NASA je provela sedam godina pokušavajući da spijreči Benu, asteroid viši od Empajer stejt bildinga, nazvan po vatrenom bogu ptica drevnog Egipta, da se kataklizmično sruši na Zemlju, prenosi Daily Mail.
Dok su Benuove šanse za udar samo 1 prema 2.700 , što je više od pet puta veće šanse čovjeka da bude pogođen gromom, NASA-in tim ga je ipak kategorisao kao jedan od dva „najopasnija poznata asteroida“.
U najgorem scenariju, oko 510 metara širok, gigant na bazi ugljenika bi udario u Zemlju sa 1.200 megatona energije, 24 puta više od snage najveće nuklearne bombe ikada detonirane.
Ako se to dogodi, Benuov udar bi oslobodio potres od 1,2 gigatona 159 godina od ove nedjelje, 24. septembra 2182.
Dok Benu nije ni blizu veličine svemirske stijene koja je ubila dinosauruse, astronomi vjeruju da bi asteroid mogao da izazove razaranje kontinenta ako bi postao udar na Zemlju.
Kada je NASA poslala svoju svemirsku letelicu OSIRIS-REk u svemir 8. septembra 2016, dio njene misije je bio da prati Benua dvije godine od 2018. do 2020. prikupljajući podatke kako bi bolje izračunao njegovu buduću putanju.
– Poboljšali smo naše znanje o Benuovoj putanji za faktor 20 – rekao je Davide Farnocchia iz NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon za časopis Science.
Pod uslovom da čovječanstvo potraje toliko dugo, NASA će sprovesti konačne proračune rizika na Benuovoj orbiti tokom svog sledećeg prolaza oko Zemlje 2135. godine – oko 47 godina prije njegovog potencijalnog udara.
– U 2135, znaćemo sigurno – rekao je Farnokia.
U međuvremenu, Benu, za razliku od svog istoimenog boga stvaranja i ponovnog rađanja, takođe krije nešto o rođenju našeg solarnog sistema.
Ove nedelje, OSIRIS-REk će baciti nosivost od 250 grama iz svoje Benu misije nazad na Zemlju, dok sonda prolazi oko 485 milja iznad površine naše planete ka svojoj sledećoj misiji susreta sa asteroidima.
– Ovo je čist neokaljan materijal koji otkriva rane tajne Sunčevog sistema – rekao je za ABC News astrofizičar Hakeem Oluiesi iz Prinstonske laboratorije za fiziku plazme.
Nakon što je prešao preko 63.000 milja našeg solarnog sistema, a sada juri ka Zemlji vrtoglavom brzinom od 28.000 mph , OSIRIS-REk će pustiti svoju kapsulu uzoraka otprilike u 4:42 ujutro po planinskom vremenu iznad Jute.
Kapsula, veličine mini-frižidera, pripremljena da izdrži temperature trenja dvostruko toplije od rastopljene magme, biće usporena u spuštanju u pustinju Velikog slanog jezera u Juti padobranima.
Istraživači planiraju da povrate uzorke sa unaprijed planiranog područja veličine 36 k 8,5 milja na Pentagonovom poligonu za testiranje i obuku u Juti jugozapadno od Solt Lejk Sitija.
Slijetanje se očekuje nešto prije 9 sati.
