Institucionalnim djelovanjem i fokusiranim edukacijama roditelja i mladih trebe postaviti prevenciju kao primarnu mjeru kojom će se stepen maloljetničke delinkvencije smanjiti, a sljedstveno tome opasti broj maloljetnih učinilaca krivičnih djela.
To je poručeno na sastancima koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici, Bijelom Polju i Budvi, na temu postupanja prema maloljetnicima u krivičnim postupcima – prevenciji, procesuiranju i resocijalizaciji.
Na sastancima je predstavljen nacrt analize o postupanju prema maloljetnicima u krivičnim postupcima koji je izradio tim CGO-a.
Učesnici su bili predstavnici svih relevantnih institucija uključenih u krivične postupke protiv maloljetnika, odnosno policije, centara za socijalni rad, tužilaštva, sudstva i psihološko-pedagoških službi. Oni su dobili priliku da kroz diskusiju pomognu u identifikaciji problema koji utiču na primjenu postojećih procedura, ali i da daju komentare, sugestije i preporuke za unaprjeđenje postupaka koji se odnose na maloljetnike, što će biti uključeno u konačnu verziju studije, saopštila je Marlena Ivanović, saradnica na programima u CGO-u.
„Imali smo sjajnu diskusiju koja je naglasila važnost multidisciplinarne saradnje u cilju suzbijanja maloljetničke delikvencije i vršnjačkog nasilja. Smatram da je nužno obratiti pažnju na prevenciju, a tek onda poboljšati represivni sistem, jer kada dođe do toga da je maloljetnik izvršilac krivičnog djela, kada je pred sudom – već je kasno. Dakle, akcentujem prevenciju kao jedan od načina suzbijanja maloljetničke delikvencije i vršnjačkog nasilja,“ rekao je sudija Apelacionog suda Predrag Tabaš.
„Tema je neiscrpna i vrlo važna, a porast nasilja podvlači i značaj međusektorske saradnje, što nije sporno iako imamo dosta razlika u sagledavanju tog problema. Potrebna je ova živa komunikacija kako bi se učinila funkcionalnijom ta međusektoraska saradnja i dalje stalno nadograđivala, a u tome ovakvi sastanci mnogo mogu pomoći,“ kazala je Marija Lopović, socijalna radnica u Centru za socijalni rad Danilovgrad.
I Marko Radović, socijalni radnik iz JU Centra „Ljubović“, akcentuje prevenciju.
“Moramo više uključiti razne profesije, imati više psihologa i pedagoga u školama, ali i socijalne radnike. Mnogo je toga u sistemu zakazalo… Ukoliko dođe do izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnim licima u krivičnom postupku akcenat bi morao biti i na prevenciji. Svi smo svjesni da ne treba da se vežemo za kazne, već za afirmaciju nekih pozitivnih vrijednosti, pa ako istrošimo sve resurse onda da pričamo o nekim represivnim mjerama,“ rekao je on, kako piše u saopštenju.
Stanko Rakočević, tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, ističe da je veoma važno proširenje institucionalnog okvira, uz osnivanje instituta zatvorenog tipa u kojima će se izvršavati kazne, gdje će stručna lica vršiti resocializaciju. „Mi sada nemamo adekvatne ustanove zavodskog tipa u kojima bi se vršila resocializacija, i na tome treba biti fokus,” istakao je.
Jelena Vučetić, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, kaže da treba da se radi na prevenciji i na sprječavanju uzroka, jer „kad nastupi posljedica možda je za tog maloljetnika kasno”.
“Složili smo se da su institucije pomalo udaljene jedne od drugih, a i porodice i svi mi profesionalci smo nekako udaljeni od potrebe mladog čovjeka koji može doći ili je došao u sukob sa zakonom, ili je negdje registrovan kao počinilac nekih prekršajnih radnji, krivičnih djela vršnjačkog nasilja itd,” ukazuje Esad Plunac, rukovodilac Službe za djecu, mlade, odrasla i stara lica u Centru za socijalni rad Rožaje.
Nataša Gospić, samostalna savjetnica I za stručnu podršku iz Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Podgorica, smatra da je uvezivanje institucija neophodno.
“Zajednički je stav da treba pronaći neke možda i posrednike, stručna lica, koja bi to uvezala, bilo da su ta lica pod Ministarstvom pravde, odnosno pravosudnim organima u sudstvu, tužilaštvu ili su u centrima za socijalni rad ili u okviru prosvjete. Neko mora da povede o tome računa, jer se institucije same od sebe neće povezati, ” predlaže ona.
“Ovakvi sastanci su jako važni jer su prilika za sve nas koji se iz svojih profesionalnih uloga bavimo ovom temom da se fizički nađemo, a nekad je to dio koji nam mnogo nedostaje. Potrebno nam je da nekad zajedno promišljamo, da zajednički prepoznamo određene probleme i da bolje razumijemo izazove sa kojima sve te naše kolege iz drugih sektora suočavaju. Dosta toga nije jasno propisano, a teme o kojima smo danas pričali su one na koje ne možemo ostati imuni,” zaključuje Saša Mamula, pedagog iz Centra za socijalni rad Tivat.
Sastanci koji su okupili oko 70 učesnika u tri regija su dio projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, finansijski podržanog od strane EU uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
