Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović kazala je da snaženje uloge i kapaciteta Skupštine mora biti u skladu sa interesima ekonomičnosti i da treba sagledati sve predloge koji su usmjereni ka većoj efikasnosti rada.
Ona je, odgovarajući na pitanje agencije MINA, kako komentariše predlog za angažovanje stručnih savjetnika koji bi poslanicima pomagali u radu, kazala da je neophodno osnaživanje kapaciteta parlamenta za vršenje nadzora nad radom Vlade.
“U regionu, a i šire, postoje posebne stručne službe koje pružaju podršku poslanicima i poslaničkim klubovima u svojstvu istraživačkih centara, izradom analiza i studija koje treba da omoguće poslanicima da kritičnije sagledavaju odluke i propise koje Vlada predlaže”, kazala je Vuksanović.
Ona je istakla da takav pristup doprinosi boljem sprovođenju ustavnog načela podjele vlasti.
“Međutim, snaženje uloge i kapaciteta Skupštine se mora rukovoditi i interesima ekonomičnosti, ne namećući neproporcionalne finansijske troškove”, kazala je Vuksanović.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je 12. novembra u zakonodavnom domu da će u predlog budžeta za sljedeću godinu biti unijeta nova stavka, prema kojoj će svaki poslanik moći da ima “po jednog savjetnika koji će mu pomoći u radu”. Za bruto zarade savjetnika poslanika bi, kako su “Vijesti” ranije objavile, građani Crne Gore mogli godišnje izdvajati najmanje milion eura.
U Skupštini je 81 poslanik. Ako bi svako od njih angažovao savjetnika, koji bi primao prosječnu bruto zaradu koja odnedavno iznosi oko 1.200 eura, građani bi to mjesečno mogli da plate 97.200 eura, godišnje 1.166.400 eura, a za četiri godine, koliko traje mandat parlamenta, 4.665.600 eura.
Visina plate zavisi od naziva budućeg radnog mjesta, koeficijanta koji bi ta pozicija imala, kao i stepena obrazovanja i dužine radnog staža zaposlenog. Ako bi savjetnici poslanika bili izjednačeni sa savjetnicima ministara, onda bi trošak za građane bio veći.
Predsjednik parlamenta je na sjednici Skupštine rekao da to treba da bude “jedan od najvećih iskoraka…”.
“Pa će neko angažovati stručnjaka za ovo, stručnjaka za ono, bivšeg poslanika… Sad imamo veliki broj mladih poslanika, i oni će moći da iskoriste iskustva i znanja drugih. Posebno je to dobro za ove velike (poslaničke) klubove”, naveo je Mandić.
Vuksanović je istakla da bi optimalni model podrazumijevao jačanje samih stručnih službi parlamenta, umjesto predloženog angažovanja velikog broja savjetnika, posebno imajući u vidu da bi bilo teško mjeriti konkretne doprinose savjetnika radu poslanika individualno, a i samih klubova.
“Imajući u vidu i činjenicu da nivo angažovanja i aktivnosti poslanika nije ujednačen i da postoje oni koji su neaktivni, postavlja se pitanje opravdanosti njihovog angažovanja”, navela je Vuksanović.
U tom smislu, kako je poručila, treba sagledati sve predloge koji su usmjereni ka većoj efikasnosti i ekonomičnosti rada.
“Čini se opravdanim i da se angažuje određeni broj savjetnika proporcionalno broju članova poslaničkih klubova”, rekla je Vuksanović.
