Agencija za sprečavanje korupcije zakidala je godinama direktoricu Jelenu Perović i njene pomoćnike Ninu Paović i Borisa Vukašinovića , pa će im država isplatiti više od 70.000 eura, jer im od početka mandata nijesu obračunavani dodaci na platu, u iznosu od 30 odsto zarade, proizilazi iz poravnanja koje su ovi funkcioneri potpisivali jedni s drugima pred Centrom za alternativno rješavanje sporova.
Perović će, prema informacijama “Vijesti” potvrđenim u podgoričkom Osnovnom sudu, po tom osnovu inkasirati 33.619 eura, Vukašinović 17.171 euro, dok je Paović već prijavila uvećanje imovine u iznosu 19.954.
Njih troje su početkom novembra pokrenuli postupak medijacije pred Centrom za alternativno rješavanje sporova, tražeći da im Agencija isplati ono što ih je, kako tvrde u predlozima, sljedovalo prema ranije važećem Zakonu o sprečavanju korupcije – mjesečni dodatak na zaradu u iznosu od 30 odsto. Perović i Paović su tražile poravnanje za period od 2020. do kraja 2023, a Vukašinović za period od 2021. do kraja prošle godine.
Nešto kasnije, slične zahtjeve podnijeli su i ostali službenici Agencije, ali, prema podacima Sindikalne organizacije ASK, nadležni sud nije svima i potvrdio poravnanje, iako su bili u istoj pravnoj situaciji kao menadžment.
Iz Sindikalne organizacije ASK najavili su da će od nadležnog tužilaštva tražiti da ispita način na koji je podgorički Osnovni sud menadžmentu potvrđivao poravnanje, a zaposlenima nije. Poručuju i da će obavijestiti instituciju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, sa zahtjevom da pokrene proceduru poništaja sporazuma menadžmenta, s obzirom na to da se radi “o tri posebna službenika u državi koji su dobili uvećanje na platu u ukupnom iznosu od 60 odsto, što je suprotno Zakonu o zaradama u javnom sektoru”.
Jelena Perović od sredine aprila je u kućnom pritvoru jer je Specijalno državno tužilaštvo tereti da je zloupotrijebila službeni položaj i oštetila državni budžet za više od 100.000 eura, kroz dodjelu varijabila sebi i odabranom krugu službenika, ali i naknada za rad u radnim tijelima Agencije, prekovremeni i rad praznicima…
Prema dokumentaciji koji su “Vijesti” dobile uz pomoć servisa NVO MANS za podršku novinarima, u slučaju zahtjeva Paović i Vukašinovića, Jelena Perović je bila njihov “protivnik” pred medijatorima Centra za alternativno rješavanje sporova.
Ona nije oponirala zahtjevima kolega.
“Zakonska zastupnica protivpredlagača, direktorica Jelena Perović, pojašnjava da je članom 96 Zakona o sprečavanju korupcije propisano da zaposleni u Agenciji imaju pravo na dodatak na zaradu u visini od 30 odsto, koji dodatak imenovanom od dana postavljenja na funkciju v. d. pomoćnika direktorice, tj. od dana 1. 5. 2021.godine, do dana podnošenja predloga nije isplaćivan… Dalje pojašnjava da je stav menadžmenta Agencije da imenovanom pripada dodatak na zaradu u iznosu od 30 odsto, ali do sada nije postojala sudska praksu po ovom pitanju. Međutim, sada je taj stav potvrđen i odlukama Osnovnog suda i Višeg suda u Podgorici, u kojima se odlučivalo o naknadi štete zbog manje isplaćene naknade predsjedniku Komisje za sprečavanje sukoba interesa, kojima je utvrđeno da je imao pravo na koeficijent za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kako je to i propisano u članu 96 Zakona o sprečavanju korupcije…”, navodi se u dokumentaciji koja se odnosi na Vukašinovića.
Naglašeno je da je “Zakon o sprečavanju korupcije lex specialis u odnosu na sve zakone i propise koji regulišu zaradu zaposlenih u javnom sektoru”.
Član 96 ranije važećeg Zakona o sprečavanju korupcije predviđa da se na prava, obaveze i odgovornost zaposlenih u Agenciji primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima.
“Zaposleni u Agenciji imaju mjesečni dodatak na zaradu u iznosu od 30 odsto. Direktor Agencije ima pravo na zaradu u visini koja je određena za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Ovlašćenja iz zakona kojim se uređuju zarade državnih službenika i namještenika vrši direktor, u skladu sa raspoloživim budžetom”, stoji u Zakonu koji je bio na snazi osam godina, odnosno do 12. juna.
Odlukom Vlade Dritana Abazovića od avgusta 2022. godine, Perović, Paović i Vukašinović imaju dodatak od 30 odsto na platu.
Pomoćnica Nina Paović prijavila je krajem februara poseban imovinski izvještaj, tvrdeći da je uvećala imovinu za 19.954, a za razlog navodi da se radi o “naknadi štete iz radnog odnosa”.
“Vijesti” su tada pitale Agenciju o kakvoj se naknadi štete radi, ali nijesu odgovorili, zbog čega je redakcija koristila servis MANS-a, kako bi podatke dobila od državnih organa.
Tako su stigla dokumenta za dvoje pomoćnika, iako Vukašinović još nije prijavio svoju odštetu jer, prema nezvaničnim informacijama, novac još nije podigao sa državnog trezora.
Redakcija se mjesecima obraćala Centru za alternativno rješavanje sporova i podgoričkom Osnovnom sudu, koji su odbijali zahtjeve za pristup informacijama, jer poravnanje sa Perović nije bilo zaključeno.
“Jelena Perović, kao predlagač, zaključila je poravnanje sa Agencijom za sprečavanje korupcije kao protivnikom pred Centrom za alternativno rješavanje sporova, kojim je ASK obavezana da na ime manje isplaćenih zarada Jeleni Perović isplati iznos od 2.723,25 eura i na ime pripadajuće kamate 449,83 za period od 24. 7. 2020. do 1. 11. 2023. godine, kao i iznos od 26.121,8 eura i 4.326 na ime kamate za isti period na ime dodatka na zaradu od 30 odsto. Navedeno poravnanje je sud potvrdio”, odgovorila je nedavno “Vijestima” portparolka Osnovnog suda, sudija Ivana Becić .
U Sindikalnoj organizaciji ASK zabrinuti su “što se sud saglasio sa činjenicom da javni funkcioner može da primi dodatak od 60 odsto na zaradu, suprotno članu 17 Zakona o zaradama u javnom sektoru”.
“…Koji propisuje da dodatak na zaradu može biti do 45 procenata osnovne zarade. Zabrinjavajuće je i to što su direktorka i dva pomoćnika jedni drugima prihvatali zahtjeve u postupku mirnog rješavanja sporova”, istakao je predsjednik Sindikalne organizacije Dušan Drakić .
Prema njegovim riječima, “ključna je loša praksa koja je obilježila rad ovog menadžmenta – da se iskoristi svaka pa i minimalna rupa u propisima, kako bi jedni drugima, odnosno sami sebi omogućili da steknu finansijsku dobit”.
“Dakle, direktorica ASK je za svoj loš rad čašćena dodatkom od 30 odsto predviđenog Zakonom o sprečavanju korupcije i još 30 odsto po specijalnom dodatku koji joj je opredijelila Vlada Crne Gore. Tako su ona i njeno dvoje najbližih saradnika vjerovatno jedini u Crnoj Gori koji su za svog mandata dobili 60 odsto dodatka na zaradu. Svaka čast! Nečuveno i nezasito”, poručio je Drakić.
On je naglasio da će Sindikalna organizacija obavijestiti instituciju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa o mogućim kršenjima Zakona o zaradama u javnom sektoru, sa zahtjevom da pokrene proceduru poništaja tih sporazuma, jer sadrže odredbe koje su u suprotnosti sa imperativnim normama i samim tim ništave.
“…Jer je predmetnim sporazumom prekoračen limit iz Zakona o zaradama u javnom sektoru od 45 odsto dodatka na zaradu po bilo kom osnovu. Indikativno je i to da je direktorica sama sa sobom, na osnovu nalaza vještaka koga je sama izabrala i kome je sama dala zadatak o načinu obračuna, dodijelila 60 odsto uvećanja zarade, što je, nažalost moramo da konstatujemo, sud propustio da uoči, potvrđujući ovakav nezakonit sporazum. Posebno je indikativno da su sporazumi pojedinih zaposlenih, zbog pogrešnog obračuna uvećanja zarade od 30 odsto, odbijeni od strane istog suda, iako je pravni položaj u konkretnom predmetu identičan, zbog čega ćemo se obratiti i nadležnom državnom tužilaštvu u pogledu preispitivanja postupanja zaključenja sporazuma za direktoricu i dva pomoćnika u Agenciji u ukupnim iznosu od više od 70.000 eura”, zaključio je Drakić.
