Niži porez na promet, ali skuplja registracija

Niži porez na promet, ali skuplja registracija

Vlada planira da privremeno smanji stopu poreza na promet upotrebljavanih vozila sa pet na 2,5 odsto kako bi podstakla stvarne i neformalne vlasnike vozila da regulišu status, odnosno da vozilo upišu na stvarnog vlasnika, ali istovremeno i da poveća iznos godišnjeg poreza na upotrebu vozila koji se plaća uz svaku registraciju.

To je navedeno u Nacrtu fiskalne strategije.

Česta praksa u Crnoj Gori je da kupci polovnih vozila ne prenose vlasništvo nad vozilom na sebe, već da od prodavca traže punomoćje za upravljanje automobilom i na taj način koriste vozilo kao da su vlasnik, a izbjegnu plaćanje poreza od pet odsto vrijednosti vozila.

Na vrijednost vozila od 5.000 eura porez sada iznosi 250 eura, a uz ovo privremeno smanjenje stope porez bi na isti iznos vrijedio 125 eura. Ovaj porez se plaća prilikom svake prodaje vozila, a njegovo izmirenje je obaveza kupca.

Ovaj privremeni rok trajao bi 90 dana od stupanja na snagu izmjena Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica, kojim bi bila prepolovljena poreska stopa. U Vladi očekuju da bi ovo smanjenje stope poreza bio dovoljan podstrek za stvarnog vlasnika i “vlasnika u papirima” da regulišu odnos.

“Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica u cilju je motivacije neformalnih vlasnika da izvrše upis vozila na svoje ime i plate porez na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica po povoljnijim uslovima. Prethodno će podrazumijevati umanjenje stope poreza na promet vozila od 2,5% koja će trajati 90 dana od dana početka primjene ovog zakona. Na opisani način pružiće se mogućnost svim vlasnicima vozila, koji nijesu preveli ista na svoje ime, da to učine po duplo nižoj visini poreza u roku od 90 dana od dana početka primjene ovog zakona”, navedeno je u nacrtu fiskalne strategije.

U Ministarstvu finansija očekuju da bi ova mjera motivisala veliki broj vlasnika vozila da regulišu status, a da će državni budžet u tom roku od 90 dana imati privremeni prihod od milion i po eura.

“Predlaganjem ove mjere želi se postići: kvalitetnija evidencija stvarnih vlasnika vozila, motivacija neformalnih vlasnika da vozila prevedu na svoje ime i izvrše plaćanje poreske obaveze po povoljnijim uslovima i uvećanje poreskih prihoda po osnovu poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica”, navedeno je u nacrtu.

U 2022. godini državni budžet je od poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica prihodovao 3,53 miliona eura.

Iz Ministarstva finansija, u ovome dokumentu navode, i da će u narednom periodu raditi na izmjenama i dopunama Zakona o porezu na upotrebu putničkih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica. Ovaj porez plaća se svake godine pri registraciji vozila, a njegov iznos zavisi od kubikaže i starosti vozila.

“Priprema izmjene Zakona će podrazmijevati prije svega sprovođenje detaljne analize važećeg sistema oporezivanja, te u skladu s tim predložiti zakonsko rješenje koje će na pravedniji način urediti oporezivanje predmetne oblasti. Namjera Ministarstva finansija je da uspostavi sistem oporezivanja kojim će biti izmijenjeni kriterijumi za oporezivanje uvažavajući izazove s kojim se suočavamo, te obezbijediti veći poreski balans među kategorijama vozila koja su predmet oporezivanja, uz poseban osvrt na oporezivanje upotrebe plovnih objekata. Predlaganjem ove mjere žele se postići sljedeći ciljevi: pravedniji sistem oporezivanja među kategorijama vozila; uvećanje budžetskih prihoda po ovom osnovu i promjene kriterijuma za oporezivanje predmetne oblasti”, navedeno je u nacrtu fiskalne strategije.

S obzirom da se očekuje uvećanje budžetskih prihoda, planirano je povećanje iznosa poreza, ali se iz namjere “pravedniji sistem oporezivanja među kategorijama vozila” može očekivati da iznosi poreza budu dodatno povećani za luksuzna vozila s većom kubikažom.

U prošloj godini je u Crnoj Gori registrovano 285 hiljada vozila, i taj broj se povećava iz godine u godinu. U 2020. bilo je registrovano 240 hiljada vozila.

Sada godišnji porez za upotrebu vozila do 1.300 kubika iznosi 25 eura i umanjuje se za pet odsto na svaku godinu starosti, a ukupno umanjenje ne može da iznosi više od 50 odsto osnovice. To znači da je za vozilo ove kubikaže koje ima deset i više godina starosti porez iznosi 12,5 eura.

S povećanjem kubikaže vozila postepeno se povećava i iznos poreza. Za vozila najčešće kubikaže od 1.600 do 2.000 kubika porez iznosi 75 eura, a vozila starosti deset i više godina mogu imati popust od 50 odsto, odnosno platili bi 37,5 eura.

Za vozila od 2.000 do 2.500 kubika porez sada iznosi 220 eura, od 2.500 do 3.000 kubika je 500 eura, od 3.000 do 4.000 kubika je 750 eura, od 4.000 do 5.000 kubika je hiljadu eura, a za vozila preko 5.000 kubika porez iznosi 1.500 eura. Za sva vozila važi popust od pet odsto po godini starosti, ali da ukupno umanjenje ne može biti veće od 50 odsto osnovice.

Ukoliko bi se po vozilu iznos poreza prosječno povećao za po deset eura, s obzirom na broj registrovanih, to bi značio da državni budžet može povećati prihod i za 2,8 miliona eura.

Iznosi poreza na motocikle do 125 kubika sada iznosi 10 eura, od 125 do 500 kubika 30 eura, od 500 do 1.100 kubika 150 eura, a preko 1.100 kubika iznos poreza je 300 eura. I za njih važe pravila umanjenja početnog iznosa na osnovu starosti kao i za automobile.

Za plovne objekte godišnji porez na upotrebu sada iznosi od 30 do 3.000 eura, zavisno od kubikaže i dužine, a može umanjivati zavisno od starosti po istom principu kao i za automobile.

Za vazduhoplove za sopstvene potrebe u zavisnosti od broja sjedišta porez iznosi od 1.500 do 5.000 eura, a ako se koriste za sportske i rekreativne djelatnosti zavisno od broja sjedišta od 1.000 do 1.500 eura.

Po osnovu poreza na upotrebu motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica u 2022. godini državni budžet je prihodovao 9,81 milion eura.