Agencija za željeznice naslijediće Upravu za željeznice i postati novi regulator željezničkog tržišta i nezavisno tijelo, koje će željeznički sektor dodatno usaglasiti sa zakonodavstvom Evropske unije EU. Sjedište ove kompanije planirano je u Podgorici, imaće direktora i savjet od tri člana, a finansiraće se naknadama od željezničkih firmi, izdavanja licenci, odobrenja…
To, između ostalog, piše u Predlogu zakona o željeznici, koji je Vlada utvrdila na sjednici krajem juna.
Cilj ovog zakona je uređenje uslova i načina upravljanja željezničkom infrastrukturom i prevoza u ovom sektoru, kao i preduzimanje koraka i uslova za ispunjenje dva od četiri završna mjerila za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 14 (saobraćajna politika). Prema novom zakonu, Vlada će potpisivati petogodišnje ugovore sa kompanijama koje žele da se bave željezničkim poslom, dok bi im nova Agencija izdavala licence.
“Do početka ostvarivanja sopstvenih prihoda Agenciji će se obezbijediti sredstva za rad iz budžeta Crne Gore, u vidu novčane pozajmice. Agencija je dužna da pozajmljena sredstva vrati na način i u rokovima utvrđenim ugovorom o zajmu zaključenim sa organom državne uprave nadležnom za poslove željezničkog saobraćaja. Sredstva za rad Agencije obezbjeđuju se iz prihoda od naknada koje Agenciji plaćaju operatori na željezničkom tržištu, a koje se koriste za vršenje poslova regulacije i nadzora tržišta; naknada za izdavanje dozvola, licenci, sertifikata, saglasnosti i odobrenja; ostalih naknada i drugih izvora, u skladu sa zakonom”, piše u zakonu.
Iz Ministarstva saobraćaja su krajem juna kazali da su dobili usaglašavanja sa preporukama, dobili pozitivno mišljenje Evropske komisije, pa je, tvrde, zakon potpuno usklađen sa propisima EU. Istakli su da je formiranje Agencije bilo nužno jer, po trenutnom modelu, Uprava za željeznice podliježe reviziji Ministarstva kao drugostepenog organa i ne ispunjava EU standarde o nezavisnosti regulatora.
U zakonu se navodi da će na snagu stupiti osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu, dok će njegova primjena zvanično početi od 1. januara 2026. godine. Piše i da su kompanije i preduzetnici, na koje se zakon odnosi, dužni da usklade svoje poslovanje s njim kroz godinu dana, te da će se cijene i pristup kolosjecima primjenjivati od početka važenja reda vožnje za 2025/2026. godinu. Onima koji već imaju licence za upravljanje infrastrukturom i prevozom, one će važiti do isteka dok će stupanjem na snagu ovog – prestati da važi raniji Zakon o željeznici.
Agencija će poslovati kao kompanija koja će za svoj rad odgovarati Vladi, imaće direktora i savjet, a sjedište će joj biti u Podgorici. Članovi savjeta Agencije imenovaće se u roku od tri mjeseca od stupanja zakona na snagu, dok će se direktor imenovati kroz dva mjeseca.
“Agencija mora da ima dvije zasebne organizacione jedinice za poslove iz oblasti regulisanja tržišta željezničkih usluga i za poslove iz oblasti bezbjednosti i interoperabilnosti. Organizacione jedinice moraju da budu funkcionalno nezavisne, odnosno ne smiju imati preklapanja u pogledu osoblja, budžeta niti međusobnog uticaja jednih na druge u donošenju odluka. Agencija izdaje licencu za upravljanje infrastrukturom, za prevoz, sertifikat o bezbjednosti za upravljanje infrastrukturom i sertifikat o bezbjednosti za prevoz, dozvole za korišćenje strukturnih podsistema, za korišćenje željezničkih vozila, izdaje odobrenje za saobraćanje radnih vozova, saglasnost na visinu naknada za korišćenje trase, vrši kontrolu kvaliteta usluga koje obezbjeđuju željeznički prevoznici i upravljači infrastrukture”, piše u zakonu.
Ističe se da će savjet imati predsjednika i dva člana, koji će svoj posao moći da rade profesionalno i honorarno. Predsjednik rukovodi radom savjeta, a sjednice će imati po potrebi, ali najmanje jednom mjesečno. Savjet će donositi i statut, godišnji program rada Agencije, izvještaj o radu i finansijski izvještaj i odluke o visini naknada koje plaćaju građani i kompanije.
Savjet će imenovati i razrešavati direktora dok će njegovo članstvo Vlada imenovati na javnom konkursu. Predsjednik i članovi savjeta imenuju se na period od pet godina i ne mogu posao obavljati više od dva puta uzastopno, a među uslovima za posao je kriterijum da budu državljani Crne Gore, da imaju završen najmanje studijski program u četvorogodišnjem trajanju iz oblasti saobraćaja, ekonomije ili prava, kao i najmanje pet godina iskustva na ovim poslovima. Oni uz prijavu šalju i izjavu kojom garantuju da će kroz mjesec dana otkloniti sve razloge za eventualni sukob interesa.
U savjet između ostalog ne mogu poslanici i odbornici, oni koje bira, imenuje ili postavlja predsjednik države, Skupština, Vlada ili lokalna skupština, funkcioneri političkih stranaka, bračni drugovi ili oni po rođačkoj liniji…
Uslovi za izbor i trajanje mandata direktora su identični, s tim da njega bira savjet nakon javnog konkursa.
“Protiv rješenja Agencije može se podnijeti žalba Savjetu. Protiv odluke Savjeta nije dozvoljena žalba, nego se može podnijeti tužba Upravnom sudu u roku od 20 dana od dana dostavljanja odluke. Tužba, po pravilu, ne odlaže izvršenje upravnog akta, odnosno pravno dejstvo druge upravne aktivnosti protiv koje je tužba podnijeta. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, podzakonskih akata donijetih na osnovu ovog zakona, kao i zakona, drugih propisa i opštih akata kojima se uređuje bezbjednost i interoperabilnost željeznice vrši Ministarstvo”, ističe se u zakonu.
Navodi se da će se podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeti kroz dvije godine od njegovog stupanja na snagu.
Usvajanje ovog zakona je u izvještaju o napretku u sprovođenju akcionih planova i pravnih tekovina EU za 2024. godinu preporučila Transportna zajednica. U tom dokumentu se navodi da je Crna Gora ostvarila 67 odsto plana za željeznicu, ali da je napredak na ovom polju u prošloj godini bio postepen, sa povećanjem od samo dva odsto.
U zakonu piše da će se kompanije kazniti novčano od 5.000 do 20.000 eura ako između ostalog bilanse uspjeha i stanja obavljanja usluga željezničkog prevoza ne vode posebno i ako nisu javno dostupni, ako se bave ovim poslom a nisu upisani u Centralni registar privrednih subjekata za te djelatnosti, ako nemaju licencu za upravljanje infrastrukturom i sertifikat o bezbjednosti…
Kazne su planirane po 17 osnova, dok će fizička lica i odgovorni u firmama za iste prekršaje platiti od 500 do 2.000 eura. Preduzetnici će plaćati od 500 do 6.000 eura.
Osim toga, planirane su kazne za kompanije od 3.000 do 10.000 eura u slučaju da ne dostave Ministarstvu saobraćaja predlog godišnjeg programa, ako u pružnom pojasu rade nešto čime ugrožavaju željeznički saobraćaj, ne vrše snimanje i kontrolu infrastrukture radi sprečavanja ugrožavanja saobraćaja.
Ovih kazni je ukupno 23, dok će građani i odgovorni u preduzećima plaćati ove prekršaje 30 eura do 2.000 eura, a preduzetnici do 6.000 eura.
