Ponavljam, iako sam to navodio već godinama unazad, bez ispravnog i radikalnog restrukturiranja, naša brodarska društva će bankrotirati, na sve opomene i savjete naše ministarstvo je ostalo nijemo. To je vjerovatno način na koji se naša administracija bori protiv razuma, jednostavno zaćute i ponašaju se kao da ne postoje”, navodi Sindik.
On je uputio ,,sve građane dobrih namjera, kako iz pomorske struke, tako i laike“, da se, kada nestane crnogorsko brodarstvo, obrate ministru Raduloviću i zatraže eksplicitnu, personalnu odgovornost ljudi koji su trebali sačuvati i razvijati pomorstvo umjesto što su ga uništili.
“Pitajte gospodina ministra Radulovića – je li pohvalno biti grobar brodarstva u zemlji sa vjekovnom pomorskom tradicijom? Bez personalne odgovornosti, nijedno društvo ne može očekivati bilo kakav iskorak i napredak, u našem ministarstvu lako se prihvataju beneficija, ali odgovornost nikako da detektujemo gdje je i čija je. Zato i naglašavam da je isključiva odgovornost za propast brodarstva na ministru Raduloviću i želim mu čestitati na rezultatima u propasti brodarstva u Crnoj Gori”, naveo je Sindik.
,,Hapšenje“ broda
Prema riječima ministra Radulovića, pokrenut je postupak ,,hapšenja“ broda i postoji veliki rizik da će se pokrenuti prodaja po američkim propisima, što je, kako ocjenjuje, najgori scenario koji podrazumijeva prinudnu prodaju za vrijednost akumuliranih potraživanja.
Iako je Pobjeda posljednje dvije sedmice u više navrata bezuspješno pokušavala da dobije informacije iz resora Radulovića, on se juče obratio saopštenjem navodeći već godinama poznatu informaciju da ,,država više nema zakonskih mogućnosti da pomaže Crnogorskoj plovidbi“ naglašavajući da je prodaju brodova predložio Vladi da bi se spriječila prinudna prodaja.
-“Brod ,,Kotor“ duže od 20 dana zarobljen je u luci Savana i nije u stanju za plovidbu zbog niza iznenadnih otkaza opreme, kvarova i grešaka posade i menadžmenta. Svakodnevno se nagomilavaju enormni troškovi koji već prijete da kroz kratak naredni period premaše vrijednost broda, a Crnogorska plovidba nema novca da izmiri trenutna dugovanja, zbog čega su advokati društva ,,Moran“ pokrenuli postupak ,,hapšenja“ broda i trenutno sprečavaju njegovo isplovljavanje iz luke Savana”, saopšteno je iz Ministarstva pomorstva.
Odgovornost
Sindik ukazuje da u stranim kompanijama nema sakrivanja, već svako ima benefite i odgovara svojim imenom i prezimenom.
“Ko je dozvolio da brod „Kotor“ bude u neplovnom tehničkom stanju? Ko je odgovoran imenom i prezimenom? Pretpostavljam da u Crnoj Gori niko nije kriv ni za šta, zato i bankrotiraju brodarska društva”, navodi Sindik.
Objašnjava da svaki trgovački brod, kada je u skladu sa svim standardima i ispravan, generiše znatne prihode. Isto tako, kada izađe iz dobre prakse održavanja, rizikuje ogromne troškove.
“U svakoj kompaniji esencijalno je da vodimo računa o sredstvima kojima društvo privređuje, tehničkoj ispravnosti i održavanju i da obezbijedimo rezerve u gotovini ili bankarskoj podršci u slučaju loših poslovnih trendova ili nepredviđenih situacija i troškova. Crnogorska plovidba 13 godina nije uspjela ni da plaća rate kredita, a ne da akumulira sredstva za rezervu”, ukazuje Sindik.
Kao dinamična oblast poslovanja, pomorske kompanije moraju imati kvalitetan upravljački kadar koji, kako dodaje, reaguje brzo i efikasno, tehnički koji zna smanjiti troškove i zadržati kvalitet održavanja, komercijalni koji će ostvariti maksimalne vrijednosti najma, te rukovodni kadar koji će stalno nadgledati sve segmente poslovanja, s posebnim akcentom na uštede.
“Sve navedeno daje odgovor zašto je Crnogorska plovidba propala i zašto istu sudbinu može očekivati i Barska, posebno ako znamo da nijesu dozvoljena budžetska davanja. Razlozi propasti brodarskih društava nijesu apstraktni, oni su personalizovani, imaju ime i prezime, i kao krovna institucija i najodgovornije osobe u njoj. Treba početi od ministra pomorstva”, zaključuje Sindik.
Brodovi, kupljeni od kredita Eksim banke 2012. godine, Crnogorsku plovidbu, odnosno državu koštali su ukupno 68,9 miliona dolara, od čega je kamata iznosila 12,1 milion dolara. Rok otplate je bio 15 godina sa petogodišnjim grejs periodom, a država je posljednju ratu isplatila početkom ove godine. Iako je ova kompanija povremeno i uspijevala da izmiri godišnju ratu za kredit, država je u najvećem broju slučajeva na sebe preuzimala tu obavezu, pa sada od Crnogorske plovidbe potražuje više od 37 miliona eura.
Kredit za izgradnju brodova ,,Bar“ i ,,Budva“ Barske plovidbe uzet je kod Eksim banke i postao je efektivan 7. marta 2013. godine. Brodovi građeni u brodogradilištu Jinling u Kini, preuzeti su u septembru i oktobru 2014. godine. Prema riječima direktora Barske plovidbe Borisa Mihailovića, čeka ih otplata još 25 miliona eura, a posljednja rata bi trebalo da bude isplaćena krajem 2032. godine.
