Na porođaj s kešom: Brojne sagovornice za „Vijesti“ tvrde da su radi boljeg tretmana čašćavale medicinske radnike

Na porođaj s kešom: Brojne sagovornice za „Vijesti“ tvrde da su radi boljeg tretmana čašćavale medicinske radnike

Novac osoblju je navodno “poklonilo” 15 porodilja u nikšićkoj Opštoj bolnici, 11 je to učinilo u Baru, na Cetinju šest, u Kotoru pet, Beranama i Bijelom Polju četiri, tri u Herceg Novom i jedna u Pljevljima Iz većine zdravstvenih ustanova tvrde da nemaju pritužbe u vezi sa ovakvim slučajevima, ali i da medicinski radnici ne uzimaju poklone i novac za rad za koji su već plaćeni

Porođaj bi u državnim porodilištima trebalo da bude besplatan, ali iskustva mnogih porodilja ukazuju na to da skupo košta.

Doktorima i do 500, a babicama i sestrama do 100 eura davale su porodilje ili članovi porodice, ispod ruke i glasa. Običaj, tradicija, strah, prevencija – neki su od termina kojima one one opisuju ono što propisi definišu kao mito i korupciju.

Da su na porođaj ili na pregled otišle sa spremnim kešom, “Vijestima” je svjedočilo 37 porodilja iz šest gradova, a slična iskustva su podijelile žene širom zemlje, njih 117, koje su popunile upitnik redakcije, na portalu.

Iz većine zdravstvenih ustanova sa porodilištem, međutim, u zvaničnim odgovorima na pitanja redakcije tvrde da nemaju pritužbe u vezi sa ovakvim slučajevima, a medicinski radnici ne uzimaju poklone i novac za rad za koji su već plaćeni.

Jovanino iskustvo (pravo ime poznato redakciji) je drugačije. Porodila se krajem prošle godine u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) i tada je, tvrdi, njen suprug častio ljekara 200 eura, dok je 50 darovao sestrama koje su bebu iznijele da je prvi put vidi. Sestre je još jednom častio istom cifrom na dan kad je beba napuštala bolnicu.

“Ja sam davala po 20 eura, uglavnom, kada mi je trebala neka vrsta pomoći, da se okupam, ustanem ili da mi pomognu oko bebe”, kazala je “Vijestima”.

Na pitanje zbog čega je to radila, odgovorila je da je to “jednostavno običaj”, kao ida je imala strah da njena beba, kada nije pored nje, neće dobiti adekvatnu njegu. Iz istog razloga je, tvrdi, i njen suprug čašćavao osoblje novcem.

Slično iskustvo imala je Ana u Baru prije dvije godine. Doktorki i babici dala je po 100 eura, a sestrama po 20 pri izlasku iz bolnice.

Svetlana se porodila u Bijelom Polju prošle godine, a u kesu sa alkoholnim pićem za ljekara, dodala je i 100 eura. To mu je uručio njen suprug.

Nešto manje česta, ali više puta ponovljena su i iskustva žena kojima je trudnoća praćena u privatnim klinikama, ali kod ljekara koji rade u državnoj bolnici u kojoj su planirale porođaj. O tome je “Vijestima” svjedočilo više od 10 sagovornica iz Bara, Podgorice, Bijelog Polja, Berana, Nikšića i Cetinja. Doktore koji su im pratili trudnoću, tvrde, “častile” su u privatnim klinikama u kojima povremeno rade, očekujući dobar tretman i zaštitu u državnim ustanovama.

Od 170 porodilja koje su popunile upitnik “Vijesti”, većina se porodila u KCCG, a 68 njih tvrdi da su novcem darivale ljekare, babice i medicinske sestre u toj ustanovi, dok su 22 odgovorile da to nijesu činile.

Slijedi Opšta bolnica Nikšić, gdje je 15 porodilja poklonilo novac osoblju. U barskoj Opštoj bolnici je to, prema podacima iz upitnika, učinilo 11 žena, na Cetniju šest, u Kotoru pet, Beranama i Bijelom Polju četiri, tri u Herceg Novom i jedna u Pljevljima.

Jedna od žena koje su popunile upitnik “Vijesti” napisala je da je sestrama u džep stavljala od 20 do 50 eura kako bi presvlačile bebu, dok su doktoru poklonili 300 eura u KCCG-u.

Budvanka, koja se porodila u KCCG-u, ispričala je da je doktoru poklonila 500 eura u kešu, a babici 100 eura “jer je to običaj” i “dobra volja”.

Samo jedna direktna sagovornica je kazala da nijedan euro nije dala zaposleniku u KCCG-u, iako je njen suprug želio a ona ga zaustavila, jer nije bila zadovoljna tretmanom.

Iz KCCG-a “Vijestima” su kazali da je davanje poklona regulisano Zakonom o sprečavanju korupcije. Što se tiče internih akata Kliničkog centra ova pitanja su regulisana Etičkim kodeksom. U toj državnoj ustanovi nijesu dobili nijednu primjedbu na ovaj problem.

“KCCG kao ustanova nije primila nijednu prijavu koja se odnosila na ‘čašćavanje’ ili primanje mita. Podsjećamo i ovom prilikom da građani imaju mogućnost da svoje prigovore po bilo kom osnovu, pa čak i kada govorimo o ‘čašćavanju’, podnesu zaštitniku prava pacijenata KCCG-a”, poručili su.

Podsjetili su i na to da imaju i Komisiju za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, kao i da sprovode anonimne ankete kod svih pacijentata na bolničkom liječenju.

Tvrde da je, tokom minule godine, od ukupno 7.227 anonimno anketiranih pacijenata na bolničkom liječenju u KCCG-u, zadovoljstvo pruženom zdravstvenom uslugom iskazalo njih 7.110 (98 odsto), dok je 117 (manje od dva odsto) iskazalo nezadovoljstvo.

“U istom periodu, od navedenog broja, ukupno je anonimno anketirano 2.713 pacijentkinja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo od kojih je njih 2.656 (98 odsto) iskazalo zadovoljstvo dok je 57 (dva odsto) iskazalo nezadovoljstvo pruženom zdravstvenom uslugom. Posebno naglašavamo da iskazana nezadovoljstva pacijenata na bolničkom liječenju nijesu bila na kvalitet pružene zdravstvene usluge ili davanje poklona, već uglavnom tehničke prirode od kojih je značajan broj bio neopravdan ili čak subjektivne prirode”, odgovorili su iz KCCG.

To, smatraju, nedvosmisleno govori da se menadžment KCCG sa punom posvećenošu i pažnjom odnosi prema kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga svim pacijentima, sa posebnim akcentom prema trudnicama i porodiljama.

Iz KCCG su pozvali građane da dostave sve svoje sugestije i predloge “jer je to najbolji način da zajedničkim snagama, na obostrano zadovoljsto, unaprijede njreferentniju zdravstvenu ustanovu u državi”.

Iz Opšte bolnice u Bijelom Polju odgovorili su da nemaju saznanja da osoblje Odjeljenja ginekologije i akušerstva prima poklone u vidu novca ili nekom drugom obliku.

“Ne postoji nikakav protokol koji reguliše primanje poklona i novca od strane pacijenata u Opštoj bolnici Bijelo Polje, jer se za isto podliježe krivičnoj, a ne disciplinskoj odgovornosti. Napominjemo da u našoj ustanovi nije bilo prijava, niti žalbi da je zahtijevan novac za bilo kakve usluge, jer se pacijenti u takvim situacijama upućuju da isto prijave zaštitniku prava pacijenata, direktoru, načelniku odjeljenja ili nadležnom inspektoru policije”, naveli su.

Naglašavaju i da na se na tom Odjeljenju godišnje se obavi između 400 i 500 porođaja, kao i preko 200 ginekoloških operacija za koje ne postoje liste čekanja, a da se bolnički tretira više od 1.000 pacijenata, dok se ambulantno zbrine njih više od preko 5.000.

“Osoblje je maksimalno posvećeno dobrobiti pacijenata i prema pacijentu se odnosi sa dostojanstvom i bez predrasuda, a naši rezultati sa minimalnim procentom komplikacija su potvrda toga. Svakako u narednom periodu ćemo biti posvećeni još boljem pružanju zdravstvenih usluga, a sve u korist i na zadovoljstvo naših pacijenata”, poručili su iz mendažmenta bjelopoljske bolnice.

Ni direktor barske bolnice Igor Karišik nikada nije dobio prijavu u vezi sa čašćavanjem osoblja prije ili nakon porođaja.

On je “Vijestima” kazao da bi svaka prijava bila procesuirana i pokrenut postupak utvrđivanja odgovornosti zaposlenih.

Milan Rolović , nečelnik Odjeljenja za ginekologiju i akušterstvu (GAO) u barskoj bolnici, rekao je da, prema njihovim saznanjima, osoblje ne prima novac kao poklon.

“Na Odjeljenju ne postoje interni dokumenti koji to regulišu. Na GAO Opšte bolnice Bar nije pokrenut nijedan interni, disciplinski ili treći postupak kada je u pitanju kršenje propisa primanje poklona u vidu novca. Nemamo saznanje, ni u usmenoj ni u pisanoj formi da je bilo žalbi porodilja da su za različite usluge poklanjale novac”, tvrdi Rolović.

Direktor bolnice u Nikšiću Zoran Mrkić “Vijestima” je kazao da je kao slobodan građanin svjestan, prije svega, mentaliteta naroda Crne Gore, koji želi da časti ne samo bolnicu, nego bilo koju ustanovu kako bi nešto brže i lakše bilo završeno.

Kaže i da, kao građanin, sluša priče o korupciji:

“Ali, jedno je čuti priče u gradu, a drugo sprovesti zakonit postupak, imati adekvatne dokaze i kazniti zaposlenog kao direktor. Nemam dokaza o tome da bilo kod od zaposlenih bolnice ostvaruje prihode i poklone na ovaj način, jer neko ko to kaze u slobodnom razgovoru, neće isto da prijavi, napiše ili potvrdi pred nadležnim organom, već sve samo ostaje na priči. A na osnovu priče iz grada niste u mogućnosti da bilo šta uradite, jer nemate dokaz da li je ista tačna ili ne”, poručio je Mrkić.

Imajući u vidu da korupcija nije samo primanje novca, već i drugih stvari, svaki vid korupcije koji je zatekao u bolnici, od kada je na njenom čelu, kako tvrdi, prijavio je ministru zdravlja i nadležnim organima policiji i tužilaštvu.

Tako je, naveo je, već oformljen jedan predmet za zloupotrebu službenog položaja, dok su ostali u fazi izviđaja, zbog obima i složenosti učinjenog dijela.

“Što se tiče dokumentacije koja reguliše ovu materiju, u nikšićkoj bolnici je donesen Etički kodeks koji pored ostalog, propisuje da “zaposleni ne smije zahtijevati ili primati poklone, koristi, povlastice ili obezbjeđivati drugu korist za sebe lično, bliske rođake, prijatelje ili druga pravna i fizička lica sa kojima ostvaruje privatni, poslovni ili politički kontakt i saradnju’, precizirao je Mrkić.

Iz beranske bolnice redakciji su kazali da su, po prijemu novinarskih pitanja, uvidom u protokole i izvještaj zaštitnika prava pacijenata, utvrdili da nije evidentirana nijedna prijava, niti je pokrenut disciplinski postupak protiv zaposlenih, jer nje bilo ni inicijativa na ovu temu.

“Nakon vaših pitanja uzeli smo izjave od strane svih specijalista ginekologa sa Ginekološko-akušerskog odjeljenja i oni odgovorno tvrde da medicinsko osoblje tog odjeljenja nije tražilo niti uslovljavalo novčanom nadoknadom i poklonima bilo kakvu medicinsku intervenciju, porođaj, operaciju ili njegu pacijenata”, odgovorili su.

Ta ustanova nema interne akte kojima su definisana takva ponašanja osoblja, a u slučaju da do toga dođe, kažu, pokrenuo bi se postupak protiv zaposlenog u skaldu sa zakonima.

Ni menadžment bolnice iz Kotora nije u saznanju da zaposleni u toj ustanovi primaju poklone u bilo kojem obliku od pacijenata ili njihovih porodica:

“Svi pacijenti imaju jednaka prava, i nijedno od njih nije uslovljeno ili povezano sa poklonima bilo koje vrste”.

Menadžment Opšte bolnice Pljevlja takođe tvrdi da nijesu imali saznanja niti prijave da su zaposleni na Ginekološko-akušerskom odjeljenju primali novac na dar.

“Primanje poklona u vidu nova apsolutno je nedopustivo i ne može biti prihvaćeno ni pod kojim uslovom niti razlogom. Ističemo da nikada nismo imali pokrenut postupak bilo koje vrste zbog kršenja propisa o primanju poklona u vidu novca”, naveo je direktor ustanove Saša Grbović .

Takvi postupci su, kazao je, regulisani Etičkim kodeksom koji kao interni akt pripisuje zaposleni ne smije tražiti plaćanje naknade za vršenje poslova za koje plaćanje naknade nije propisano.

Na pitanja nijesu odgovorili jedino iz Opšte bolnice na Cetinju.

U neformalnim razgovorima sa zaposlenima u bolnicama u Baru, Nikšiću i Bijelom Polju “Vijestima” je potvrđeno da su upoznati sa tom prkasom, ali joj je teško stati na kraj budući da, u tim slučajevima, obje strane čine krivično djelo.

Po prijemu u bolnicu nijesu donosili poklone, zbog čega je, priča sagovornica “Vijesti”, u početku, bila podvrgnuta grubom i drskom tretmanu medicinskih sestara na odeljenju za patologiju trudnoće KCCG.

Uvidjevši to, njen suprug je u porodilištu svakog dana donosio pune kese kafe, sokova, bombonjera i čokolada medicinskim sestrama, jer su osjetili da one “neće ni glavu okrenuti ako im se ne donese neki poklon”.

“Doktor koji me je porodio je sa zadovoljstvom prihvatio poklon, i nije se udostojio da mom suprugu prenese informaciju da je dijete u kritičnom stanju i da je reanimirano, već se smješkao i pravio da je sve super dok nije uzeo novac”, ispričala je ona.

Dio čitateljki “Vijesti” koje su popunile upitnik navode da su one ili njihove porodice za muštuluk ljekare i osoblje čašćavale novcem, tortama, skupim parfemima ili alkoholnim pićima.

Drugi dio, međutim, tvrdi da su osjećale da tako treba da postupe zbog svoje i bezbjednosti bebe.

“Ustaljena praksa jeste, ne znam ni za koga ko nije čašćavao, osim nas. Mada eto, i moj muž je na kraju dao tih 50 eura, iako smo protiv toga, inače. Takva se atmosfera stvori. To je inače najmanji iznos za koji znam da je neko dao”, napisala je ispitanica koja se porodila u KCCG-u.

Da su svima koji su prisustvovali porođaju poklonili novac, napisala je još jedna ispitanica koja se porodila u KCCG-u.

Navela je i da je smatrala da se to od njih očekuje:

“Sve dok su nam domovi zdravlja i bolnice prenatrpane, na ovaj način se moraju završavati stvari”.

Za jednu ispitanicu koja se porodila u Nikšiću ova praksa je neprihvatljiva, ali je ipak doktoru koji je porodio poklonila parfem, a babici 50 eura

Baranka koja se ove godine porodila u KCCG kaže da nije imala namjeru da ikome daje novac jer se striktno tome protivi.

Međutim, kada je došao “najradosniji dan”, ona je ipak zamolila muža da po prijemu u bolnicu časti sestre, jer je, kako kaže, sa porođajnim bolovima došao i strah od načina na koji će medicinsko osoblje tretirati.

Ova problematika definisana je Zakonom o sprečavanju korupcije koji kaže je korupcija svaka zloupotreba službenog, poslovnog, odnosno društvenog položaja ili uticaja u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugog.

Državni organi i ustanove bi, prema tom propisu, morale da izrade planove integriteta.

Radi se o internim antikorupcijskim dokumentima u kojima su sadržane mjere pravne i praktične prirode kojima se sprečavaju i otklanjaju mogućnosti za nastanak i razvoj različitih oblika koruptivnog i neetičkog ponašanja u okviru organa vlasti, pojedinih organizacionih jedinica i pojedinačnih radnih mjesta. Rade se na osnovu samoprocjene izloženosti organa ili ustanova rizicima za nastanak i razvoj korupcije, nezakonitog lobiranja i sukoba interesa, kao i izloženosti etički i profesionalno neprihvatljivim postupcima…