Pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet traje rasprava o Zakonu o igrama na sreću, kojim se uvodi veliki broj novina kao što je ukidanje koncesija i prelazak na izdavanje saglasnosti priređivačima, povećanje većine naknada za 50 odsto, ograničavanje reklamiranja i uvođenja registracija igrača.
Iz Ministarstva finansija očekuju da će ovaj zakon povećati državne prihode i omogućiti veću kontrolu nad sektorom, dok priređivači vjeruju da im se uvode velika ograničenja, naknade i ograničenja.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović je prisustvovao kratko raspravi i naveo da se mijenja Zakon o koncesijama, odnosno da oblast igara na sreću više nije predmet koncesije.
Ministar finansija Novica Vuković je naglasio da Zakon o igrama na sreću počiva na četiri modela za bolju pravnu uređenost – prelazak sa koncesija na odobrenja priređivačima, drugi koji se tiče zaštite maloljetnika, sprečavanja pranja novca i četvrti koji se tiče naknada.
Naglasio je da nikada nije imao pritiske kao pri bavljenju ovom temom, i to sa svih strana.
„Primjenom postojeće regulative nastavilo bi se poslovanje priređivača koji nemaju adekvatan monitoring, čime se ne bi obezbijedila zaštita za sve zainteresovane strane. Smatramo da će se neformalna ekonomija koja postoji u ovoj oblasti značajno smanjiti. U pripremi zakona su pribavljena mišljenja svih nadležnih institucija, takođe očekuje se povećanje prihoda…“, naglasio je Vuković i dodao da će se prikupljati podaci o igračima i dobiti bolji uvid u sektor maloljetničkog klađenja i neformalnu ekonomiju.
Miloš Lalević iz Grupacije priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori je naglasio da se zakon ne može posmatrati izolovano, već u skladu sa ostalima koji uređuju ovu oblast – posebno jer je jedan zakon na snazi već osam mjeseci, od kojeg do sada nijedan euro nije uplaćen.
Lalević je naveo da zakon nije potpuno usklađen sa Zakonom o koncesijama, da se sa transparentnog modela jer je imao ugovorni odnos, prelazi na jednostrani akt države.
„Nema javnih oglasa, nema javnog nadmetanja, upravni postupak. Posebno je zabrinjavajući je član 86, u kojem se navodi 30 i nešto osnova za oduzimanje odobrenja, od kojih neki jesu opravdani, ali neki nisu. Ne možete da mi kažete da je pravna sigurnost obezbijeđena kada imate oko 40 osnova za oduzimanje i 198 kaznenih odredbi. Pri prvom čitanju sam mislio da je ovo Krivični zakonik“, naglasio je on.
Lalević je istakao i da se naknade povećavaju 50 odsto, što im nije sporno, ali se sve izmjene očekuju momentalno i ne uvode se postepeno. Istakao je i da u Crnoj Gori ne postoji održivi način za borbu protiv nelegalnog klađenja na internetu, te da se sektor priteže bez uspostavljene konkretne kontrole.
„Nakon isteka roka od dana 270 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, svi ugovori o koncesijama koji na taj dan važe se raskidaju. Imaćete sve priređivače u jednom danu bez legitimiteta uz obavezu da podnesu zahtjev Ministarstvu finansija, i u upravnom postupku da probaju da ostvare svoja prava. I ako dobiju to odobrenje, može se oduzeti po 40 osnova i provjeravati po 198 osnova…“, naglasio je Lalević i dodao da će imati trostruko oporezivanje i to kroz odobrenja, dobiti i odbitke.
Predsjednik Asocijacije komercijalnih emitera Srđan Filipović je dodao da su ukupni prihodi televizija i drugih tradicionalnih medija od priređivača igara na sreću 17,5 miliona, dok je rashod 18 miliona eura. Učešće u oglašavanju je kako kaže od deset do 15 odsto, umanjiće se oglašavanje za milion do milion i po eura, a Vukovića je pitao gdje će novac ići.
Predložio je sastanak ili radnu grupu kojom će se urediti sektor oglašavanja igara na sreću.
Vuković je naveo da ne zna kada su se koncesije transparentno i na nadmetanju dobijale, te da se koncesija dodjeljivala za jedan objekat a ne za kompaniju odnosno priređivača, zbog čega je i kažnjavanje bilo teško. Naglasio je da priređivači moraju podnijeti zahtjev za učestvovanje u igrama na sreću te da kompanije mogu nesmetano raditi i da je zakon primjenjiv.
Iz Udruženja privrednih društava priređivača igara na sreću „Montenegrobet“ su istakli i da njima patološki kockari prave velike probleme, a osvrnuli su se i na zabranu uplate depozita putem trafika i kazali da je to korak unazad.
Naveli su da se putem trafika se novac uplaćivao samo na provjerene naloge i da je već pokrenuta inicijativa pred Ustavnim sudom, radi ocjene ustavnosti člana 68f te da je inicijativu za brisanje člana, 25.000 građana podržalo kroz potpisanu inicijativu.
Istakli su da im je nametnut i Zakon o sprečavanju pranja novca, te da im treba veliko vrijeme da sisteme i novac da zakone primjene, te da se dobici viši od 300 eura oporezuju kroz Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica. Tvrde da će se oporezovati samo dio igara na sreću a ne cijeli sektor.
„Država nema sistem da isprati sistem nelegalnog internet klađenja, sa tim ne možemo izaći na kraj…“, istakli su oni.
Vuković je naglasio da provjere na trafikama nisu dovoljne, pa zato traže uključivanje banaka u cijeli proces, kako bi se pratio tok novca.
„Članom 68, sada smo jasno precizirali da onlajn klađenja možete da obavljate karticom koju je izdala banka, a ne karticama koje su van kontrole sistema bankarskog sektora“, naveo je Vuković.
Igor Milošević iz ADP-a „ZID“ je naveo da su napravljeni pomaci u zaštiti maloljetnika i zabrani onlajn klađenja, ali i da su pripremili 14 amandmana na Zakon o igrama na sreću. Dodao je i da se mora riješiti problem spoljnog izgleda kladionica, influensera koji djeci nude kodove za igre na sreću te da treba unaprijediti prevenciju.
Predsjednik Odbora Boris Mugoša je naveo da priređivači nisu oporezovani od dana kada su trebali, odnosno od početka ove godine.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović se osvrnuo na činjenicu na u Crnoj Gori postoje četiri inspektora za kladionice, te da je očekivao da je taj broj ide i do 300. Naveo je da njih četvoro ne mogu da obiđu cijelu Podgoricu, pa zbog gužvi ne mogu ni da idu u kontrole na primorju…
Pitao je da li su automati za klađenje uklonjeni iz ugostiteljskih objekata.
„Upoređivao sam situaciju sa Srbijom, tamo morate imate 50 objekata da biste postali regularan priređivač igara na sreću. Čini se da smo ovdje prilično liberalni i dozvoljavamo i onima koji imaju nekoliko objekata. Imamo 38 priređivača“, kazao je Đurović.
Iz Demokratske partije socijalista su naglasili da su svi zastranili idejama o prihodima i interesima, dok objekata za igre na sreću ima nekoliko u svakom stambenom objektu, te da ne želi represivne metode koje će ugroziti i medije ali da – ne žele da reklame o klađenju koje mogu da gledaju djeca.
„Mislim da je dominatan motiv države naplata prihoda, sa druge strane priređivača, takođe da suzbiju norme koje se tiču većih troškova i mislim da svako sebično brani svoji stranu, dok najviše ispaštaju građani. A da ova Vlada nije pripremila zakonsko rješenje na dovoljno kvalitetan način, iako ima dobrih normi, mislim da nespremni ulazimo u ovu priču…“, kazao je poslanik Mihailo Anđušić.
Iz Socijalističke narodne partije su naveli da se 70 odsto prometa u ovom sektoru ostvaruje na nelegalnom tržištu.
Iz Građanskog pokreta URA su istakli da će dio normi uticati na smanjenje prihoda po osnovu igara na sreću, dok je poslanik Pokreta Evropa sad Seid Hadžić je naveo da će podržati njihov amandman, te da će i sam podnijeti jedan.
