Od 19 napada, osam se odnosi na napade na novinarke, a policiji je prijavljeno 16, kazao Predrag Nikolić, novinar i član Komisije za praćenje istraga napada na novinare.
U svakom zdravom društvu novinarstvo je cijenjena profesija, a nedovoljne zarade nijesu put do tog cilja, poručio Neđeljko Rudović iz Ministarstva kulture i medija.
Granskog kolektivnog ugovora za oblast medija nema jer poslodavci nisu spremni da prihvate najveći dio zahtjeva Sindikata, pravdajući se lošom finansijskom situacijom, kaže predsjednik Radomir Kračković.
Položaj novinara i novinarki u Crnoj Gori karakteriše preveliki obim posla za neadekvatne plate, velika količina stresa i stalna mogućnost prijetnji i napada. Cenzura i autocenzura, uticaj partijskih i biznis centara moći na menadžment i uredništvo, sve manji broj profesionalnih, a veći partijskih medija, nedostatak kvalitetnog kadra, samo su neki od razloga što ta profesija postaje sve manje poželjna za mlade i nove ljude u njoj.
Tako, prema ocjeni novinara i člana Komisije za praćenje istraga napada na novinare Predrag Nikolić , njegove kolege i on dočekuju još jedan Dan novinara i novinarki Crne Gore.
U toku 2024. godine, kazao je Nikolić, registrovano je 19 napada i prijetnji medijima i medijskim radnicima, a to su podaci regionalne mreže i platforme “Safejournalist”, koja prati napade na novinare u Crnoj Gori i zemljama regiona.
“Od 19 napada, osam se odnosi na napade na novinarke, a policiji je prijavljeno 16”, kazao je on.
Ističe da je neophodno rješavanje ključnih slučajeva napada na novinare.
“To su slučajevi ubistva glavnog i odgovornog urednika DAN-a Duška Jovanovića , dva slučaja napada i pokušaja ubistva novinara Tufika Softića iz Berana i pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić ”, kazao je Nikolić, dodajući da bez rješavanja tih slučajeva nema ni govora o efikasnim istragama i zaštiti novinara u Crnoj Gori.
“Neriješeni slučajevi, kao što je i najteži ubistvo Jovanovića iz 2003. godine, onespokojavaju medije i novinare i negativan su primjer nedjelotvorne istrage i nemogućnosti institucija da i nakon dvije decenije riješi ovaj zločin, kao i ostale drastične napade. Pored toga, brojni drugi napadi, koji su zastarjeli ili nijesu dobili sudski epilog, dodatno problematizuju institucionalnu zaštitu medijskih radnika”, upozorava Nikolić.
Prema njegovim riječima, kroz praćenje rada policije i tužilaštva, u ranijem periodu primjetno je bilo nesinhronizovanje njihovog rada u nekim od napada na novinare.
“Posljednjih godina situacija se promijenila pa imamo ažurnije postupanje policije, kao i veću pažnju tužilaštva prilikom napada na novinare. To je rezultiralo i time da se napadi na novinare brže procesuiraju i rješavaju”, kazao je Nikolić.
Položaj medijskih radnika decenijama se nije bitnije mijenjao, ocijenio je on.
“Iako se pitanju bezbjednosti pridaje veća pažnja, pa su donesene i izmjene Krivičnog zakonika koje propisuju više kazne za napade na novinare, novinari i dalje nemaju adekvatne mehanizme zaštite u slučaju prijetnji i napada… Sem ad hoc izražavanja volje i solidarnosti sa novinarima kada se dese napadi ili se obilježavaju značajni datumi, još uvijek nema sistematske promišljana i odluka da se preduprijede napadi, zaštite žrtve i na adekvatan način kazne napadači”, rekao je Nikolić.
Direktor direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović kazao je “Vijestima” da “samo onaj ko je plemenit, ko želi dobro svojoj zajednici i ko ne pristaje da bude posluga bilo kojeg centra moći, može biti dobar novinar”.
“Ipak, kako mi se čini, Crna Gora danas, uz sve teškoće, ima plejadu dobrih novinara koji su vjerni kodeksu naše profesije”, rekao je Rudović.
On vjeruje da je najvažniji zadatak svih da novinarstvo opet postane poželjna profesija i da kolege koji počinju da se bave tim pozivom odluče da ostanu, a ne da poslije relativno kraćeg vremena razmišljaju o drugoj profesiji.
“Mislim da je to najveći izazov i da su korijeni problema višeslojni. Prvi je što su prosječne novinarske plate ispod prosjeka i što ne osiguravaju pristojnu egzistenciju. Drugi je što i dalje nemamo u potpunosti riješene i rasvijetljene najteže napade na novinare, koji su se desili u posljednjih 20 godina. Napadi se ponavljaju, čemu smo svjedočili prije par mjeseci kada je meta bila novinarka “Pobjede” Ana Raičković . Atmosfera straha od teških posljedica bavljenja novinarstvom je neprihvatljiva. Mislim da je važna razlika da danas, ipak, napadi, prijetnje i razni pritisci ne ostaju bez odgovora nadležnih institucija”, kazao je Rudović.
Socioekonomski status i bezbjednost novinara, kaže on, među prvim su prioritetima tog resora.
“To se vidi u Medijskoj strategiji 2023-2027 i u svakodnevnim aktivnostima Ministarstva kulture i medija. U svakom zdravom društvu novinarstvo je cijenjena profesija, a nedovoljne zarade nijesu put do tog cilja. Što se tiče bezbjednosti, u Akcionom planu za sprovođenje Medijske strategije predviđen je niz mjera koje idu u pravcu povećane odgovornosti istražnih i pravosudnih organa na tom planu, te jače podrške Komisiji za praćenje napada na novinare. U suprotnom, to bi značilo da su pobijedili oni koji su mislili da ne smijemo slobodno misliti i govoriti, koliko god se to nekome ne sviđalo. Fokus je i na borbi protiv govora mržnje, dezinformacija i online nasilja”, kazao je Rudović.
Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković kazao je da u posljednjih godinu nije bilo pregovora o novom Granskom kolektivnom ugovoru (GKU), jer postoje oprečne pozicije – poslodavci nisu spremni da prihvate najveći dio zahtjeva Sindikata, pravdajući se lošom finansijskom situacijom u medijima.
“Podaci koje je prikupio SMCG pokazuju da su crnogorski mediji sveukupno dobro poslovali 2023. godine i imali 52 miliona eura prihoda i preko 1,2 miliona čiste dobiti. To pokazuje da ima novca u većini medija da se povećaju zarade i popravi status zaposljenih. Sindikat će nastaviti da insistira na usvajanju GKU, ali ćemo morati napraviti novi predlog zbog promjena zarada na državnom nivou koje su u međuvremenu nastupile…”, pojasnio je je Kračković.
On je kazao da je ogroman broj novinara i medijskih radnika preopterećen poslom, ali i da u Crnoj Gori ima puno medija – preko 230.
“Redakcije su male za obim posla koji se traži i koji diktiraju svakodnevna dešavanja. Novinari i medijski radnici zbog toga nemaju ni vremena da se posvete edukaciji, učenju i usavršavanju”, kazao je Kračković.
Istakao je da je vlast raspoložena da razgovora o unapređenju položaja novinara, ali ne može uticati na poboljšanje ekonomskog položaja u privatnim medijima, jer je to odgovornost poslodavaca, odnosno vlasnika.
“Što se tiče vlasti – za početak, dobro bi bilo da svi zvaničnici i političari poštuju novinarsku profesiju, da se ne obračunavaju sa novinarima i medijima čija im uređivačka politika ne odgovara. Da ih ne ismijavaju i ne targetiraju na javnim događajima, u saopštenjima, i na društvenim mrežama. Da budu transparentniji u odgovorima i da ne dijele medije na podobne i nepodobne pa da prvima izlaze u susret, a da druge diskredituju”, poručio je predsjednik Sindikata.
Kazao je da postoji više načina da se unaprijedi položaj novinara i novinarki u Crnoj Gori.
“Vlast može pomoći da se unaprijedi položaj novinara i tako što će naći način da se poveže radni staž novinarima i medijskim radnicima koji im poslodavci nisu uplaćivali u prethodnih 30 godina, što smo inicirali Ministarstvu kulture i medija prošle godine.
Lokalne vlasti mogu pomoći lokalnim javnim emiterima tako sto će ispoštovati novi Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama i povećati izdvajanja iz opštinskih budžeta za rad tih medija. Vlast može bolje kontrolisati rad velikog broja portala koji ne zapošljavaju novinare, nego ih drže na ugovorima o djelu. Konačno, vlast može poboljšati bezbjednost novinara tako što će riješiti sve stare slučajeve napada na novinare i insistirati na strogoj kaznenoj politici, kako bi se broj napada smanjio.
