Politikolog Vladimir Pavićević izjavio je danas da su rezultati Popisa stanovništva u Crnoj Gori označili krah pokušaja etničkog inženjeringa bivšeg predsjednika Crne Gore i bivšeg predsjednika Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića u Crnoj Gori.
On je za Tanjug rekao da je Đukanović svojim etničkim inženjeringom htio da kontinuirano utiče da se smanjuje broj ljudi koji sebe smatraju Srbima, a da se poveća broj ljudi koji za sebe kažu da su nacionalno Crnogorci, kako bi onda gradio novi crnogorski identitet koji će biti utemeljen kao antisrpski. Pavićević smatra da će na osnovu rezultata ovog popisa doći do specifičnih zahteva u smislu identitetskih pitanja, ali i u smislu jezika jer nema dileme da će se pojaviti zvanična, legitimna inicijativa da sprski jezik bude prepoznat kao službeni u Crnoj Gori.
„Zanimljivo je da u odnosu na takav zahtev niko neće moći da ima neki racionalni argument protiv. Neko ko bi imao argument protiv mogli bismo te aktere da svrstamo u antievropske, jer se bore protiv nečega što se podrazumijeva da u demokratskim društvima postoji”, ocijenio je on.
Kako je rekao, činjenica da nema ni jednog relevantnog aktera u crnogorskom društvu i politici koji je imao bilo kakvu primjedbu na rezultate popisa, znači da su crnogorska Uprava za statistiku (Monstat) i predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić što se tiče popisa, perfektno uradili posao, što treba uvijek naglašavati.
Ako je perfektno urađen taj posao, Pavićević kaže da to znači da su podaci popisa verodostojni i da sa njima može dalje nešto da se radi u smislu osmišljavanja nekih politika, zahteva u odnosu na rezultate popisa.
Na pitanje kako je moguće da osjećaj nacionalne pripadnosti dobrog dijela Srba i Crnogoraca toliko varira od jednog do drugog popisa, s obzirom da se sada čak četiri odsto više građana Crne Gore izjasnilo da su Srbi u odnosu na popis iz 2011. godine, Pavićević je rekao da na to može da utiče koncepcija dualnog identiteta, koji podrazumijeva da postoji veliki broj ljudi koji sebe vezuju za dva identiteta, srpski i crnogorski. Dodao je da mnoge stvari utiču na to kako će se osoba koja ima osjećaj dualnog identiteta opredijeliti samo za jedan identitet, kada dođe momenat za to.
Pavićević kaže da jedan od faktora koji je uticao na to da u Crnoj Gori postoji veći broj ljudi koji sebe smatraju Srbima je to što je politika Mila Đukanovića u poslednje četiri godine koliko je on u opoziciji, dodatno ekstremizovana u smislu ovih identitetskih pitanja.
„Njegova stranka je osnažila antisrpske elemente svoje politike, i budući da je ta stranka ipak dominantna opoziciona stranka, ima uticaj, kreira jedan dio mnjenja, ja mogu da zamislim da je dobar dio ljudi koji imaju osjećaj pripadnosti dualnom identitetu rekao „neću da budem Milov Crnogorac, pa da Milo to promoviše“ “, objasnio je politikolog.
On smatra da je moguće da se u odnosu na promjenu nekih okolnosti, političkih prilika ti ljudi izjasne kao Crnogorci jer se najveći broj ljudi u Crnoj Gori izjasni da su Crngoroci onda kada nema remećenja između onoga što je srpsko i crnogorsko, nego kada se smatra da je to u nekoj harmoniji.
