Grupa građana Nikšića i nevladinih aktivista nezadovoljna je namjerom Vlade da u naselju Gračanica bude izgrađeno postrojenje za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla.
Ukoliko Vlada, kao i Opština Nikšić, koja je državi prenijela pravo svojine upravljanja nad pomenutom lokacijom, ne odustanu od te namjere, spremni su i na radikalnije mjere. To je poručeno sa konferencije za novinare koju je organizovala grupa građanskih aktivista, pored velikog mosta prema Ozrinićima, lokaciji u čijoj neposrednoj blizini je planirana gradnja pomenutog postrojenja.
„Ostavit ćemo kraći vremenski period da vidimo koje će biti reakcije od strane lokalne i državne vlasti i da li će promijeniti svoju odluku. Nakon toga ćemo se zajedno sa mjesnim zajednicama i velikim brojem nevladinih organizacija dogovoriti za dalje korake, a postoji velika vjerovatnoća da će neki od tih koraka biti i radikalizacija svega toga. Nadam se da do toga nećemo doći i da će Opština imati razumijevanja i riješiti ovaj problem. Ja kao pojedinac, kao predvodnik Islamske zajednice, spreman sam, ako ne dođe do rješenja, da ispred Opštine započnem štrajk glađu kako bih zaštitio svoju zajednicu, jer bi gradnja postrojenja značila i nestanak naše zajednice u ovome gradu“, poručio je imam Islamske zajednice u Nikšiću, Damir ef. Hodžić.
Istakao je da su protiv gradnje postrojenja na bilo kojoj naseljenoj lokaciji, a ne samo u Gračanici, i da je uvjeren, imajući u vidi prostranstvo nikšićke opštine, da se može naći adekvatan nenaseljeni prostor. Prema njegovim riječima, u naselju Gračanica živi oko 85 odsto islamske zajednice u Nikšiću, u veoma teškim uslovima, a postrojenje bi dodatno ugrozilo njihov opstanak pa bi bili prinuđeni da se sele. Naglasio je i da bi se planirano postrojenje nalazilo 300–400 metara od park šume Trebjesa.
Hodžić je kazao da su se dva puta obraćali lokalnoj upravi, ali da su dobili odgovor da je gradnja postrojenja u nadležnosti države, i da su se, kao građani, osjetili iznevjerenim od strane Opštine koja je Vladi ustupila zemljište za gradnju postrojenja.
„Strogo smo protiv toga i smatramo da bi našoj zajednici ovo donijelo veliku štetu, jer će narod sigurno biti prinuđen na raseljavanje. Dobijali smo naznake da će biti uređeno korita rijeke Gračanice i to je ovaj dio stanovništva uveliko obradovalo. Umjesto toga dobijamo postrojenje za životinjski otpad“, istakao je imam.
Predsjednik Mjesne zajednice Ozrinići, Miodrag Rojević, kazao je da je devastacija Gračanice počela prije 80 godina i da i dan danas traje, da je „sve što očima vidimo u opštini Nikšić, kao i pola Crne Gore, napravljeno od pijeska iz korita Gračanice“.
„I kada smo iscrpili zadnji trun pijeska, onda smo se dosjetili da joj se ‘zahvalimo’ na taj način što smo počeli da je zatrpavamo smećem i raznim otpadom. Sada joj zadajemo završni udarac izgradnjom fabrike za spaljivanje životinjskog otpada koja će da zagađuje i ovako zagađenu sredinu. Taj naum nije dobar i apelujem na Vladu Crne Gore, pošto je ona nadležna, tako su nam rekli, da nađe neku drugu lokaciju“, poručio je Rojević.
Kako je kazao, sa predstavnicima mještana organizovan je sastanak na kome su im iz Ministarstva poljoprivrede predstavili kako će buduće postrojenje da izgleda, ali da su svi prisutni izrazili neslaganje da lokacija bude na 50 metara od kuća i „zamolili ih da nađu drugu lokaciju“.
„Nadam se da će uslišiti našu molbu, jer ovdje, u bližem okruženju, živi više od 5.000 stanovnika. Trudit ćemo se na sve načine da ih odvratimo od te ideje“, poručio je Rojević.
Nardi Ahmetović, izvršni direktor NVO „Centar za afirmaciju RE populacije – CAREP“, kazao je da romsko-egipćanska zajednica živi u uslovima koji nijesu adekvatni, a postrojenje za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla bi dodatno pogoršalo njihov svakodnevni život i imalo dugoročne negativne posljedice na zdravlje i kvalitet života svih.
„Naša zabrinutost dodatno raste zbog nedostatka transparentnosti i informacija o ovom projektu, što nas čini isključenima iz procesa donošenja odluka koje direktno utiču na našu budućnost. Apelujemo na Vladu, Opštinu Nikšić i nadležne institucije, da se hitno uključe u konstruktivan dijalog. Vjerujemo da je moguće pronaći alternativna rješenja koja neće ugroziti zdravlje i sigurnost stanovnika ovog područja. Iskreno se nadamo da ćemo zajedničkim snagama moći osigurati bolje uslove za sve nas i da će naš glas biti saslušan“, poručio je Ahmetović.
Predložena lokacija za gradnju pomenutog postrojenja nalazi se u naselju Gračanica, ukupne površine 19.923 metara kvadratnih, a na sjednici Skupštine opštine, održanoj 29. marta prošle godine, usvojena je odluka da se Vladi Crne Gore vrati pravo raspolaganja nad tim zemljištem za gradnju postrojenja. Opozicija je bila protiv pomenute odluke.
Organizatori konferencije u naselju Gračanica bili su Islamska zajednica, džemat Nikšić, mjesne zajednice Ozrinići, Župa, Humci i Rastoci, i nevladine organizacije – „Centar za romske inicijative – Nikšić“, „Osvit“, „Defendologija, „Centar za afirmaciju RE populacije – CAREP“, „Ključ“, „Fondacija Volonteri Crne Gore“, „Romsko srce“, koalicija nevladinih organizacija „Romski forum za integracije“, „Omladinski Romski klub Trebjesa Nikšić“, „Udruženje Bošnjaka Nikšić“ i „Inicijativa direktne demokratije“.
„U razgovorima sa ministrom poljoprivrede dobio sam informacije da ne samo da nije određena lokacija za izgradnju postrojenja za tretman životinjskog otpada, već još uvijek nije određeno ni u kojoj će se opštini graditi planirano postrojenje. To zavisi od više parametara, a situacija je trenutno takva da se to postrojenje vjerovatno neće ni graditi u Nikšiću“, napisao je na svom Fejsbuk nalogu predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević.
Istakao je da razumije zabrinutost dijela građana u vezi sa lokacijom koja se pominjala kao mogućnost, ali da još uvijek nema naznaka da će pomenuto postrojenje da se gradi tamo, kao i da je lokalna samouprava opredjeljena da se nađe najbolje rješenje „na korist, prije svega, naših građana, a potom i naše države“.
„Ne sumnjam da ćemo doći vrlo brzo do takvog rešenja i da će građani biti zadovoljni. Lokalna samouprava će raditi na tome. Sređivanje devastiranog korita Gračanice će u budućnosti biti jedan od prioriteta našeg rada a za to smo dobili značajna sredstva upravo od Ministarstva poljoprivrede“, poručio je Kovačević.
Vlada je u decembru 2021. godine usvojila odluku da postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla bude sagrađeno na lokaciji Čelinska kosa, u opštini Bijelo Polje, na mjestu koje se nalazi u području visokih planina, i koje je udaljeno 15 kilometara od Bijelog Polja, a na samoj granici sa opštinom Mojkovac. Planirano je bilo da to postrojenje, kapaciteta 8.000 do 10.000 tona nusproizvoda životinjskog otpada godišnje, bude izgrađeno do kraja 2024.
„Biznis planom je procijenjeno da je za izgradnju objekta potrebno 5,3 miliona eura, dok je za nabavku šest kamiona za transport potrebno 0,73 miliona eura. Ukupan trošak, koji uključuje projektovanje, izradu studije uticaja na životnu sredinu i društvo, kao i nadzor radova, procijenjen je na 6,9 miliona eura“, stoji u informaciji Vlade o promjeni lokacije za igradnju postrojenja.
Sredstva za gradnju postrojenja su dobijena preko MIDAS 2 projekta, a postrojenje je trebalo da bude izgrađeno do juna 2025. Kako Opština Bijelo Polje nije pristupila izradi inoviranog Izvještaja o procjeni nepokretnosti, zbog „značajnog negodovanja lokalnog stanovništva, kao i neizvjesnosti izgradnje Regionalnog centra za čvrsti komunalni otpad na lokaciji Čelinska kosa“, a kako je ograničen vremenski rok za realizaciju MIDAS 2 projekta, to je „izgradnja postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla značajno ugrožena“.
Kako bi Crna Gora ispunila mjerila za zatvaranje pregovora u okviru Poglavlja 12, dužna je, pored ostalih obaveza, da obezbijedi uspostavljanje sistema upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla, koji nijesu namijenjeni ishrani ljudi.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je 21. februara 2023. godine, uputilo dopis na adrese devet lokalnih samouprava sa molbom razmatranja mogućnosti za ustupanje lokacije za izgradnju postrojenja i na dopis je pozitivno odgovorila samo Opština Nikšić, „dok ostale opštine nijesu iskazale interesovanje“.
„Opština Nikšić je ponudila dvije lokacije za izgradnju postrojenja. Predmetne lokacije su posjećene od strane predstavnika MIDAS 2 projekta i nakon obilaska konstatovano je da predložena lokacija u industrijskoj zoni Gračanica u potpunosti odgovara potrebama kako s aspekta planske dokumentacije, infrastrukture tako i s aspekta namjene“, stoji u pomenutom izvještaju.
Nakon što je na sjednici SO Nikšić usvojen prenos prava upravljanja nad predmetnom parcelom na državu Crnu Goru, „stvorili su se pravni preduslovi za zvaničnu promjenu lokacije za izgradnju postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla i samim tim nastavak neophodnih aktivnosti na izradu studije uticaja na životnu sredinu i društvo i pripremu dokumentacije za projektovanje postrojenja“.
„Uzimajući u obzir da je predviđeno trajanje MIDAS 2 projekta do kraja juna 2025. godine, te da je predviđeno vrijeme za projektovanje i izgradnju postrojenja procijenjeno na 36 mjeseci, potrebno je da Ministarstvo finansija, kao potpisnik ugovora o zajmu, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, korisnika ovog zajma, uputi Svjetskoj banci zvaničan zahtjev za produženje trajanja MIDAS 2 projekta za dodatna 24 mjeseca. Na ovaj način će se osigurati korišćenje kreditnih sredstava u skladu sa postavljenim razvojnim ciljem projekta, a to je podrška ispunjavanju završnih mjerila za poglavlja 11, 12 i 13“, stoji u informaciji Vlade.
