Divlje deponije i reciklaža koja postoji samo teorijski, ali ne i u praksi, slika su problema koji Crna Gora ima s otpadom.
I dok ekolozi upozoravaju na hitnost pronalaženja trajnog rješenja, iz Vlade poručuju da će se ekološka slika Crne Gore trajno promijeniti usvajanjem Zakona o upravljanju otpadom.
Predviđene su oštrije kazne za zagađivače, pojačan inspekcijski nadzor i proširena odgovornost proizvođača ambalaže, elektronskih i električnih uređaja, baterija, guma i plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.
Svakog dana prosječni stanovnik Podgorice proizvede više od kilogram otpada.
A kako se grad širi i raste broj stanovnika povećava se i količina smeća koje bacamo. Tako u gradskom preduzeću „Čistoća“ sada sakupljaju 10 odsto više otpada nego u istom periodu prošle godine.
Senada Mulešković iz preduzeća „Čistoća kazala je da poslove obavljaju sa raspoloživim, ali ne i dovoljnim brojem vozila.
„U narednom periodu neophodno je ulaganje u vozila, modernizaciju opreme. Neophodno je u narednom periodu kako bi se zadovoljile potrebe građana“, dodala je ona.
I ekološki aktivisti na terenu se bore sa sve većom količinom otpada, dok divlje deponije niču na svakom koraku.
Prema riječima Ivane Čogurić, ekološke aktivistkinje, problem je u državi jer nije prepoznala problem ilegalnog otpada.
„Kod nas se problemi saniraju tako što se ostave table zabranjeno bacanje otpada, što ne znači da će to nekog da spriječi“, navela je ona.
Broj ilegalnih deponija smetlišta govori da smo u problemu. Svjesni su toga u Vladi, zato vjeruju da bi usvajanjem zakona o upravljanju otpadom promijenili ekološku sliku Crne Gore.
Predviđene su oštrije kazne za zagađivače: pojačan inspekcijski nadzor ali i proširena odgovornost proizvođača onih proizvoda koji najviše zagađuju okolinu.
Kako je kazala inistarska ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, uvoznici i proizvođači imaju odgovornost kad pomenuti proizvodi postanu otpad za njihovo zbrinjavanje to se tiče kaznene politike ona je definisana novčanim kaznama od hiljadu do 40.000.
„Da bi se upravljalo otpadom na pravi način neohodni su reciklažni centri kojima će gazdovati država, smatraju u civilnom sektoru. Jako je nezahvalno obavljati posao da imamo kontejnere za mokru i suvu frakciju i imamo reciklažni centar koji je u upotrebi“, zaključila je ona.
Na kraju dana, koliko god građani se trude da recikliraju otpad to završi u istu korpu, stoga je jako neophodno da oformimo reciklažni centar.
Da smo daleko od cilja, govori podatak da se danas u Crnoj Gori reciklira manje od dva odsto otpada od strategijom predviđenih 50 odsto.
Kad reciklaža jednog dana zazivi, shvatićemo da otpad ne mora biti problem.
